Povežite se sa nama

MONITORING

Na Kosovo stigle „foke”

Objavljeno prije

na

U akciju hapšenja odbjeglog narkobosa Nasera Keljmendija mogli bi se uključiti i američki marinci, odnosno pripadnici specijalnih jedinica pod nazivom „foke”. Oni su, prema saznanjima Monitora, stigli na Kosovo i stacionirani su u vojnoj bazi Bondstil. „Specijalna jedinica američkih vojnika pristigla je vrlo brzo poslije pokretanja akcije u Bosni. Oni su za ovu priliku došli sa Bliskog istoka, gdje su ranije učestvovali u hapšenju mnogih talibana i pripadnika Al-kaide. To što su stigli potvrđuje pretpostavke da se Naser Keljmendi nalazi na Kosovu”, priča naš dobro obaviješteni izvor iz crnogorske policije.

On smatra da američki vojnici neće kretati u hapšenje dok se ne razriješe pravne dileme oko akcije koja je pokrenuta u Bosni i Hercegovini, i dok ne vide kako će se ponašati kosovske vlasti poslije podizanja međunarodne potjernice za Keljmendijem i ortacima.

„Sasvim je sigurno da Amerikanci veoma dobro znaju kretanje odbjeglog narkobosa i da mu neće dozvoliti da napusti Kosovo. Priče ovih dana da je on to već učinio i da se navodno nalazi ili u Turskoj ili u nekoj zapadnoevropskoj zemlji su neosnovane”, kaže Monitorov izvor.

Sud Bosne i Hercegovine donio je u međuvremenu naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za više osumnjičenih osoba u okviru policijske akcije Lutka, među kojima je, prema nezvaničnim saznanjima agencije Srna i Naser Keljmendi. U Sudu BiH toj agenciji je potvrđeno da je odluka donesena na osnovu zahtjeva tamošnjeg tužilaštva.

Oni nijesu htjeli precizirati imena osoba za kojima je raspisana međunarodna potjernica, ali su naveli da se radi o osumnjičenima u predmetu koji se pred Sudom BiH vodi pod nazivom „Bojan Cvijan i drugi”. Riječ je o grupi osumnjičenoj za organizovani kriminal, ubistva, razbojništva i trgovinu drogom.

Monitor je u prošlom broju iz dobro obaviještenih izvora saznao da se odbjegli narkobos, koji je u policijskoj akciji Lutka bio jedna od glavnih meta, krije na Kosovu. Crnogorska policija Vijestima je potom potvrdila da je Keljmendi desetog septembra Crnu Goru napustio prema Kosovu, ali nijesu precizirali preko kojeg graničnog prelaza.

Monitorov izvor tvrdi da je Keljmendi nesmetano prešao preko graničnog prelaza Kula, dok je direktor UP Božidar Vuksanović kazao da Keljmendi nije policijski praćen u Crnoj Gori.

U policijskoj akciji Lutka koju su Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, MUP Kantona Sarajevo i Tužilaštvo BiH-a sproveli u noći između jedanaestog i dvanaestog septembra, do sada je uhapšeno više od 30 osoba, među kojima je i bivši šef Odjeljenja za droge SIPA-e Bojan Cvijan.

Mediji su prenijeli da je policijska akcija usmjerena protiv tri organizovane grupe i više osoba koje su učestvovale u ubistvima i razbojništvima i rezultat je višemjesečne istrage o ubistvu Ramiza Delalića Ćele. Najmasovnija akcija izvedena je na području opštine Ilidža gdje je osnovni zadatak bilo hapšenje Keljmendija, osumnjičenog da je „mozak” organizovanog kriminala ne samo u BiH nego u cijeloj regiji.

Regionalne policije odavno su označile Keljmendija kao vođu jedne od najjačih kriminalnih grupa na Balkanu. On je u junu ove godine stavljen na crnu listu SAD i označen kao prva osoba u Evropi po opasnosti za Sjedinjene Američke Države.

U Sarajevu posjeduje tri kuće, dva stana i hotel Casa Grande, a u Podgorici stan. U Ulcinju posjeduje stan, 11 stambenih prostorija ukupne površine 377 metara kvadratnih, kuću, te stambenu zgradu od 1.600 metara kvadratnih. I hotel na Velikoj plaži koji se zove isto kao onaj na sarajevskoj Ilidži – Casa Grande.

Novinarka sarajevskog Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Miranda Petrucić kaže za Monitor da je, kada je u pitanju Keljmendi, najbitnija stvar upravo porijeklo njegove imovine.

„On se pojavio u BiH nakon rata, došao u u kratkom periodu do hotela, kuća, stanova, poslovnih prostora. Radi se o nekretninama velike vrijednosti. U vrijeme kada smo istraživali slučaj Keljmendi, zatražili smo podatke iz Poreske uprave gdje smo dobili informaciju da on na svoje ime nema nikakvih prijavljenih prihoda. On je u jednom od iskaza tužiocu rekao da se bavi trgovinom. Do sada niko nije utvrdio odakle mu sva imovina, a mi se tokom našeg istraživanja nismo uvjerili da biznis kojim se on bavi uistinu donosi prihode koji bi omogućili sticanje tolikog bogatstva”, priča Petrucić.

Ona napominje da se u obavještajnim izvještajima, koje su novinari CIN-a imali prilike vidjeti, navodi da je on ključna osoba u lancu trgovine narkoticima, ali i da se do sada nije vodio sudski postupak kroz koji bi se to dokazalo.

„U izvještajima se također navodi da on ima svoje ljude i u policijskim strukturama, kao i da je blizak sa uticajnim osobama kako u BiH tako i u regionu. Godinama se zna da je Keljmendi predmet interesovanja policijskih struktura na Balkanu. Zanimljivo je da je reakcija uslijedila nakon odluke američkih vlasti, no mi nemamo informacija da li je to direktna posljedica ili planirani tok događaja”, kaže novinarka CIN-a-.

Miranda Petrucić podsjeća kako je utvrđeno da je protiv Keljmendija i njegovih sinova podneseno najmanje 13 krivičnih prijava u periodu od pet godina, uključujući i za pokušaj ubistva. No svjedoci su mijenjali iskaze, nekima je prijećeno.

„Zbog propusta policije u BiH Keljmendiju i njegovim sinovima su izdate dozvole za nošenje oružja. Također smo utvrdili da je Keljmendiju omogućen uzvoz blindiranih vozila u BiH i pored upozorenja američkog Justice Department da to treba spriječiti. Pri tome bosanska carina nije ni ‘primijetila’ da su vozila znatno veće težine od navedene u dokumentaciji”, navodi Petrucić.

Ona ističe da je činjenica da Keljmendi nije više na teritoriji BiH, kao i da ostaje da se vidi da li će doista doći do njegovog hapšenja ili će se stvari odvijati kao u slučaju Šarić.

Monitorov dobro obaviješteni izvor objašnjava da je tako krupne kriminalne zvjerke teško uhvatiti na trgovini drogom, već upravo na porijeklu imovine ili utaji poreza. On smatra da će hapšenje Keljmendija zavisiti prije svega od odlučnosti da se razotkriju njegove političke veze, u Bosni i Hercegovini, regionu, pa i Crnoj Gori. On vjeruje da je upravo iz tih razloga došlo do misterioznog nestanka sigurnosnih kamera sa sarajevskog hotela Casa Grande.

„To je pokazatelj da je Naser Keljmendi ranije znao da će biti povedena policijska akcija, i da je radio na uklanjanju tragova. U ovom slučaju, prije bi se moglo reći – čuvanju tragova. Ko zna šta se sve može vidjeti na snimcima sa tih kamera? Ko je sve od političara, iz Bosne i drugih država, dolazio kod njega u hotel na Ilidži? On je sklonio te kamere i snimke i sa time je spreman da se cjenka sa političarima koji odlučuju o daljoj policijskoj akciji”, kaže naš izvor.

Keljmendi neće moći da se cjenka sa međunarodnim policijskim organizacijama koje su mu na tragu. Naredni dani pokazaće da li su američki marinci, odnosno foke stigle na Kosovo da bi lovili najtraženijeg evropskog narkobosa, ili su u Bondstilu na godišnjem odmoru.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo