Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRIJETNJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Bomba u inboksu

Objavljeno prije

na

Izvjesni anonimus iz Nikšića ulogovao se prije neki dan na svoj Facebook nalog pa osuo salve direktnih ili suptilnih prijetnji na račun direktorice TV Vijesti Mirjane Kadić-Bojanić. Piše taj „junak” – koji se samopotpisuje kao menadžer Demokratske partije socijalista u Nikšiću Mirko Đaga Draganić – kako će on lično ,,naći načina da je prevaspita”.  Pominje i njenu djecu. Nakon što ga je Bojanićeva prijavila policiji, jer, kako je kazala, ne želi da takvo nasilničko ponašanje postane praksa kad se neko ne slaže sa nečijim mišljenjem, ekspresno je priveden. Odmah nakon puštanja na slobodu opet je pohitao na Fejs pa obavijestio tamošnje frendove da je poslije ,,spektakularnog hapšenja opet na slobodi”. Da se javi, da ne brinu.

Ima razloga za brigu. Zbog nasilja koje se sve češće manifestuje prema novinarima u Crnoj Gori, na razne načine. Sa pojavom društvenih mreža ono je samo – demokratizovano: svako može, u bilo kom trenutku novinaru direktno, u tišini njegovog inboksa, poslati uznemirujuću poruku. Odapeti strah, koji se, generiše u vrhu režima.

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) naglašavaju upravo to: posebnu društvenu opasnost prijetnje koje se upućuju novinarima, i činjenicu da do danas mnogi slučajevi napada i prijetnji novinarima u Crnoj Gori nisu ni rasvijetljeni ni kažnjeni.

Iz te NVO na čijem je čelu Tea Gorjanc-Prelević, oštro su osudili prijetnje urednici Vijesti, kazavši da se godinama zalaže za uvođenje novih krivičnih djela u Krivični zakonik Crne Gore u cilju pojačane krivičnopravne zaštite novinara od napada i drugih djela koja ih sprječavaju da obavljaju svoju profesiju.

,,Našu inicijativu prema istraživanju CEDEM-a u većini podržavaju i novinari, podržava je Sindikat medija, načelno je podržalo i nekoliko političkih stranaka, ali do danas se nijedna stranka nije odlučila da inicijativu i zvanično predoči crnogorskom parlamentu. Pitamo se kakav bi to sljedeći napad trebalo da se dogodi pa da se poslanici i poslanice motivišu za taj konkretan korak”, kazala je direktoric HRA.

Bojanić je – nakon što je policija od mladića koji je prijetio, kako se to kaže, prikupila obavještenja i kompletnu dokumentaciju, te dostavila tužiocu na ocjenu i mišljenje (djelo kvalifikovano kao ugrožavanje sigurnosti) – pozvala nadležne da riješe slučaj i otkriju punu istinu o ,,izvođaču radova” i o nalogodavcu.

No, nije prijetnja Bojanićeva jedina ove vrste, na društvenim mrežama. Ranije su, recimo, nakon serijala tekstova o ,,šanerima” i ukradenoj garderobi iz Italije, novinarke Vijesti Jasmina Muminović i Marija Ivanović takođe dobile prijeteće poruke.

Tada su poruke prijeteće sadržine, stigle sa profila pod imenom Rajka Roganović.

Jedno je sigurno: prijetnje koje dolaze na društvenim mrežama odjek su prijetnji i napada na novinare u ,,realnom” svijetu, onom svijetu gdje se to toleriše. Facebook je tek ogledalo, poligon gdje se raznorazni anonimusi samo lakše osmjele da prate duh vremena. Znamo dobro, u tom realnom svijetu dogodilo se ubistvo Duška Jovanovića, prebijanja Željka Ivanovića, Miška Đukića, Olivere Lakić, Lidije Nikčević…

Tako, ni prijetnje novinarki Bojanić nijesu došle niotkuda, tek tako, nijesu puki ,,izolovani slučaj”. Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ističu da zabrinjava činjenica da su prijetnje Bojanićevoj upućene zbog njene reakcije na hapšenje i prebijanje novinara. Njena rekacija je, kažu, bila prirodna jer je ona i sama novinar, ali i potrebna kako bi se pažnja javnosti skrenula na ovaj problem.

Iz MANS-a stvari stavljaju u širi kontekst smatrajući da cijela situacija u kojoj se trenutno nalazi Crna Gora nikome ne daje za pravo da ugrožava bezbjednost novinara koji nerijetko, upravo zbog posla kojim se bave, postaju meta onih koji drugačije misle.

,,Zato je apsolutno neophodno da ovi napadi, ali i svi drugi koji su se desili u posljednjih nekoliko dana na medije u Crnoj Gori budu do kraja procesuirani, a njihovi vinovnici i sankcije koje moraju da snose, postanu primjer i opomena svima drugima koji sebi uzmu za pravo da guše slobodu medija i zastrašuju i prijete novinarima”.

Predsjednik Komisije za istraživanje napada na novinare i urednik dnevnog lista Dan Nikola Marković, rekao je da su ovakve prijetnje posledica atmosfere linča koju je prebijanjem i hapšenjem novinara kreirala Uprava policije.

,,Kada oni koji treba da štite novinare vrše nasilje nad njima, onda ne čudi što urednicima nezavisnih medija i njihovim porodicama huligani prijete smrću. Više je nego očigledno da su novinari u Crnoj Gori postali meta raznih kriminalnih grupa i političkih struktura”.

Podsjetimo se na spiralu nasilja: kada je prvi put zapaljeno vozilo dnevnika Vijesti tadašnji direktor Uprave policije Veselin Veljović kazao je da je riječ o ,,izolovanom incidentu”. Nakon toga je uslijedilo drugo paljenje. Neposredno prije prve paljevine sedmostruki premijer Milo Đukanović u intervjuu tada državnoj Pobjedi oštro je napao kritičke medije. Nalogodavci nikada nijesu otkriveni.

Ili, novinar Tufik Softić. Prvo je, godinama unazad, žestoko pretučen ispred svoje kuće u Beranama. Niko nije odgovarao. Onda mu je, takođe ispred kuće – ni metar od automobila – dok je sa poorodicom bio unutar kuće, bačena bomba. Slučaj se otaljava. Ni traga od nalogodavaca.

Shvatajući da – imajući u vidu neefikasnost države – može doći opet do napada Softić je najavio tužbu protiv države jer, kako je kazao,  nijesu riješena dva napada na njega, od kojih je jedan kvalifikovan kao pokušaj ubistva.

Evo kako država podstiče (ako ga direktno i ne stvara) nasilje, na primjeru novinara Softića: dvojica Beranaca koje je policija prije godinu označila kao izvršioce pokušaja ubistva novinara Softića, još nijesu zvanično optuženi za to djelo. Nakon saslušanja pušteni su na slobodu.

Od bombe do inboksa, i nazad.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo