Povežite se sa nama

MONITORING

Šefove i druge bajke

Objavljeno prije

na

S neba padaju trafike, pljušte vozovi, stižu junice, operišu se bubrezi, nadolaze nove opštine – Demokratska partija socijalista sa satelitima u punom je predizbornom pogonu. Naravno, nema pravog čudotvorca bez vaskrsenja. Eno ih, mrtvi šetaju biračkim spiskom. Samo se šef nekako osamio. Valjda procjenjujući da nema tog sigurnog glasa koji može da gleda ministre i ostale funkcionere, Milo Đukanović se na predizbornim skupovima slika pretežno sam. Jedan, jedini.

Nema šale sa partijom. Izvještaj kadrovske komisije i komisije za zapošljavanje podgoričkog odbora DPS-a se materijalizuje. Trafike se množe na autobuskim stajalištima u glavnom gradu u skladu sa planom da će 106 žena sa srednjom školom biti zaposleno putem privatno-javnog partnerstva sa Rokšpedom.

U novembru 2008. svečano je obilježena stogodišnjica crnogorske željeznice. Otvorena je željeznička stanica u Danilovgradu, najavljeno da će pruga biti gotova za godinu. Promašili su za tri godine, ali potrefili da vozovi krenu taman pred izbore. Pruga Nikšić – Titograd, zvana ,,omladinska”, izgrađena je poslije Drugog svjetskog rata za godinu i po.

Tu prugama nije kraj. U Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore ovih je dana potpisan Ugovor o izradi Studije opravdanosti i Idejnog rješenja željezničke pruge Pljevlja – Bijelo Polje (Ravna rijeka) -Berane – granica sa Republikom Kosovom. ,,U Prostornom planu Crne Gore do 2020.godine dionica pruge Pljevlja-Bijelo Polje je ucrtana i ista se smatra prioritetnom aktivnošću, osobito zbog nedovoljne valorizacije prirodnih resursa sjeverne regije”, objasnili su iz Željeznice. Izgradnja pruge Pljevlja-Bijelo Polje, značajno bi pomogla izvoznim aktivnostima pljevaljskog Rudnika uglja, ali i izvozu rude sa Kosova čime bi se značajno povećao pretovar Luke Bar. Aktivirali bi se i drugi resursi kao što je poljoprivreda ,šumarstvo i različiti vidovi turizma. Postigao bi se ubrzan ekonomski rast i razvoj i smanjenje regionalnih razvojnih razlika, kao i stopa nezaposlenosti i depopulacija. Ko kaže da ova vlast nema vizije?

Ostalo je mrvicu nejasno hoće li se pruga graditi prije, poslije ili istovremeno kad i aerodromi u Beranama i Pljevljima i auto – put. Usput, auto – put je u Crnoj Gori riječ koju je gotovo nepristojno izgovoriti.

Ima posla na sve strane. Nije lako odlučiti hoće li se graditi most na Verigama, ili možda, ipak, tunel ispod Boke. Most bi predstavljao ograničenje za ulazak velikih kruzera i brodova na jedra, pa bi trebalo napraviti onaj koji se otvara. To bi međutim, razmišlja se na drugoj strani, naružilo Bokokotorski zaliv, te treba ,,sagledati mogućnost” izgradnje podmorskog tunela. Za isti su , inače, prije nekoliko godina stručnjaci rekli da je nemoguć, ali lijepa je priča. Nije moguće ni da se otrovana princeza probudi od poljupca – pa šta fali.

U Crnoj Gori urađeno je prvo presađivanje bubrega uz pomoć kolega iz Hrvatske. Lijepu vijest kvari samo medijska pompa koja se oko toga podigla u kojoj je teško razaznati šta je stvarni domet, a šta predizborno hvalisanje. Naravno, tu je fakat da je prva transplantacija bubrega u SFRJ urađena 1970. godine u Kliničkom centru u Ljubljani; dok je prvo presađivanje u Beogradu bilo 1973. godine u Gradskoj bolnici na Zvezdari. Nije što je četrdeset godina kasnije, nego koliko je to života.

Poljoprivreda, prirodno – cvjeta. Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzan Milošević potpisao je s ugovore sa 104 poljoprivredna proizvođača, kojima se odobrava podrška za korišćenje solarne energije na katunima ,,Sistem pruža mogućnost priključenja tri sijalice, jedne utičnice na koju se mogu priključiti manji potrošači, televizor ili frižider, kao i neki kućni uređaj koji nema visok stepen energetske efikasnosti”, objasnio je Milošević.

Milošević je saopštio da je to samo jedna u nizu aktivnosti koju sprovodi Ministarstvo, kako bi jednu od najtežih godina za crnogorsku poljoprivredu učinili što bezbolnijom. ,,Ohrabrujuće je da smo dogovorili nabavku sira i kabaste stočne hrane, kao i kukuruza i koncentrata po povoljnim uslovima i na odloženi rok plaćanja do 12 mjeseci. Na taj način smo stvorili pretpostavke da u narednoj godini imamo veću proizvodnju mlijeka i mesa”, rekao je Milošević. Prošle godine je Crna Gora uvozila deset puta više hrane nego što je izvozila. U prvih osam mjeseci ove godine pokrivenost uvoza izvozom pala je sa prošlogodišnjih 24,3 na 19,8 procenata. Nema sumnje da su dio tih cifara i poljoprivredni proizvodi.

U Bijelom Polju, slučajno pred izbore, 20 bračnih parova koji u posljednjih deset godina žive na selu dobiće na poklon po jednu junicu. Dužni su da je drže najmanje pet godina. Ako DPS-u krene, možda stigne i vo. Projekat se objasnili su darodavci, sprovodi kako bi mlade naveli da ne ,,razmišljaju o odlasku, ali i da krenemo u suzbijanje sve više izražene ‘bijele kuge'”.

Protiv bijele kuge DPS se bori i na druge načine. Recimo, održavanjem mrtvih u nekoj vrsti života. Mrtav, a glasa – stari je izum, nekad smo imali i birače stare po hiljadu godina. MANS sada tvrdi da u Centralnom biračkom spisku Crne Gore ima šest hiljada osoba sa pravom glasa, iako više nijesu među živima. MANS je ranije objavio podatke o nepravilnostima u biračkom spisku, gdje su ustvrdili da je preko 14.000 duplo upisanih birača, te preko 1300 bez matičnog broja.

Ministarstvo za informacione tehnologije, nadležno za birački spisak, demantovalo je ove tvrdnje i ocijenilo da je riječ o ,,manipulacijama”. Prema najnovijim podacima, u biračkom spisku trenutno ima nešto više od 512.000 upisanih građana, oko 14.000 više nego na parlamentarnim izborima u martu 2009. godine.

U međuvremenu je pokrenuta i velika rasprava o tome da li je moguće upoređivati podatke sa popisa i iz biračkih spiskova.

Podaci o broju punoljetnih građana iz biračkog spiska i sa popisa stanovništva ne mogu se upoređivati, kategorični su u Monstatu.

,,Glavni izvor razlika između broja punoljetnih prema popisu i biračkom spisku, je taj što mnogi državljani, koji mogu ili imaju biračko pravo, ne čine stalno stanovništvo, prema popisu, jer njihovo uobičajeno mjesto boravka u kritičnom trenutku popisa nije bila Crna Gora”, saopšteno je iz Monstata. „Stanovništvo, prema popisu, ne čine mnogobrojni državljani koji duže od godine žive u inostranstvu, a mogu da čine broj punoljetnih prema biračkom spisku”,

Prema Ustavu, pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. Ako neko prebiva drugdje, DPS mu, o izborima, plati put da vidi rodbinu i, gredom, glasa.

U ovoj predizbornoj kampanji, kao najgrlatiji zabavljač narodnih masa pojavljuje se predsjednik DPS-a. Najnovija duhovitost glasi: ,,Naša konkurencija se danas na političkoj sceni dominantno prepoznaje kroz jednu grupu koju bih kvalifikovao kao grupu četnika i drugu kao grupu početnika”.

,,Opaki naum im je da glasovima iz crnogorskog biračkog tijela koje bi eventualno osvojila Pozitivna Crna Gora pomognu četničke glasove koje će osvojiti DF, da još jednom, kao mnogo puta kroz istoriju- crnogorskom rukom udave Crnu Goru”, kazao je Đukanović. Zna čovjek iz iskustva.

U Tuzima je obećao da će Skupština gradske opštine hitno usvojiti odluku koja je dio procedure za formiranje novih opština. Opštine Tuzi, Zeta, Petnjica, Gusinje – već su bezbroj puta sijali u sazvežđu predizbornih obećanja. Nešto kao auto-put, samo manje.

Pohvalio se šef režima i da je Crna Gora prije desetak godina bila najmanje razvijena država na Balkanu, a da je danas predvodnik na putu evroatlantskih integarcija. Prema posljednjoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda iz aprila 2012. godine

Crna Gora je, sa BDP-om po glavi stanovnika od 7.317 dolara na 69. mjestu od 144 države. Najbolje plasirane zemlje regije na listi MMF-a su Hrvatska i Slovenija. Hrvatska je 45. sa 14.457 dolara po glavi stanovnika, a Slovenija je regionalni lider prema visini BDP-a koji u toj zemlji iznosi 24.533 dolara po stanovniku, što je ovu članicu Evropske unije svrstalo na 32. mjesto svjetske liste. Istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda iz aprila 2012. obuhvata 144 države koje su ujedno i članice MMF-a. To što smo ispred Srbije i Albanije, treba da nas raduje dovoljno da ne primijetimo da za Hrvatima zaostajemo – duplo.

Monitor već mjesecima piše o ostatku predizborne kampanje koji se odvija u potaji iz koje se tek ponekad do javnosti probije poneki spisak ispravnih i neispravnih zaposlenih. U članu 2, stav treći, Ustav ove zemlje propisuje: ,,Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom”. Ova vlast mora da ode zato što ne proističe iz slobodne volje građana.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo