Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BERANE: KADROVSKI STANOVI KOD SPECIJALNOG TUŽIOCA: Brat do brata, kadar do kadra

Objavljeno prije

na

Raspodjelom 120 kadrovskih i stanova za opštinske službenike i namještenike u Beranama upravljala je organizovana kriminalna grupa. To tvrde funkcioner DF-a i odbornik u lokalnom parlamentu Radojica Živković i vladajuća koalicija u ovom gradu Zdravo Berane.

Oni su na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta usvojili izvještaj o radu Komisije za preispitivanja zakonitosti postupka raspodjele kadrovskih stanova i stanova za službenike i namještenike, sa preporukom da se predmet preda Specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

„Ovo je posao za specijalnog tužioca. Radilo se o partijskoj podjeli stanova i koruptivnim radnjama”, kaže Živković.

Postavljeno je i pitanje na osnovu kojih kriterijuma je bivši predsjednik Opštine Vuka Golubović utvrđivao ko su kadrovi. Šef odborničkog kluba SNP-a Dragomir Đukić objašnjava da kadar treba da predstavlja lice koje je neophodno gradu i čije zanimanje je deficitarno.

„DPS je i čistačice proglašavao za kadrove. Da li kadar može biti lice koje je rođeno u Plavu, živi u Bijelom Polju, radi u Andrijevici, a dobilo je stan u Beranama. To je nečuveno”, rekao je Đukić.

Predsjednica Komisije Vida Ivanović (DF) potvrdila je da će kompletnu dokumentaciju do koje su došli predati specijalnom tužiocu „zbog sumnje da se radi o organizovanom kriminalu i zloupotrebi službenog položaja kako u Opštini Berane, tako i u crnogorskom Fondu za stambeno solidarnu izgradnju.

Ona u razgovoru za Monitor objašnjava da je Komisija, za pet mjeseci od kada je formirana, „dokazala sa potpunom dokumentacijom da je postupak raspodjele stanova i odluke koje su donesene u vezi sa raspodjelom bili u svakom pogledu nezakoniti”.

„Opština Berane je uložila oko milion i po eura, dok nemamo podatke o tome koliko će koštati sudski troškovi u postupcima koje četiri radnika vode protiv Opštine zbog nezakonite raspodjele. Fond za stambeno solidarnu izgradnju je zaradio blizu dva miliona eura”, kazala je Ivanovićeva.

Priča oko dodjele kadrovskih stanova u Beranama počela je 2011. godine, nakon što su na prigodnoj svečanosti tadašnji ministar zdravlja Miodrag Radunović, direktor crnogorskog Fonda za stambeno-solidarnu izgradnju Danilo Popović i sada bivši predsjednik Opštine Vuka Golubović uručili odabranim „kadrovima” ključeve u novosagrađenim zgradama. Prije toga, u julu 2009. godine, Golubović je kao tadašnji predsjednik Opštine, donio odluku o rješenju kadrovskih potreba.

U toj odluci je, između ostalog, precizirano da su zaposleni koji po osnovu kadrovskih potreba riješe stambeno pitanje dužni da u Opštini Berane ostanu u radnom odnosu najmanje pet godina od dana dobijanja stana. U izvještaju Komisije sada je konstatovano, između ostalog, da su određena lica u međuvremenu prodala kadrovske stanove kupljene po povoljnim, odnosno subvencionisanim cijenama. Takođe je bilo propisano da pravo na stan ima zaposleni kadar koji nema adekvatan stan, odnosno porodičnu kuću u svojini.

„Stanove su dobijala lica koja imaju i kuće na tri sprata”, kaže odbornik Đukić.

Opština Berane je obezbijedila i zemljište za izgradnju tri zgrade sa sto dvadeset stanova, kao i komunalnu infrastrukturu. Opština se uz to radi subvencionisanja cijene kadrovskih stanova kreditno zadužila u visini od preko pola miliona eura i to na period od deset godina, sa kamatnom stopom od osam odsto.

Nakon svega stanari jedne od tih zgrada, takozvane Holandske kuće, strahuju da su njihovi stanovi još i pod hipotekom, iako redovno izmiruju kredite na osnovu kojih su ih otkupili. Komisija je, naime, precizno utvrdila da je u to vrijeme Opština Berane ugovor o hipoteci potpisala sa Holandskim investicionim fondom (DIGH) 30. oktobra 2010. godine.

U tom ugovoru je objašnjeno da vrijednost hipoteke iznosi 539.329 eura i da će u slučaju da potraživanja ne budu izmirena u roku hipotekarni povjerilac, odnosno DIGH, pisanim putem obavijestiti dužnika da će pristupiti namirenju potraživanja iz cijene postignute vansudskom prodajom nepokretnosti.

Iz raspoložive dokumentacije se može vidjeti da je Opština Berane 9. decembra 2010. godine, tri mjeseca nakon ugovora o hipoteci, prava i obaveze iz tog ugovora prenijela na Fond za stambeno solidarnu izgradnju, sa čime su se složili i Holanđani.

Predsjednica Komisije navodi da joj nije jasno zašto su pravljene takve transakcije.

„Postavlja se pitanje zašto je tadašnje opštinsko rukovodstvo svoje vlasništvo nad zgradom Holandska kuća prenijelo na Fond za stembeno- solidarnu izgradnju. Zašto se Opština zaduživala kreditno za nešto sa čim ne raspolaže.Da li stanari koji redovno izmiruju kreditne obaveze mogu da ostanu bez svojih stanova ako Fond ne izmiri dugovanja prema investitoru iz Holandije? I gdje je danas Opština Berane kojoj pristižu rate kredita podignutog radi izgradnje Holandske zgrade”, priča Ivanovićeva.

Komisija, koju je formirala Skupština opštine iz redova odbornika svih partija, došla je i do saznanja da su Opština Berane i Fond za stambeno-solidarni izgradnju početkom sporne 2011. godine, u vrijeme kada su stanovi dijeljeni, potpisali ugovor o novčanom zajmu po osnovu preuzimanja kredita kod DIGH.

Ivanovićeva navodi kako nije bilo dokumentacije da bi se sve ovo dokazalo, i kako se Komisija snalazila na razne načine da dođe do validnih dokumenata.

„Ipak smo uspjeli, tako da sve što smo naveli u izvještaju potkrijepljeno je dokazima i činjenicama i specijalnom tužiocu smo predočili sve vrlo dokumentovano”, kaže ona.

Poslanica SNP-a Danijela Marković tvrdi da dokumentacije u vezi sa raspodjelom stanova nema jer je, kao i mnoga druga, iznesena iz Opštine u vrijeme smjene lokalne vlasti, i to „u džakovima”.

„Ono što zabrinjava je to da je Komisija naišla na zatvorena vrata u svim državnim institucijama kod kojih su pokušavali da dođu. Očigledno je da se radi o organizovanoj opstrukciji”, kaže Markovićeva.

Predsjednica Komisije tvrdi i kako je radeći na osjetljivom predmetu u toku pretodnih pet mjeseci dobijala prijetnje.

„Prinuđena sam da ubuduće prijavim policiji svako uznemiravanje koje budemo trpili ja ili moja porodica. Ne razumijem zašto je DPS protiv izvještaja u cjelini i protiv toga da se predmet uputi specijalnom tužiocu, kada su članovi Komisije iz redova te partije glasali za skoro sve zaključke koje smo donijeli. Meni se čini da ta partija brani interese građevinske mafije”, priča Ivanovićeva.

Da posla za specijalnog tužioca ima, sasvim je sigurno. Koliko će on brzo reagovati, to u ovom trenutku nije moguće predvidjeti. Valja se prisjetiti da je Opština Berane odmah nakon promjene vlasti u ovom gradu, prošle godine, specijalnom tužiocu predala više krivičnih prijava protiv bivšeg opštinskog rukovodstva iz redova DPS-a, koje do sada nijesu procesuirane.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo