Povežite se sa nama

Izdvojeno

EKONOMSKO NASLJEĐE 42. VLADE: Cijena (ne)stabilnosti

Objavljeno prije

na

Za nepunih 18 mjeseci prošli smo put od spržene zemlje do Evrope sad. Makar verbalno. Negdje se išlo unaprijed, negdje unazad, a uglavnom se stajalo u mjestu. Samo su druge cipele gazile isto blato

 

Tri mjeseca čekali smo da Zdravko Krivokapić formira Vladu. Onda, prije nego smo imena svih ministara povezali sa njihovim fotografijama, stigla je vijest o novom, rekordnom, zaduženju. Država je emitovala obveznice u iznosu od 750 miliona.

,,To smo radili tajno, ali organizovano, stručno i kompetentno”, pohvalio se premijer. Fraza tajno, ali organizovano postaće od tada jedna od prepoznatljivijih karakteristika rada 42. Vlade.

,,Vidjeli smo kakva je situacija i za dva dana donijeli odluku. Crna Gora je izbjegla bankrot”, malo je detaljniji bio ministar finansija Milojko Spajić. ,,Ovih 750 miliona obezbjeđuje dvije godine mira u Crnoj Gori, da imamo fiskalnu i svaku drugu stabilnost”. Fiskalnu stabilnost bez velikih zaduženja imaćemo, moguće, do kraja godine. Ne duže. Sve ostalo bilo je, jezikom vremenske prognoze, nestabilno sa padavinama.

Ono što od pozajmljenih 750 miliona nije potrošeno na vraćanje kredita nalazi se u državnim depozitima. Plan je da se tim novcem nadomjesti ovogodišnji manjak budžetskih prihoda projektovan ukidanjem doprinosa za zdravstvo, izmjenama poreske politike i povećanjem zarada (program Evropa sad). Nedostajuća sredstva za redovnu budžetsku potrošnju, planirane i najavljene (neke su samo priželjkivane) investicije tražiće se, kao i do sada, kod zajmodavaca. Pa šta bude.

Krenulo se sa primjenom Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga. Iako je bio usvojen još 2019. DPS je, iz svojih razloga, bježao od primjene Zakona koji je državi obećavao dodatne prihode na ime naplate poreza, na račun svih koji su nalazili način da dio tog novca zadrže za sebe i svoje pomagače (mito, korupcija, interesna dobrovoljnost). Konačno se sa fiskalizacijom počelo 1. januara 2021, sa 2,5 godine zakašnjenja. Urednija evidencija i mogućnost kontrole donijala je poboljšanu naplatu PDV-a.

Još bolje efekte fiskalizacije tek treba da očekujemo. Ministar Spajić se, ipak, odrekao saradnika koji su, na čelu timova  Ministarstva finansija i Uprave prihoda i carina, iznijeli projekat fiskalizacije (Mila Kasalica i Aleksandar Damjanović). Bez obrazloženja.

U prvim danima mandata Krivokapićeva Vlada se  susrela sa minama koje je, u temelje vlasti nasljednika, podmetnuo DPS.

Prvo je, nedugo nakon izbora, stigla odluka Agencije za zaštitu konkurencije da se obustavi dalje finansiranje Montenegroerlajnsa (MNA) novcem poreskih obveznika. Zatim je novu Vladu sačekala informacija da od posljednje nedjelje decembra 2021, zbog dugova koje povjerioci pokušavaju namiriti zapljenom aviona, vazduhoplovi MNA ne smiju sletjeti ni na jedan aerodrom van Crne Gore.

MNA je posljednji let obavio 26. decembra. Uslijedio je stečaj i osnivanje nove državne aviokompanije. Sada, formalno, imamo dvije nacionalne aviokompanije čije uprave se međusobno glože i spotiču. Država trpi štetu a letačko i kabinsko osoblje, najvrjedniji resurs MNA, uglavnom traži novi posao. Ili su već negdje u inostranstvu. Problem će naslijediti i  buduće vlasti.

Uslijedilo je saznanje da Termoelektrana u Pljevljima od jeseni 2020. radi suprotno pravilima Evropske energetske zajednice (EEZ) zbog prekoračenja dozvoljenog broja radnih sati (20.000 do 2023. godine), ,,što je kršenje međunarodno preuzetih obaveza zemlje”. Zbog čega bi Crna Gora mogla biti kažnjena.

Pregovori bivše Vlade (resorno Ministarstvo kapitalnih investicija) sa zvaničnicima EEZ još nijesu završeni, a  Energetski bilans za 2022. godinu ukazuje da je planiran rad TE u punom kapacitetu (skoro 40 odsto struje koja se prizvede u Crnoj Gori). Ne predviđa se ni zastoj zbog odavno planirane i ugovorene ,,ekološke rekonstrukcije” Termoelektrane.

Taj posao je zaključen u vrijeme Vlade Duška Markovića. Jedan od članova konzorcijuma sa kojima je potpisan ugovor vrijedan 55 miliona je u vlasništvu Blaža (Milovog) Đukanovića, cijena je u međuvremenu narasla makar 30 posto, a mi smo nakon smjene DPS vlasti saznali kako su naručioci posla ,,zaboravili” da planiranom ekološkom rekonstrukcijom obezbijede neophodno  smanjenje emisije CO2. Još jedna petlja.

Kadrovanje u energetskom sektori dovelo je do prvih, javnih, nesporazuma u bivšoj vladi. Ministar Mladen Bojanić predložio je jedan, a premijer Krivokapić progurao drugi bord direktora EPCG-a. Onda je, neobavezno i –zato, ta kompanija uz CEDIS i pljevaljski Rudnik uglja postala omiljeno mjesto okupljanja nekoliko stotina novozapošljenih koje je za posao preporučila partija iz vlasti, crkva ili uticajan rođak iz institucija sistema.

Kada je trebalo riješiti problem cijene struje koju KAP mora plaćati EPCG-u, svi su se pravili mrtvi. Čekajući da neko drugi preuzme i, možda, riješi problem. Počev od resornog ministra Jakova Milatovića koji nije uspio predočiti ni računicu da li KAP, u današnjim uslovima, treba ili ne treba crnogorskoj privredi. Mnogo radije je govorio o neočekivano uspješnoj turističkoj sezoni. I, Elektroliza je ugašena.

Čekamo i završetak prve dionice auto-puta. Uskoro će, njavljuje se od kraja 2019. A tek je nedavno raspisan tender za nabavku vozila koja će održavati buduću saobraćajnicu u zimskim uslovima. Ipak, oduže li se pregovori o njihovim nasljednicima, taj bi istorijski trenutak mogli dočekati  u (tehničkom) mandatu postojeće Vlade. Za ovu godinu najavljivani su i pregovori o finansiranju i početku gradnje naredne dionice, do Andrijevice. Šta će biti, vidjećemo.

Odlazeća Vlada pokazala je kako su, sa malo para, mogući ozbiljni iskoraci na planu socijalne politike. Besplatni udžbenici za osnovce, dječji dodatak za mlađe od šest godina, pomoć i makar simbolična povišica za penzionere sa najnižim primanjima. Onda je, u saradnji sa parlamentom, proširen krug budućih korisnika socijalnih davanja (mlađi od 18, majke troje djece) pa će taj trošak u državnoj kasi postati mnogo ozbiljniji. Tek treba da vidimo da li je to održivo.

Agonija Plantaža nastavljena je i pod novom vlašću i upravom. Odgovorni za učinjeno ne pominju se. Samo je, izgleda, promijenjen nezvanični model privatizacije preduzeća koje je, svojevremeno, proglašeno za neku vrstu nacionalnog dobra.

Navodno, prethodna DPS većina imala je naum da Plantaže, kroz stečaj, postanu vlasništvo domaćih tajkuna, dok su odlazeće vlasti bile bliže modelu dokapitalizacije, novcem koji bi stigao iz jedne zemlje iz okruženja. Po oba modula, čuje se, zasadima zauzeto zemljište postalo bi vlasništvo kupca (sada je  državno a Plantaže imaju pravo korišćenja). Već viđeno.

Ministarstvo poljoprivrede svrstalo se u red onih koji se nijesu snašli. Agrobudžet je kasnio, subvencije nijesu usklađene sa rastom cijena stočne hrane, mineralnog đubriva i goriva. Obećana pomoć poljoprivrednicima i stočarima isplaćivana je sa zakašnjenjem. Nezadovoljni stočari su, prvi put, na traktorima protestvovali u Podgorici. Ministar Aleksandar Stijović ponudio se ,,da im prepne krave”.

Osnivanje kontroverznog Montenegro worksa, ugovor o hedžovanju kineskog duga, program Evropa sad, budžet dopunjen po modelu ,,jedan poslanik vladajuće većine jedan million za amandmane”, dio su aktivnosti koje su ministri Spajić i Milatović tajili od javnosti ali i od svojih kolega u Vladi. Tajno, ali organizovano. O efektima tih poduhvata informisaće nas njihovi nasljednici.

Novca nema dovoljno, a vremena je još manje. Sa 43. Vladom valja požuriti.

Zoran RADULOVIĆ 

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo