Povežite se sa nama

MONITORING

Šefove i druge bajke

Objavljeno prije

na

S neba padaju trafike, pljušte vozovi, stižu junice, operišu se bubrezi, nadolaze nove opštine – Demokratska partija socijalista sa satelitima u punom je predizbornom pogonu. Naravno, nema pravog čudotvorca bez vaskrsenja. Eno ih, mrtvi šetaju biračkim spiskom. Samo se šef nekako osamio. Valjda procjenjujući da nema tog sigurnog glasa koji može da gleda ministre i ostale funkcionere, Milo Đukanović se na predizbornim skupovima slika pretežno sam. Jedan, jedini.

Nema šale sa partijom. Izvještaj kadrovske komisije i komisije za zapošljavanje podgoričkog odbora DPS-a se materijalizuje. Trafike se množe na autobuskim stajalištima u glavnom gradu u skladu sa planom da će 106 žena sa srednjom školom biti zaposleno putem privatno-javnog partnerstva sa Rokšpedom.

U novembru 2008. svečano je obilježena stogodišnjica crnogorske željeznice. Otvorena je željeznička stanica u Danilovgradu, najavljeno da će pruga biti gotova za godinu. Promašili su za tri godine, ali potrefili da vozovi krenu taman pred izbore. Pruga Nikšić – Titograd, zvana ,,omladinska”, izgrađena je poslije Drugog svjetskog rata za godinu i po.

Tu prugama nije kraj. U Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore ovih je dana potpisan Ugovor o izradi Studije opravdanosti i Idejnog rješenja željezničke pruge Pljevlja – Bijelo Polje (Ravna rijeka) -Berane – granica sa Republikom Kosovom. ,,U Prostornom planu Crne Gore do 2020.godine dionica pruge Pljevlja-Bijelo Polje je ucrtana i ista se smatra prioritetnom aktivnošću, osobito zbog nedovoljne valorizacije prirodnih resursa sjeverne regije”, objasnili su iz Željeznice. Izgradnja pruge Pljevlja-Bijelo Polje, značajno bi pomogla izvoznim aktivnostima pljevaljskog Rudnika uglja, ali i izvozu rude sa Kosova čime bi se značajno povećao pretovar Luke Bar. Aktivirali bi se i drugi resursi kao što je poljoprivreda ,šumarstvo i različiti vidovi turizma. Postigao bi se ubrzan ekonomski rast i razvoj i smanjenje regionalnih razvojnih razlika, kao i stopa nezaposlenosti i depopulacija. Ko kaže da ova vlast nema vizije?

Ostalo je mrvicu nejasno hoće li se pruga graditi prije, poslije ili istovremeno kad i aerodromi u Beranama i Pljevljima i auto – put. Usput, auto – put je u Crnoj Gori riječ koju je gotovo nepristojno izgovoriti.

Ima posla na sve strane. Nije lako odlučiti hoće li se graditi most na Verigama, ili možda, ipak, tunel ispod Boke. Most bi predstavljao ograničenje za ulazak velikih kruzera i brodova na jedra, pa bi trebalo napraviti onaj koji se otvara. To bi međutim, razmišlja se na drugoj strani, naružilo Bokokotorski zaliv, te treba ,,sagledati mogućnost” izgradnje podmorskog tunela. Za isti su , inače, prije nekoliko godina stručnjaci rekli da je nemoguć, ali lijepa je priča. Nije moguće ni da se otrovana princeza probudi od poljupca – pa šta fali.

U Crnoj Gori urađeno je prvo presađivanje bubrega uz pomoć kolega iz Hrvatske. Lijepu vijest kvari samo medijska pompa koja se oko toga podigla u kojoj je teško razaznati šta je stvarni domet, a šta predizborno hvalisanje. Naravno, tu je fakat da je prva transplantacija bubrega u SFRJ urađena 1970. godine u Kliničkom centru u Ljubljani; dok je prvo presađivanje u Beogradu bilo 1973. godine u Gradskoj bolnici na Zvezdari. Nije što je četrdeset godina kasnije, nego koliko je to života.

Poljoprivreda, prirodno – cvjeta. Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzan Milošević potpisao je s ugovore sa 104 poljoprivredna proizvođača, kojima se odobrava podrška za korišćenje solarne energije na katunima ,,Sistem pruža mogućnost priključenja tri sijalice, jedne utičnice na koju se mogu priključiti manji potrošači, televizor ili frižider, kao i neki kućni uređaj koji nema visok stepen energetske efikasnosti”, objasnio je Milošević.

Milošević je saopštio da je to samo jedna u nizu aktivnosti koju sprovodi Ministarstvo, kako bi jednu od najtežih godina za crnogorsku poljoprivredu učinili što bezbolnijom. ,,Ohrabrujuće je da smo dogovorili nabavku sira i kabaste stočne hrane, kao i kukuruza i koncentrata po povoljnim uslovima i na odloženi rok plaćanja do 12 mjeseci. Na taj način smo stvorili pretpostavke da u narednoj godini imamo veću proizvodnju mlijeka i mesa”, rekao je Milošević. Prošle godine je Crna Gora uvozila deset puta više hrane nego što je izvozila. U prvih osam mjeseci ove godine pokrivenost uvoza izvozom pala je sa prošlogodišnjih 24,3 na 19,8 procenata. Nema sumnje da su dio tih cifara i poljoprivredni proizvodi.

U Bijelom Polju, slučajno pred izbore, 20 bračnih parova koji u posljednjih deset godina žive na selu dobiće na poklon po jednu junicu. Dužni su da je drže najmanje pet godina. Ako DPS-u krene, možda stigne i vo. Projekat se objasnili su darodavci, sprovodi kako bi mlade naveli da ne ,,razmišljaju o odlasku, ali i da krenemo u suzbijanje sve više izražene ‘bijele kuge'”.

Protiv bijele kuge DPS se bori i na druge načine. Recimo, održavanjem mrtvih u nekoj vrsti života. Mrtav, a glasa – stari je izum, nekad smo imali i birače stare po hiljadu godina. MANS sada tvrdi da u Centralnom biračkom spisku Crne Gore ima šest hiljada osoba sa pravom glasa, iako više nijesu među živima. MANS je ranije objavio podatke o nepravilnostima u biračkom spisku, gdje su ustvrdili da je preko 14.000 duplo upisanih birača, te preko 1300 bez matičnog broja.

Ministarstvo za informacione tehnologije, nadležno za birački spisak, demantovalo je ove tvrdnje i ocijenilo da je riječ o ,,manipulacijama”. Prema najnovijim podacima, u biračkom spisku trenutno ima nešto više od 512.000 upisanih građana, oko 14.000 više nego na parlamentarnim izborima u martu 2009. godine.

U međuvremenu je pokrenuta i velika rasprava o tome da li je moguće upoređivati podatke sa popisa i iz biračkih spiskova.

Podaci o broju punoljetnih građana iz biračkog spiska i sa popisa stanovništva ne mogu se upoređivati, kategorični su u Monstatu.

,,Glavni izvor razlika između broja punoljetnih prema popisu i biračkom spisku, je taj što mnogi državljani, koji mogu ili imaju biračko pravo, ne čine stalno stanovništvo, prema popisu, jer njihovo uobičajeno mjesto boravka u kritičnom trenutku popisa nije bila Crna Gora”, saopšteno je iz Monstata. „Stanovništvo, prema popisu, ne čine mnogobrojni državljani koji duže od godine žive u inostranstvu, a mogu da čine broj punoljetnih prema biračkom spisku”,

Prema Ustavu, pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. Ako neko prebiva drugdje, DPS mu, o izborima, plati put da vidi rodbinu i, gredom, glasa.

U ovoj predizbornoj kampanji, kao najgrlatiji zabavljač narodnih masa pojavljuje se predsjednik DPS-a. Najnovija duhovitost glasi: ,,Naša konkurencija se danas na političkoj sceni dominantno prepoznaje kroz jednu grupu koju bih kvalifikovao kao grupu četnika i drugu kao grupu početnika”.

,,Opaki naum im je da glasovima iz crnogorskog biračkog tijela koje bi eventualno osvojila Pozitivna Crna Gora pomognu četničke glasove koje će osvojiti DF, da još jednom, kao mnogo puta kroz istoriju- crnogorskom rukom udave Crnu Goru”, kazao je Đukanović. Zna čovjek iz iskustva.

U Tuzima je obećao da će Skupština gradske opštine hitno usvojiti odluku koja je dio procedure za formiranje novih opština. Opštine Tuzi, Zeta, Petnjica, Gusinje – već su bezbroj puta sijali u sazvežđu predizbornih obećanja. Nešto kao auto-put, samo manje.

Pohvalio se šef režima i da je Crna Gora prije desetak godina bila najmanje razvijena država na Balkanu, a da je danas predvodnik na putu evroatlantskih integarcija. Prema posljednjoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda iz aprila 2012. godine

Crna Gora je, sa BDP-om po glavi stanovnika od 7.317 dolara na 69. mjestu od 144 države. Najbolje plasirane zemlje regije na listi MMF-a su Hrvatska i Slovenija. Hrvatska je 45. sa 14.457 dolara po glavi stanovnika, a Slovenija je regionalni lider prema visini BDP-a koji u toj zemlji iznosi 24.533 dolara po stanovniku, što je ovu članicu Evropske unije svrstalo na 32. mjesto svjetske liste. Istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda iz aprila 2012. obuhvata 144 države koje su ujedno i članice MMF-a. To što smo ispred Srbije i Albanije, treba da nas raduje dovoljno da ne primijetimo da za Hrvatima zaostajemo – duplo.

Monitor već mjesecima piše o ostatku predizborne kampanje koji se odvija u potaji iz koje se tek ponekad do javnosti probije poneki spisak ispravnih i neispravnih zaposlenih. U članu 2, stav treći, Ustav ove zemlje propisuje: ,,Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom”. Ova vlast mora da ode zato što ne proističe iz slobodne volje građana.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN SVEŠTENIK U UO UNIVERZITETA: Vesna Bratić – dosljedno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanje sveštenika Nikole Marojevića za člana UO Univerziteta CG samo je nastavak dosljednog podgrijavanja podjela u javnosti od početka mandata trostruke ministarke, Vesne Bratić

 

Pored drame oko Vlade, glavna rasprava u javnosti vodi se oko Vladinog izbora paroha nikšićkog Nikole Marojevića za člana Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore.

Partije i njima naklonjeni mediji izvještavaju o puču na državni univerzitet, koji je preko Vlade izvela Srpska pravoslavna crkva. Druga strana naglašava da komitama smeta paroh i sve što je srpsko.

Naslušali smo se proteklih dana o znamenitim katoličkim univerzitetima i svećenicima kojima crkvena odora nije smetala da budu dekani i rektori, o miješanju, ionako previše pristune crkve, u rad najznačajnije obrazovne institucije u državi, kao i argumenata o diskriminaciji sveštenika i njihovim građanskim pravima.

Na Univerzitetu su prekršili uobičajeni zavjet ćutanja kada se radi o stvarima koje se njih tiču, pa su neki zauzeli stav. Prva se oglasila profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore Olivera Komar koja je na Tviteru napisala da u sekularnoj državi sveštenom licu nijedne vjerske zajednice nije mjesto u Upravnom odboru državnog univerziteta, posebno ne kao predstavniku Vlade. ,,U aktuelnim crnogorskim prilikama u kojima je uplitanje SPC-a u rukovođenje državom čak i javno priznato ovakav potez ne doprinosi smirivanju tenzija i jačanju Univerziteta kao autonomne institucije, a šalju poruku neravnopravnosti nastavnicima i studentima drugih vjerskih zajednica”.  Njen primjer je slijedilo još par profesora. Reagovali su čak i studenti: ,,Stava su da imenovanje paroha nikšićkog i šefa izdavačke službe Eparhije budimljansko-nikšićke Nikole Marojevića za člana UO UCG-a neće doprinijeti smirivanju tenzija i podjela”, saopštili su iz Studenskog parlamenta.

Ove sedmice Vijeće Pravnog fakulteta iznijelo je svoj stav da je ,,imenovanje paroha Srpske pravoslavne crkve ili vjerskog službenika bilo koje druge vjerske zajednice za člana UO UCG neprimjeren, a u aktuelnom društvenom trenutku i kontraproduktivan akt klerikalizacije jedinog državnog univerziteta u Crnoj Gori”. Pravni fakultet pozvao je Vladu da stavi van snage odluku o imenovanju Marojevića.

Da tema nije značajna samo na domaćem, već i međunarodnom nivou potvrdilo je saopštenje Ambasade SAD-a. ,,SAD su zabrinute zbog nedavnog imenovanja u Upravni odbor Univerziteta Crne Gore. Za napredak građanskog društva u Crnoj Gori, nezavisne institucije koje služe interesu javnosti, kao što je državni univerzitet, ne treba da budu pod neprimjerenim uticajem bilo koje religijske zajednice”, napisali su iz ove ambasade na Tviteru.

U biografiji Nikole Marojevića, dostupnoj na sajtu Matice srpske u Crnoj Gori, navodi se da je đakon Saborne crkve u Nikšiću, doktor bogoslovskih nauka i šef izdavačke službe Eparhije budimljansko-nikšičke. Jedan je od osmorice sveštenika koji su zajedno sa tadašnjim episkopom budimljansko-nikšićkim, a sadašnjim mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem, bili pritvoreni zbog učešća u, zbog epidemije zabranjenoj,  litiji u Nikšiću u maju 2020. povodom praznika Svetog Vasilija Ostroškog. Bio je i član političkog savjeta Nove srpske demokratije.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Kako po riječima samog Đukanovića u Skupštini „preduzeće nije izmirivalo obaveze po kreditnom zaduženju, banka je 28. februara 2014, na osnovu izdate garancije, uputila Ministrastvu finansija zahtjev za plaćanje cjelokupnog iznosa garancije. Ministarstvo finansija je 31. marta 2014. izvršilo plaćanje cjelokupnog duga“. Rješenjem Privrednog suda u Podgorici 356/13 od 14. aprila 2014. je otvoren stečajni postupak i Đukanović je naglasio da „očekuje da ćemo imati jasniju sliku o realnosti ovog potraživanja u narednim fazama, nadajmo se, efikasne realizacije stečajnog postupka“.

Nakon naplate garancije Vlade, Melgonia-Primorka je ostala dužna državi i 573.000 eura poreza kao i svih 14,4 miliona kredita koji je trebao biti korišten za restrukturiranje ove nekad državne firme i ponovno pokretanje proizvodnje. Od 63 radnika njih 50 je odmah završilo na Birou za nezaposlene dok je 13 još neko vrijeme radilo na popisivanju imovine uzaludno se nadajući da će se naplatiti iz stečajne mase.

Najkontroverznije je to što je vlada Mila Đukanovića dala garancije za kredit firmi koja je osnovana tek 5 mjeseci kasnije. Bojanić je izjavio da firma nije bila registrovana u Privrednom sudu u doba davanja garancija i da „po Zakonu o privrednom društvu, član 70 – društvo stiče svojstvo pravnog lica danom registracije u Centralnom registru Privrednog suda. Je li Vlada bila vidovita pa je pet mjeseci prije nego što je ovo društvo steklo status pravnog lica odobrilo garanciju za njega u iznosu od 4 miliona“?  Bojanić je upozorio i da je po Zakonu o kontroli državne pomoći davalac državne pomoći dužan da prije dodjele državne pomoći podnose prijavu državnoj komisiji.

To nije bilo jedino plaćanje duga novcem građana. Istog dana kada je Vlada dala garancije za Melgoniu-Primorku date su i garancije za nekoliko drugih firmi –  Kombinat aluminijuma za 85 miliona, Željezaru u Nikšiću za 27 miliona, Brodogradilište u Bijeloj za 5.88 miliona, Željeznicu za 7 miliona… Ukupno 140 miliona eura od kojih je većina aktivirana i za koje niko nije odgovarao.

Melgonia-Primorku je osnovao Melgonia Holdings Limited iz Limasola sa Kipra 7. septembra 2009. godine kako pokazuje i Centralni registar privrednih subjekata čijim izvodom je tada uzaludno mahao i poslanik Bojanić u Skupštini pozivajući Đukanovića da saopšti ko su vlasnici firme. „Vi svakako znate jer ne mogu da vjerujem da ste odobrili 4 miliona garancija a da ne znate ko stoji iza toga“, rekao je Bojanić pitajući premijera koje su to reference vlasnika i program restruktuiranja koji su ubijedili Vladu da stane iza projekta.

Vlada je nakon dvije godine napravila aneks kojim se produžava ista garancija, sa S-Company DOO Tivat. Bojanić je ustvrdio da pomenute firme nema u centralnom registru Privrednog suda, i da nije jasno kakva je njena uloga između države, NLB Montenegro banke i Melgonie. „Nje nema, to je fantom firma“!

Đukanović je u Skupštini 2014. izjavio da je bila potrebna „pravovremena reakcija da se zaštiti ekonomski i nacionalni interes Crne Gore zbog eskalacije svjetske ekonomske krize kao i da su tada pored pomenutih date i garancije od 100 miliona za bankarski sektor dok je „za one koji su kršili zakone ove države nadležni državni organi time odgovorno bave“.

U odnosu na „mnoštvo detalja“ koje je Bojanić iznio „ne vjerujem da ni vi sami ne očekujete da bi vam to mogao odgovoriti predsjednik Vlade“. Na optužbe i dokumenta o garancijama firmi koja je tek trebala biti osnovana, Đukanović je rekao da „nema govora o tome da je Vlada unaprijed nekom nepoznatom privrednom subjektu dala garanciju 5 mjeseci prije nego što je formiran. Vlada se bavila problemom Primorke, to je vrlo jasno, nikakve Melgonie, problemom Primorke koji traje već 10 godina, prije svega socijalnim problemom Primorke. Neke poslovne poteze vrijeme potvrdi a neke ne“.

Na kraju će se ispostaviti  da je novac koji je bio garant da se riješe socijalni problemi radnika i koji je trebao biti isplaćen njima završio negdje drugo.

Primorka je otkupljena za 1,6 miliona eura (51 odsto akcija) od tadašnjeg Atlas fonda  Duška Kneževića i naknadno je dobila 14,4 miliona kredita od NLB Montenegro banke.

Jedan od optuženih u procesu (koji je zaobišao ljude iz Vlade) Nebojša Bošković je na sudu izjavio da je on jedini izgubio novac u slučaju Primorka i da ga je to koštalo 1.6 miliona njegove kiparske firme. Rekao je da nije kriv i da je SDT uradio smišljeni i tendeciozni nalaz i da „od 14,4 miliona eura dobijenih kredita za pokretanje proizvodnje Primorke, na račun je ‘leglo’ svega 223.000 eura. Novac od kredita je dolazio na račun banke i odatle je dalje usmjeravan po nalogu Vlade Crne Gore, a bez naših naloga. Nismo mogli plaćati ni jednog eura nikome, a da to ne odobri banka i Vlada“. On je optužio Duška Kneževića da je njegova ekipa sakrila ranije dugove i povjerioce a da je država stajala iza čitavog projekta. To je potvrdio i drugooptuženi Mesarič izjavom da je garancije za kredite odobrila Vlada i da njegova banka ne bi odobravala zajam da ona nije stala iza projekta.

Đukanović je  2014.  sumirao priču oko Primorke u parlamentu: „Ono što je važno je da je ova garancija izdata u skladu sa zakonskom procedurom… Ko je vlasnik Melgonia-Primorka, vjerujte mi, to mi uopšte nije važno, to mi ime ne znači ništa kao ni mnoga druga imena… ovdje nije bilo nikakvih zakulisnih radnji, nikakvih posebnih privatnih interesa, nekakvog prelivanja novca poreskih obveznika u privatni džep, ništa od toga nije bilo po mome saznanju“.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo