Povežite se sa nama

MONITORING

Šefove i druge bajke

Objavljeno prije

na

milo-djukanovic-ranko-krivo

S neba padaju trafike, pljušte vozovi, stižu junice, operišu se bubrezi, nadolaze nove opštine – Demokratska partija socijalista sa satelitima u punom je predizbornom pogonu. Naravno, nema pravog čudotvorca bez vaskrsenja. Eno ih, mrtvi šetaju biračkim spiskom. Samo se šef nekako osamio. Valjda procjenjujući da nema tog sigurnog glasa koji može da gleda ministre i ostale funkcionere, Milo Đukanović se na predizbornim skupovima slika pretežno sam. Jedan, jedini.

Nema šale sa partijom. Izvještaj kadrovske komisije i komisije za zapošljavanje podgoričkog odbora DPS-a se materijalizuje. Trafike se množe na autobuskim stajalištima u glavnom gradu u skladu sa planom da će 106 žena sa srednjom školom biti zaposleno putem privatno-javnog partnerstva sa Rokšpedom.

U novembru 2008. svečano je obilježena stogodišnjica crnogorske željeznice. Otvorena je željeznička stanica u Danilovgradu, najavljeno da će pruga biti gotova za godinu. Promašili su za tri godine, ali potrefili da vozovi krenu taman pred izbore. Pruga Nikšić – Titograd, zvana ,,omladinska”, izgrađena je poslije Drugog svjetskog rata za godinu i po.

Tu prugama nije kraj. U Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore ovih je dana potpisan Ugovor o izradi Studije opravdanosti i Idejnog rješenja željezničke pruge Pljevlja – Bijelo Polje (Ravna rijeka) -Berane – granica sa Republikom Kosovom. ,,U Prostornom planu Crne Gore do 2020.godine dionica pruge Pljevlja-Bijelo Polje je ucrtana i ista se smatra prioritetnom aktivnošću, osobito zbog nedovoljne valorizacije prirodnih resursa sjeverne regije”, objasnili su iz Željeznice. Izgradnja pruge Pljevlja-Bijelo Polje, značajno bi pomogla izvoznim aktivnostima pljevaljskog Rudnika uglja, ali i izvozu rude sa Kosova čime bi se značajno povećao pretovar Luke Bar. Aktivirali bi se i drugi resursi kao što je poljoprivreda ,šumarstvo i različiti vidovi turizma. Postigao bi se ubrzan ekonomski rast i razvoj i smanjenje regionalnih razvojnih razlika, kao i stopa nezaposlenosti i depopulacija. Ko kaže da ova vlast nema vizije?

Ostalo je mrvicu nejasno hoće li se pruga graditi prije, poslije ili istovremeno kad i aerodromi u Beranama i Pljevljima i auto – put. Usput, auto – put je u Crnoj Gori riječ koju je gotovo nepristojno izgovoriti.

Ima posla na sve strane. Nije lako odlučiti hoće li se graditi most na Verigama, ili možda, ipak, tunel ispod Boke. Most bi predstavljao ograničenje za ulazak velikih kruzera i brodova na jedra, pa bi trebalo napraviti onaj koji se otvara. To bi međutim, razmišlja se na drugoj strani, naružilo Bokokotorski zaliv, te treba ,,sagledati mogućnost” izgradnje podmorskog tunela. Za isti su , inače, prije nekoliko godina stručnjaci rekli da je nemoguć, ali lijepa je priča. Nije moguće ni da se otrovana princeza probudi od poljupca – pa šta fali.

U Crnoj Gori urađeno je prvo presađivanje bubrega uz pomoć kolega iz Hrvatske. Lijepu vijest kvari samo medijska pompa koja se oko toga podigla u kojoj je teško razaznati šta je stvarni domet, a šta predizborno hvalisanje. Naravno, tu je fakat da je prva transplantacija bubrega u SFRJ urađena 1970. godine u Kliničkom centru u Ljubljani; dok je prvo presađivanje u Beogradu bilo 1973. godine u Gradskoj bolnici na Zvezdari. Nije što je četrdeset godina kasnije, nego koliko je to života.

Poljoprivreda, prirodno – cvjeta. Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzan Milošević potpisao je s ugovore sa 104 poljoprivredna proizvođača, kojima se odobrava podrška za korišćenje solarne energije na katunima ,,Sistem pruža mogućnost priključenja tri sijalice, jedne utičnice na koju se mogu priključiti manji potrošači, televizor ili frižider, kao i neki kućni uređaj koji nema visok stepen energetske efikasnosti”, objasnio je Milošević.

Milošević je saopštio da je to samo jedna u nizu aktivnosti koju sprovodi Ministarstvo, kako bi jednu od najtežih godina za crnogorsku poljoprivredu učinili što bezbolnijom. ,,Ohrabrujuće je da smo dogovorili nabavku sira i kabaste stočne hrane, kao i kukuruza i koncentrata po povoljnim uslovima i na odloženi rok plaćanja do 12 mjeseci. Na taj način smo stvorili pretpostavke da u narednoj godini imamo veću proizvodnju mlijeka i mesa”, rekao je Milošević. Prošle godine je Crna Gora uvozila deset puta više hrane nego što je izvozila. U prvih osam mjeseci ove godine pokrivenost uvoza izvozom pala je sa prošlogodišnjih 24,3 na 19,8 procenata. Nema sumnje da su dio tih cifara i poljoprivredni proizvodi.

U Bijelom Polju, slučajno pred izbore, 20 bračnih parova koji u posljednjih deset godina žive na selu dobiće na poklon po jednu junicu. Dužni su da je drže najmanje pet godina. Ako DPS-u krene, možda stigne i vo. Projekat se objasnili su darodavci, sprovodi kako bi mlade naveli da ne ,,razmišljaju o odlasku, ali i da krenemo u suzbijanje sve više izražene ‘bijele kuge'”.

Protiv bijele kuge DPS se bori i na druge načine. Recimo, održavanjem mrtvih u nekoj vrsti života. Mrtav, a glasa – stari je izum, nekad smo imali i birače stare po hiljadu godina. MANS sada tvrdi da u Centralnom biračkom spisku Crne Gore ima šest hiljada osoba sa pravom glasa, iako više nijesu među živima. MANS je ranije objavio podatke o nepravilnostima u biračkom spisku, gdje su ustvrdili da je preko 14.000 duplo upisanih birača, te preko 1300 bez matičnog broja.

Ministarstvo za informacione tehnologije, nadležno za birački spisak, demantovalo je ove tvrdnje i ocijenilo da je riječ o ,,manipulacijama”. Prema najnovijim podacima, u biračkom spisku trenutno ima nešto više od 512.000 upisanih građana, oko 14.000 više nego na parlamentarnim izborima u martu 2009. godine.

U međuvremenu je pokrenuta i velika rasprava o tome da li je moguće upoređivati podatke sa popisa i iz biračkih spiskova.

Podaci o broju punoljetnih građana iz biračkog spiska i sa popisa stanovništva ne mogu se upoređivati, kategorični su u Monstatu.

,,Glavni izvor razlika između broja punoljetnih prema popisu i biračkom spisku, je taj što mnogi državljani, koji mogu ili imaju biračko pravo, ne čine stalno stanovništvo, prema popisu, jer njihovo uobičajeno mjesto boravka u kritičnom trenutku popisa nije bila Crna Gora”, saopšteno je iz Monstata. „Stanovništvo, prema popisu, ne čine mnogobrojni državljani koji duže od godine žive u inostranstvu, a mogu da čine broj punoljetnih prema biračkom spisku”,

Prema Ustavu, pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. Ako neko prebiva drugdje, DPS mu, o izborima, plati put da vidi rodbinu i, gredom, glasa.

U ovoj predizbornoj kampanji, kao najgrlatiji zabavljač narodnih masa pojavljuje se predsjednik DPS-a. Najnovija duhovitost glasi: ,,Naša konkurencija se danas na političkoj sceni dominantno prepoznaje kroz jednu grupu koju bih kvalifikovao kao grupu četnika i drugu kao grupu početnika”.

,,Opaki naum im je da glasovima iz crnogorskog biračkog tijela koje bi eventualno osvojila Pozitivna Crna Gora pomognu četničke glasove koje će osvojiti DF, da još jednom, kao mnogo puta kroz istoriju- crnogorskom rukom udave Crnu Goru”, kazao je Đukanović. Zna čovjek iz iskustva.

U Tuzima je obećao da će Skupština gradske opštine hitno usvojiti odluku koja je dio procedure za formiranje novih opština. Opštine Tuzi, Zeta, Petnjica, Gusinje – već su bezbroj puta sijali u sazvežđu predizbornih obećanja. Nešto kao auto-put, samo manje.

Pohvalio se šef režima i da je Crna Gora prije desetak godina bila najmanje razvijena država na Balkanu, a da je danas predvodnik na putu evroatlantskih integarcija. Prema posljednjoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda iz aprila 2012. godine

Crna Gora je, sa BDP-om po glavi stanovnika od 7.317 dolara na 69. mjestu od 144 države. Najbolje plasirane zemlje regije na listi MMF-a su Hrvatska i Slovenija. Hrvatska je 45. sa 14.457 dolara po glavi stanovnika, a Slovenija je regionalni lider prema visini BDP-a koji u toj zemlji iznosi 24.533 dolara po stanovniku, što je ovu članicu Evropske unije svrstalo na 32. mjesto svjetske liste. Istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda iz aprila 2012. obuhvata 144 države koje su ujedno i članice MMF-a. To što smo ispred Srbije i Albanije, treba da nas raduje dovoljno da ne primijetimo da za Hrvatima zaostajemo – duplo.

Monitor već mjesecima piše o ostatku predizborne kampanje koji se odvija u potaji iz koje se tek ponekad do javnosti probije poneki spisak ispravnih i neispravnih zaposlenih. U članu 2, stav treći, Ustav ove zemlje propisuje: ,,Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom”. Ova vlast mora da ode zato što ne proističe iz slobodne volje građana.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo