Povežite se sa nama

Izdvojeno

EKONOMSKO NASLJEĐE 42. VLADE: Cijena (ne)stabilnosti

Objavljeno prije

na

Za nepunih 18 mjeseci prošli smo put od spržene zemlje do Evrope sad. Makar verbalno. Negdje se išlo unaprijed, negdje unazad, a uglavnom se stajalo u mjestu. Samo su druge cipele gazile isto blato

 

Tri mjeseca čekali smo da Zdravko Krivokapić formira Vladu. Onda, prije nego smo imena svih ministara povezali sa njihovim fotografijama, stigla je vijest o novom, rekordnom, zaduženju. Država je emitovala obveznice u iznosu od 750 miliona.

,,To smo radili tajno, ali organizovano, stručno i kompetentno”, pohvalio se premijer. Fraza tajno, ali organizovano postaće od tada jedna od prepoznatljivijih karakteristika rada 42. Vlade.

,,Vidjeli smo kakva je situacija i za dva dana donijeli odluku. Crna Gora je izbjegla bankrot”, malo je detaljniji bio ministar finansija Milojko Spajić. ,,Ovih 750 miliona obezbjeđuje dvije godine mira u Crnoj Gori, da imamo fiskalnu i svaku drugu stabilnost”. Fiskalnu stabilnost bez velikih zaduženja imaćemo, moguće, do kraja godine. Ne duže. Sve ostalo bilo je, jezikom vremenske prognoze, nestabilno sa padavinama.

Ono što od pozajmljenih 750 miliona nije potrošeno na vraćanje kredita nalazi se u državnim depozitima. Plan je da se tim novcem nadomjesti ovogodišnji manjak budžetskih prihoda projektovan ukidanjem doprinosa za zdravstvo, izmjenama poreske politike i povećanjem zarada (program Evropa sad). Nedostajuća sredstva za redovnu budžetsku potrošnju, planirane i najavljene (neke su samo priželjkivane) investicije tražiće se, kao i do sada, kod zajmodavaca. Pa šta bude.

Krenulo se sa primjenom Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga. Iako je bio usvojen još 2019. DPS je, iz svojih razloga, bježao od primjene Zakona koji je državi obećavao dodatne prihode na ime naplate poreza, na račun svih koji su nalazili način da dio tog novca zadrže za sebe i svoje pomagače (mito, korupcija, interesna dobrovoljnost). Konačno se sa fiskalizacijom počelo 1. januara 2021, sa 2,5 godine zakašnjenja. Urednija evidencija i mogućnost kontrole donijala je poboljšanu naplatu PDV-a.

Još bolje efekte fiskalizacije tek treba da očekujemo. Ministar Spajić se, ipak, odrekao saradnika koji su, na čelu timova  Ministarstva finansija i Uprave prihoda i carina, iznijeli projekat fiskalizacije (Mila Kasalica i Aleksandar Damjanović). Bez obrazloženja.

U prvim danima mandata Krivokapićeva Vlada se  susrela sa minama koje je, u temelje vlasti nasljednika, podmetnuo DPS.

Prvo je, nedugo nakon izbora, stigla odluka Agencije za zaštitu konkurencije da se obustavi dalje finansiranje Montenegroerlajnsa (MNA) novcem poreskih obveznika. Zatim je novu Vladu sačekala informacija da od posljednje nedjelje decembra 2021, zbog dugova koje povjerioci pokušavaju namiriti zapljenom aviona, vazduhoplovi MNA ne smiju sletjeti ni na jedan aerodrom van Crne Gore.

MNA je posljednji let obavio 26. decembra. Uslijedio je stečaj i osnivanje nove državne aviokompanije. Sada, formalno, imamo dvije nacionalne aviokompanije čije uprave se međusobno glože i spotiču. Država trpi štetu a letačko i kabinsko osoblje, najvrjedniji resurs MNA, uglavnom traži novi posao. Ili su već negdje u inostranstvu. Problem će naslijediti i  buduće vlasti.

Uslijedilo je saznanje da Termoelektrana u Pljevljima od jeseni 2020. radi suprotno pravilima Evropske energetske zajednice (EEZ) zbog prekoračenja dozvoljenog broja radnih sati (20.000 do 2023. godine), ,,što je kršenje međunarodno preuzetih obaveza zemlje”. Zbog čega bi Crna Gora mogla biti kažnjena.

Pregovori bivše Vlade (resorno Ministarstvo kapitalnih investicija) sa zvaničnicima EEZ još nijesu završeni, a  Energetski bilans za 2022. godinu ukazuje da je planiran rad TE u punom kapacitetu (skoro 40 odsto struje koja se prizvede u Crnoj Gori). Ne predviđa se ni zastoj zbog odavno planirane i ugovorene ,,ekološke rekonstrukcije” Termoelektrane.

Taj posao je zaključen u vrijeme Vlade Duška Markovića. Jedan od članova konzorcijuma sa kojima je potpisan ugovor vrijedan 55 miliona je u vlasništvu Blaža (Milovog) Đukanovića, cijena je u međuvremenu narasla makar 30 posto, a mi smo nakon smjene DPS vlasti saznali kako su naručioci posla ,,zaboravili” da planiranom ekološkom rekonstrukcijom obezbijede neophodno  smanjenje emisije CO2. Još jedna petlja.

Kadrovanje u energetskom sektori dovelo je do prvih, javnih, nesporazuma u bivšoj vladi. Ministar Mladen Bojanić predložio je jedan, a premijer Krivokapić progurao drugi bord direktora EPCG-a. Onda je, neobavezno i –zato, ta kompanija uz CEDIS i pljevaljski Rudnik uglja postala omiljeno mjesto okupljanja nekoliko stotina novozapošljenih koje je za posao preporučila partija iz vlasti, crkva ili uticajan rođak iz institucija sistema.

Kada je trebalo riješiti problem cijene struje koju KAP mora plaćati EPCG-u, svi su se pravili mrtvi. Čekajući da neko drugi preuzme i, možda, riješi problem. Počev od resornog ministra Jakova Milatovića koji nije uspio predočiti ni računicu da li KAP, u današnjim uslovima, treba ili ne treba crnogorskoj privredi. Mnogo radije je govorio o neočekivano uspješnoj turističkoj sezoni. I, Elektroliza je ugašena.

Čekamo i završetak prve dionice auto-puta. Uskoro će, njavljuje se od kraja 2019. A tek je nedavno raspisan tender za nabavku vozila koja će održavati buduću saobraćajnicu u zimskim uslovima. Ipak, oduže li se pregovori o njihovim nasljednicima, taj bi istorijski trenutak mogli dočekati  u (tehničkom) mandatu postojeće Vlade. Za ovu godinu najavljivani su i pregovori o finansiranju i početku gradnje naredne dionice, do Andrijevice. Šta će biti, vidjećemo.

Odlazeća Vlada pokazala je kako su, sa malo para, mogući ozbiljni iskoraci na planu socijalne politike. Besplatni udžbenici za osnovce, dječji dodatak za mlađe od šest godina, pomoć i makar simbolična povišica za penzionere sa najnižim primanjima. Onda je, u saradnji sa parlamentom, proširen krug budućih korisnika socijalnih davanja (mlađi od 18, majke troje djece) pa će taj trošak u državnoj kasi postati mnogo ozbiljniji. Tek treba da vidimo da li je to održivo.

Agonija Plantaža nastavljena je i pod novom vlašću i upravom. Odgovorni za učinjeno ne pominju se. Samo je, izgleda, promijenjen nezvanični model privatizacije preduzeća koje je, svojevremeno, proglašeno za neku vrstu nacionalnog dobra.

Navodno, prethodna DPS većina imala je naum da Plantaže, kroz stečaj, postanu vlasništvo domaćih tajkuna, dok su odlazeće vlasti bile bliže modelu dokapitalizacije, novcem koji bi stigao iz jedne zemlje iz okruženja. Po oba modula, čuje se, zasadima zauzeto zemljište postalo bi vlasništvo kupca (sada je  državno a Plantaže imaju pravo korišćenja). Već viđeno.

Ministarstvo poljoprivrede svrstalo se u red onih koji se nijesu snašli. Agrobudžet je kasnio, subvencije nijesu usklađene sa rastom cijena stočne hrane, mineralnog đubriva i goriva. Obećana pomoć poljoprivrednicima i stočarima isplaćivana je sa zakašnjenjem. Nezadovoljni stočari su, prvi put, na traktorima protestvovali u Podgorici. Ministar Aleksandar Stijović ponudio se ,,da im prepne krave”.

Osnivanje kontroverznog Montenegro worksa, ugovor o hedžovanju kineskog duga, program Evropa sad, budžet dopunjen po modelu ,,jedan poslanik vladajuće većine jedan million za amandmane”, dio su aktivnosti koje su ministri Spajić i Milatović tajili od javnosti ali i od svojih kolega u Vladi. Tajno, ali organizovano. O efektima tih poduhvata informisaće nas njihovi nasljednici.

Novca nema dovoljno, a vremena je još manje. Sa 43. Vladom valja požuriti.

Zoran RADULOVIĆ 

Komentari

FOKUS

DAN NEZAVISNOSTI – 16 GODINA POTOM: Orao potkresanih nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Od suštinske važnosti će biti da Crna Gora sagradi državu u kojoj će bolje živjeti svi”, upozoravali su dobronamjerni nakon majskog referenduma 2006. Uzalud

 

Crna Gora između dva Dana nezavisnosti. Traje priča o neostvarenim željama: sloboda, demokratija, pravda, pristojne plate i penzije. I neodagnanim strahovima: kriminal, korupcija, vjerske i nacionalne podjele, siromaštvo, nepravda. Tu su, neko vrijeme, i obnovljene globalne prijetnje: pandemija, rat, glad.

Ponegdje, ipak, napredujemo.

Prošle godine u ovo doba odmjeravali smo – zastave. Jedna, crvena, površine 50X100 metara (5.000 kvadrata ili jedno poveće fudbalsko igralište) viorila se na Cetinju, svjedočeći patriotizam pod njom okupljenih. Druga, ,,najduža trobojka na ovim prostorima”, u Beranama je predstavljena kao iskaz nenatrunjenog rodoljublja dugačak svih 350 metara. S kraja na kraj.

Sada, umjesto zastava, naslovne stranice zauzimaju doskorašnji čelnici pravosuđa, danas pritvorenici Vesna Medenica i Blažo Jovanić. Mediji otkrivaju njihove saradnike, način djelovanja, privilegovane i oštećenje. Rano je za ozbiljnije računice o nezakonito stečenoj koristi i šteti pričinjenoj žrtvama uzurpiranog pravosudnog sistema. Posljedice slutimo, dok čekamo sljedeće privođenje. Biće ih, nepodijeljeno je mišljenje.

Ni zastave nijesu izašle iz mode. Samo su crnogorskim pridodate ukrajinske. Srpskima – ruske. Mašemo Evropi.

Između dva praznika dobili smo novu Vladu. Dritan Abazović zamijenio je Zdravka Krivokapića. Vesnu Bratić mijenja četvoro. S malo nade da će popraviti posljedice njenog rada. URA i SNP zadržali su mjesta u skupštinskim klupama namijenjena parlamentarnoj većini, a SD ona što pripadaju opoziciji. Ostali su zamijenili mjesta. I priču, prebacujući se sa jednog na drugo podešavanje.

Abazović je, neki dan, pod Ostrogom razgovarao sa patrijarhom SPC-a. Sličan razgovor Krivokapić je, prije nepunu godinu, vodio u beogradskoj Patrijaršiji. Tema – Temeljni ugovor, odnosno, mjesto SPC-a u Crnoj Gori i mjesto Crne Gore i njenih vlasti u sistemu pod ingerencijom srpskog patrijarha i Patrijaršije. A on je  sveobuhvatniji od liturgije i molitve.

Samo da ne umislimo kako su te konsultacije nešto što nam je donijela promjena vlasti nakon izbornog poraza DPS-a. Uoči prve proslave Dana nezavisnosti, 2007. godine, tadašnji ministar inostarnih poslova Milan Roćen razgovarao je sa ruskim patrijarhom o pozicijama koje će crkva imati u budućem Ustavu Crne Gore.

U  međuvremenu, u Moskvi smo stavljeni na listu ,,neprijateljskih zemalja”. A u Briselu, Berlinu, Parizu… nijesmo dokazali da smo partner od povjerenja. U bilo kom poslu. Evropska radiodifuzna unija (EBU) eliminisala je, onomad, glasove žirija iz Podgorice na izboru za pjesmu Evrovizije. EBU, saopšteno je, ,,krajnje ozbiljno shvata sve sumnjive pokušaje manipulisanja glasanjem na Eurosongu i ima pravo ukloniti takve glasove”. Saopštenje je pratila informacija da su glasovi iz Crne Gore, skupa sa onima iz Azerbejdžana, Gruzije, San Marina, Poljske i Rumunije – poništeni i izbrisani iz tabele.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo