Povežite se sa nama

MONITORING

Na Kosovo stigle „foke”

Objavljeno prije

na

U akciju hapšenja odbjeglog narkobosa Nasera Keljmendija mogli bi se uključiti i američki marinci, odnosno pripadnici specijalnih jedinica pod nazivom „foke”. Oni su, prema saznanjima Monitora, stigli na Kosovo i stacionirani su u vojnoj bazi Bondstil. „Specijalna jedinica američkih vojnika pristigla je vrlo brzo poslije pokretanja akcije u Bosni. Oni su za ovu priliku došli sa Bliskog istoka, gdje su ranije učestvovali u hapšenju mnogih talibana i pripadnika Al-kaide. To što su stigli potvrđuje pretpostavke da se Naser Keljmendi nalazi na Kosovu”, priča naš dobro obaviješteni izvor iz crnogorske policije.

On smatra da američki vojnici neće kretati u hapšenje dok se ne razriješe pravne dileme oko akcije koja je pokrenuta u Bosni i Hercegovini, i dok ne vide kako će se ponašati kosovske vlasti poslije podizanja međunarodne potjernice za Keljmendijem i ortacima.

„Sasvim je sigurno da Amerikanci veoma dobro znaju kretanje odbjeglog narkobosa i da mu neće dozvoliti da napusti Kosovo. Priče ovih dana da je on to već učinio i da se navodno nalazi ili u Turskoj ili u nekoj zapadnoevropskoj zemlji su neosnovane”, kaže Monitorov izvor.

Sud Bosne i Hercegovine donio je u međuvremenu naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za više osumnjičenih osoba u okviru policijske akcije Lutka, među kojima je, prema nezvaničnim saznanjima agencije Srna i Naser Keljmendi. U Sudu BiH toj agenciji je potvrđeno da je odluka donesena na osnovu zahtjeva tamošnjeg tužilaštva.

Oni nijesu htjeli precizirati imena osoba za kojima je raspisana međunarodna potjernica, ali su naveli da se radi o osumnjičenima u predmetu koji se pred Sudom BiH vodi pod nazivom „Bojan Cvijan i drugi”. Riječ je o grupi osumnjičenoj za organizovani kriminal, ubistva, razbojništva i trgovinu drogom.

Monitor je u prošlom broju iz dobro obaviještenih izvora saznao da se odbjegli narkobos, koji je u policijskoj akciji Lutka bio jedna od glavnih meta, krije na Kosovu. Crnogorska policija Vijestima je potom potvrdila da je Keljmendi desetog septembra Crnu Goru napustio prema Kosovu, ali nijesu precizirali preko kojeg graničnog prelaza.

Monitorov izvor tvrdi da je Keljmendi nesmetano prešao preko graničnog prelaza Kula, dok je direktor UP Božidar Vuksanović kazao da Keljmendi nije policijski praćen u Crnoj Gori.

U policijskoj akciji Lutka koju su Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, MUP Kantona Sarajevo i Tužilaštvo BiH-a sproveli u noći između jedanaestog i dvanaestog septembra, do sada je uhapšeno više od 30 osoba, među kojima je i bivši šef Odjeljenja za droge SIPA-e Bojan Cvijan.

Mediji su prenijeli da je policijska akcija usmjerena protiv tri organizovane grupe i više osoba koje su učestvovale u ubistvima i razbojništvima i rezultat je višemjesečne istrage o ubistvu Ramiza Delalića Ćele. Najmasovnija akcija izvedena je na području opštine Ilidža gdje je osnovni zadatak bilo hapšenje Keljmendija, osumnjičenog da je „mozak” organizovanog kriminala ne samo u BiH nego u cijeloj regiji.

Regionalne policije odavno su označile Keljmendija kao vođu jedne od najjačih kriminalnih grupa na Balkanu. On je u junu ove godine stavljen na crnu listu SAD i označen kao prva osoba u Evropi po opasnosti za Sjedinjene Američke Države.

U Sarajevu posjeduje tri kuće, dva stana i hotel Casa Grande, a u Podgorici stan. U Ulcinju posjeduje stan, 11 stambenih prostorija ukupne površine 377 metara kvadratnih, kuću, te stambenu zgradu od 1.600 metara kvadratnih. I hotel na Velikoj plaži koji se zove isto kao onaj na sarajevskoj Ilidži – Casa Grande.

Novinarka sarajevskog Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Miranda Petrucić kaže za Monitor da je, kada je u pitanju Keljmendi, najbitnija stvar upravo porijeklo njegove imovine.

„On se pojavio u BiH nakon rata, došao u u kratkom periodu do hotela, kuća, stanova, poslovnih prostora. Radi se o nekretninama velike vrijednosti. U vrijeme kada smo istraživali slučaj Keljmendi, zatražili smo podatke iz Poreske uprave gdje smo dobili informaciju da on na svoje ime nema nikakvih prijavljenih prihoda. On je u jednom od iskaza tužiocu rekao da se bavi trgovinom. Do sada niko nije utvrdio odakle mu sva imovina, a mi se tokom našeg istraživanja nismo uvjerili da biznis kojim se on bavi uistinu donosi prihode koji bi omogućili sticanje tolikog bogatstva”, priča Petrucić.

Ona napominje da se u obavještajnim izvještajima, koje su novinari CIN-a imali prilike vidjeti, navodi da je on ključna osoba u lancu trgovine narkoticima, ali i da se do sada nije vodio sudski postupak kroz koji bi se to dokazalo.

„U izvještajima se također navodi da on ima svoje ljude i u policijskim strukturama, kao i da je blizak sa uticajnim osobama kako u BiH tako i u regionu. Godinama se zna da je Keljmendi predmet interesovanja policijskih struktura na Balkanu. Zanimljivo je da je reakcija uslijedila nakon odluke američkih vlasti, no mi nemamo informacija da li je to direktna posljedica ili planirani tok događaja”, kaže novinarka CIN-a-.

Miranda Petrucić podsjeća kako je utvrđeno da je protiv Keljmendija i njegovih sinova podneseno najmanje 13 krivičnih prijava u periodu od pet godina, uključujući i za pokušaj ubistva. No svjedoci su mijenjali iskaze, nekima je prijećeno.

„Zbog propusta policije u BiH Keljmendiju i njegovim sinovima su izdate dozvole za nošenje oružja. Također smo utvrdili da je Keljmendiju omogućen uzvoz blindiranih vozila u BiH i pored upozorenja američkog Justice Department da to treba spriječiti. Pri tome bosanska carina nije ni ‘primijetila’ da su vozila znatno veće težine od navedene u dokumentaciji”, navodi Petrucić.

Ona ističe da je činjenica da Keljmendi nije više na teritoriji BiH, kao i da ostaje da se vidi da li će doista doći do njegovog hapšenja ili će se stvari odvijati kao u slučaju Šarić.

Monitorov dobro obaviješteni izvor objašnjava da je tako krupne kriminalne zvjerke teško uhvatiti na trgovini drogom, već upravo na porijeklu imovine ili utaji poreza. On smatra da će hapšenje Keljmendija zavisiti prije svega od odlučnosti da se razotkriju njegove političke veze, u Bosni i Hercegovini, regionu, pa i Crnoj Gori. On vjeruje da je upravo iz tih razloga došlo do misterioznog nestanka sigurnosnih kamera sa sarajevskog hotela Casa Grande.

„To je pokazatelj da je Naser Keljmendi ranije znao da će biti povedena policijska akcija, i da je radio na uklanjanju tragova. U ovom slučaju, prije bi se moglo reći – čuvanju tragova. Ko zna šta se sve može vidjeti na snimcima sa tih kamera? Ko je sve od političara, iz Bosne i drugih država, dolazio kod njega u hotel na Ilidži? On je sklonio te kamere i snimke i sa time je spreman da se cjenka sa političarima koji odlučuju o daljoj policijskoj akciji”, kaže naš izvor.

Keljmendi neće moći da se cjenka sa međunarodnim policijskim organizacijama koje su mu na tragu. Naredni dani pokazaće da li su američki marinci, odnosno foke stigle na Kosovo da bi lovili najtraženijeg evropskog narkobosa, ili su u Bondstilu na godišnjem odmoru.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

„Ugovor stoljeća“ iz  2007. kojim su pod višegodišnji zakup dati hoteli Miločer i Sveti Stefan, doživio je potpuni krah, koji se poklopio sa promjenom vlasti u Crnoj Gori. Biser turističke ponude Crne Gore pod ključem je već drugo ljeto zaredom, isključen iz turističkog prometa, vidno oronuo i zapušten. Za to vrijeme u Londonu teku dva arbitražna postupka oko Svetog Stefana. Prvi je podnio zakupac, kompanija Adriatic properties protiv tri državne firme, HG Budvanska rivijera, HTP Miločer i Sveti Stefan Hoteli, kao i  protiv Ministarstva ekonomije i turizma. Vlasnik Svetog Stefana i Hotela Miločer, kompanija Sveti Stefan Hoteli, vodi istovremeno arbitražni postupak protiv zakupca.

Na primjeru Svetog Stefana vidljivo je kakvu je privilegije zakupac uživao tokom prethodnih 13 godina najma. Ugovor o zakupu drastično je izmijenjen na štetu države. Prethodno ugovoren iznos godišnje naknade od 1,9 miliona eura smanjen je za 30 odsto dok je rok zakupa produžen sa 30 na 45 godina.

Kruna ustupaka koje su Vlada i Skupština Crne Gore ovom zakupcu napravile, bila je dozvola za gradnju stanova za tržište na najatraktivnijem dijelu Crnogorskog primorja, u samom Miločerskom parku, na nekadašnjem imanju  dinastije Karađorđević.

Miločer je trenutno građevinsko ruglo bivše vlasti i zakupca. Neshvatljiva devastacija vrijednog prostora Miločerskog parka sa betonskim višespratnicama u njemu, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Gradilište je napušteno a prema izjavama Petrosa Statisa, zakupac neće nastaviti tu investiciju.

Grad hotel Sveti Stefan je zatvoren „jer ljudi mogu da plivaju zajedno sa gostima hotela, a to nikada nije bio dio plana. U polu-privatni rizort ne bi nijedan investitor uložio, pa ni Aman“, naveo je između ostalog  Statis.

Projekat Montrose je druga priča  ali sa istim akterima iz tadašnje Vlade. Vlada je 2009. godine sa navedene dvije kompanije, Nortstar i Eqest Capital, zaključila ugovor o zakupu 510.927 m2  zemljišta u zoni morskog dobra u naselju Rose, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, na 90 godina. Iza navedenih kompanija, prema izjavama odbjeglog biznismena Duška Kneževića, stoji njegov kum, Branislav Gvozdenović, višegodišnji ministar i visoki funkcioner DPS-a. Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i dijela morske obale.

Posebno je zanimljiv ugovor koji je Konzorcijum zaključio sa JP Morsko dobro, 2019. godine. Prema tom ugovoru investitoru je dat dio obale na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara, sa akva prostorom površine 62.445 m2, na rok od 90 godina. Zakupac je oslobođen plaćanja zakupnine morskog dobra tokom izgradnje turističkog kompleksa. Konzorcijumu je bilo dozvoljeno „modeliranje“ obale, povećanje površine nasipanjem mora radi izgradnje plaža, privezišta i pristaništa… Ugovorom je dato i ekskluzivno pravo svojine nad izgrađenim objektima kao i pravo da djelove zakupljenog morskog dobra proglase privatnim posjedom. Sva prava JP Morsko dobro, na ovom dijelu obale, prelaze na Nortstar i partnere. Skrivene i zvanične.

Predlog ugovora po kojem je investitor oslobođen plaćanja naknade za morsko dobro stigao je u direkciju JPMD iz Ministartva održivog razvoja i turizma i Ministarstva finansija.

Protokol o pravosnažnosti ugovora potpisan je 2013. od kada traju obaveze investitora da u prvoj fazi gradnje, u prvih pet godina, investira oko 140 miliona eura. Taj iznos je kasnije smanjen na 80 miliona, sa novim rokovima. Potpisivani su aneksi ugovora, prema jednom od njih Opština Herecg Novi preuzela je obavezu izgradnje infrastrukture do lokacije za Monterose.  Za proteklih deset godina niti su izgrađeni putevi, ni vodovod, a za najavljeni luksuzni rizort nije ugrađena nijedna cigla. Ali je investitor platio naknadu za zemljište, unaprijed za 10 godina, do 26. avgusta 2023., u iznosu od 3,9 miliona eura.

Trinaest godina kasnije, potpisnici ugovora svaljuju krivicu jedni na druge, da bi u konačnom kompanija Nordstar obavijestila Vladu da napušta projekat na Luštici.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da želi sastanak sa pravim vlasnicima projekta i da je Ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno. Do sastanka nije došlo jer su predstavnici investitora zahtijevali susret izvan Crne Gore. Kao krajnji rok za razgovor između Vlade i vlasnika, određen je 23. septembar.

Međutim, premijer Dritan Abazović bio je konkretniji.

„U ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune. Investitori odlaze jer je neko prethodno loše radio ugovore sa njima. Svaka stvar se završavala na mufte. Nefer odnos prema investitorima treba tražiti kod Vlada od broja 40 do 42“, kazao je Abazović.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo