Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŽENE U STRANKAMA: Partijska neravnopravnost

Objavljeno prije

na

Demokratska partija socijalista (DPS), koja na riječima prednjači u svemu, ni na prije par mjeseci održanom kongresu nije poboljšala zastupljenost žena u svojim redovima.

Na kongresu je izabrano 225 članova Glavnog odbora u kom su 63 žene. Proklamovani standard od 30 procenata nije dostignut, kao ni u prošlom sazivu ovog odbora. Primjetan je manjak žena i u višoj partijskoj hijerarhiji. Od 15 članova novoizabranog Predsjedništva samo su tri žene. Žena nema u Statutarnoj komisiji DPS-a ni u Nadzornom odboru, a od 13 članova Izvršnog odbora samo su dvije žene.

Najača partija, kojoj su puna usta evropskih regula, tako nastavlja da ne poštuje zakone koje sama donosi. Zakon o rodnoj ravnopravnosti usvojen je u Skupštini u julu 2007. godine. Iako je prošlo osam godina od usvajanja Zakona o rodnoj ravnopravnosti koji propisuje i mjere za postizanje rodne balansiranosti u političkim partijama, nije značajnije uvećan broj žena u najvišim organima političkih stranaka. Indikativno je da još uvijek tek jedna parlamentarna stranka – Hrvatska građanska inicijativa (HGI) na čelu ima ženu.

I Zakon o izboru odbornika i poslanika iz 2011. godine je propisao da na izbornim listama mora biti 30 odsto žena. Partije su se dosjetile, pa su na listama za izbore u oktobru 2012. godine, kandidatkinje smjestile na začelje. Rezultat je da nakon lokalnih izbora u maju 2014. godine, žena ima preko 30 odsto svega u tri opštine Podgorici, Danilovgradu i Kolašinu. Od 23 crnogorske opštine predsjednice imaju samo dvije – Kolašin i Herceg Novi.

Ni izmjenama u izbornom zakonodavstvu u februaru 2014. ženama nije obezbijeđeno svako treće mjesto na izbornim listama. Već svako četvrto.

Zakon o rodnoj ravnopravnosti propisuje da ,,političke stranke, svojim aktima, određuju način i mjere za postizanje rodno balansirane zastupljenosti žena i muškaraca u svojim organima”. Stranke su uglavnom formalno svoja partijska dokumenta uskladile sa Zakonom i sve se deklarativno zalažu za rodnu ravnopravnost. Ima i stranaka koje su internim dokumentima propisale kvote od 30 odsto žena u upravnim tijelima. U praksi ipak nema jasno propisanih mehanizama kako se to postiže, niti sankcija u slučaju da se ta kvota ne ispuni.

Za sada kvotu od 30 posto u upravljačkim partijskim tijelima ispunjavama samo Socijalistička narodna partija (SNP). Ova stranka je još 2010. Statutom propisala obavezu da u organima partije mora biti najmanje 30 odsto žena, a to je ispoštovano i učešćem žena u propisanom procentu u Glavnom i Izvršnom odboru. Ujedno SNP je i prva stranka u Crnoj Gori koja je u okviru svoje organizacione strukture formirala i organizaciju žena.

Članicama parlamentarnih stranaka uputili smo pitanja o zastupljenosti žena u njihovim partijama. Odgovore smo dobili samo od Milene Tomanović, potpredsjednice Foruma žena Socijaldemokratske partije.

Ona ističe da su na junskom kongresu ove partije usvojene Statutarne odredbe kojima je propisano da jedan od potpredsjednika SDP-a mora biti žena.

Statutom ove partije definisano je da se prilikom utvrđivanja kandidata za sve organe SDP-a, mora voditi računa o zastupljenosti najmanje 30 odsto žena. Ista kvota je propisana i za kandidatkinje koje SDP predlaže za zakonodavnu vlast, kao i izvršnu vlast na državnom i lokalnom nivou.

I pored propisanih odredbi – Predsjedništvo SDP-a sastoji se od 17 članova, od kojih su tri žene. U Glavnom oboru SDP-a 24 odsto članova su žene. Iznimke su Statutarna komisija u kojoj žene čine 50 odsto, a u Nadzornoj komisiji SDP-a, žena je predsjednica.

Među parlamentarnim strankama žene su najmanje zastupljene u jednoj od najvećih opozicionih stranaka – Novoj srpskoj demokratiji (Nova). U toj stranci ne postoji nijedna žena u Predsjedništvu i Izvršnom odboru, dok su u Glavnom odboru stranke od ukupno 109 članova samo 11 žene. Statut Nove sprske demokratije ne sadrži odredbe o minimalnoj zastupljenosti žena u organima stranke.

PzP je jedna od rijetkih partija koja ima potpredsjednicu. Od 13 članova Predsjedništva PzP-a dvije su žene, a u Predsjedništvu koje broji 76 članova, 17 čine žene.

U Predsjedništvu Demokratskog fronta nema žena, a od 24 člana Političkog savjeta šest su žene. Dobar je signal što su na posljednjim lokalnim izborima iz DF-a sve članice DF-a ispoštovale izborni zakon i kvotu od 30 odsto žena i propisani redosljed na listama.

Da bi se došlo do veće zastupljenosti žena na mjestima odlučivanja u političkim partijama neophodno je postojanje i unapređenje unutarpartijskih mehanizama za postizanje rodne ravnopravnosti, smatra Tomanovićeva.

Ona kaže da je potrebna i izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika, na način da zakonska norma od minimum 30 odsto učešća žena na izbornim listama, bude preciznije propisana i dorađena – da zakonom bude utvrđen i poredak žena na listi i propisana kaznena sankcija za partije koje je ne ispoštuju: ,,Ovo je neophodno kako bismo i u praksi dobili situaciju da najmanje toliki broj žena i uđe u skupštinu na državnom i lokalnom nivou u cilju demokratizacije političkih procesa u Crnoj Gori i omogućavanja ravnopravnijeg učešća žena i muškaraca u političkom životu”.

Evropska komisija (EK) u svom Izvještaju o položaju žena u zemljama Zapadnog Balkana, koje su u procesu pridruživanja, jasno naznačila da „izražava zabrinutost jer nema promjena u broju žena na mjestima odlučivanja tokom protekle decenije”.

Kadriranje u političkim partijama dovelo je do toga da smo po učešću žena u parlamentu na repu Evrope, a čvrsto držimo začelje čak i u regionu. U Skupštini Crne Gore trenutno je 14 poslanica, što čini svega 17,3 odsto od 81 poslanika.

U regionu se ipak čine neki pomaci pa u Srbiji i Makedoniji ima preko 30 odsto žena u parlamentu, Bosni Hercegovini i Albaniji preko 20, nasuprot naših 17 odsto. Na međunarodnoj listi, sa preko 150 zemalja, Žene u nacionalnim parlamentima Crna Gora zauzima 85 mjesto, i na začelju je u Evropi.

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i UNDP za program rodne ravnopravnosti utrošile su, proteklih godina, preko milion eura. U pregledu UNDP programa za rodnu ravnopravnost piše da su se ,,žene unutar svojih političkih partija bolje organizovale”.

Očigledno još nedovoljno dobro jer ih i dalje nema na mjestima odlučivanja u partijama. A jedna od definicija kaže da su ravnopravno učešće žena i muškaraca u političkom i javnom životu jedan od uslova demokratije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo