Povežite se sa nama

OKO NAS

ŽELJEZARCI I TRANZICIJA, OPET: Otmu ti pravo, pa još i platiš

Objavljeno prije

na

Bivši radnici nekada čuvenog nikšićkog giganta a. d. Željezara Nikšić još jednom su na svojoj koži osjetili danak tranzicije. Naime, nekima od njih ovih mjeseci stižu umanjeni penzioni čekovi, blokiraju im bankovne račune.

Razlog za to je davno izgubljeni spor pred Privrednim sudom, pred kojim su prije skoro deceniju tražili naplatu neupisanih besplatnih akcija. Presudom Privrednog suda to im nije omogućeno, pošto se sud pozvao na zastarjelost. Po riječima advokata radnika Željezare Milivoja Gogića pravo na besplatne akcije je neotuđivo pravo u okviru svojinskog prava bez roka zastarijevanja. Isti stav je svojevremno iznijela i sutkinja Privrednog suda Nataša Bošković.

Radnici su pred Privrednim sudom pokrenuli postupak, tražeći akcije, daleke 2007. godine. Oni su tražili da im fabrika na osnovu tih akcija pojedinačno isplati iznos od po 2,2 hiljade eura. Spor je, međutim, na njihovu štetu, okončan pred Apelacionim sudom 20.10. 2009. godine.

Po okončanom sporu, radnici su bili dužni da plate 75,884 eura za troškove postupka. Dio novca, 35,8 hiljada trebalo je platiti za sud-ske, a ostatak za troškove izvršnog postupka.

Godinama kasnije, stečajni upravnik Željezare a. d.Nikšic Veselin Perišić, i to prije par mjeseci, pokreće naplatu tih troškova, što je prema riječima advokata Gogića bez zakonskog osnova.

Gogić ukazuje da troškovi postupka pripadaju zastupnicima i da su oni ti koji njihovu naplatu mogu pokrenuti, a ne stečajna uprava. U ovom slučaju Željezaru je zastupala advokatska kancelarija Ane Đukanović. Gogić tvrdi da ona, međutim, nije pokrenula naplatu. Kako objašnjava, advokatica Đukanović je u dopisu njemu navela da „nije, neće, i ne bi nikada inicirala naplatu troškova u sporovima sa bivšim radnicima Željezare”. Gogić takođe objašnjava da je ona navela da je otkaz punomoćja potpisala u junu 2009 godine i o tome obavijestila sud.

„Shodno tome stečajni upravnik nije mogao preduzimati radnje u cilju naplate troškova”, zaključuje za Monitor Gogić.

„Stečajni upravnik je imao pravo da od bivših radnika naplati troškove samo u slučaju da je ta sredstva preduzeće već isplatilo pravnom za-stupniku, ali Đukanovićeva navodi da joj nikad niko po osnovu tih tro-škova nije isplatio jedan cent”, objašnjavao je i ranije Gogić.

Rješenje o izvršenju donio je Javni Izvršitelj Aleksandar Bošković iz Podgorice, a na to je rješenje Gogić sudu dostavio prigovor.

Ukupni troškovi po potpisniku tužbe, koju je potpisalo više stotina bivših Željezaraca, iznose 236.45 eura. Od toga je 110,67 eura na ime troškova postupka, preostalih 125,78 eura na ime izvršnog postupka.

„Troškovi izvršnog postupka mogli su biti neuporedivo manji jer se rješenje o izvršenju moglo donijeti i napisati u drugačijoj formi, odnosno nije bilo nuzno obračunavati skuplju tarifu”, ističe Gogić. On je i ranije upozoravao da se jednim rješenjem mogla tražiti naplata trošokova, a ne djeliti ih po radniku, čime su oni uvećani nekoliko stotina puta.

Sud je odluku kojom je odbijen zahtjev bivših Željezaraca, podsjeća on, donio na osnovu mijenjanja odredbi zakona. Pravo na neupisane besplatne akcije ranije su u svim domaćim preduzećima imali svi za-posleni, ali je ono ukinuto promjenom zakonskih odredbi.

Da li je i ovom slučaju krajnja stanica Strazbur kao i velikom broju sporova koja se tiču ljudskih prava ostaje da se vidi.

Blažo JAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo