Povežite se sa nama

INTERVJU

ŽELJKO IVANOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR ND VIJESTI: Dvadeset godina na svom putu

Objavljeno prije

na

MONITOR: Kada se osvrnete na proteklih dvije decenije što biste izdvojili kao najznačajniji doprinos Vijesti društvu?
IVANOVIĆ: Najveći učinak Vijesti je u tome što su istrajale u misiji građenja nezavisne institucije, medijske kuće koja promoviše slobodu govora, objektivno i profesionalno novinarstvo i naravno odgovoran pristup prema profesiji. Iz toga proizilazi i doprinos zajednici i društvu a on bi se mogao definisati kroz misao Borisa Marića, NVO aktiviste, da zahvaljujući Vijestima sve što je tajno mora postati javno. To je suština postojanja medija – da štite javni interes od zloupotreba moćnika. Doprinos Vijesti nije samo u tome što su one provodile tu misiju već što su animirale i druge medije da prije ili kasnije krenu tim putem. Zato sam siguran da će Crna Gora jednog dana imati sve medije koji će se u svom radu voditi principima Vijesti i takmičiti se sa nama za povjerenje čitalaca i gledalaca kvalitetom i objektivnošću.

MONITOR: Bilo je uspona i padova, koje su greške bile najdramatičnije?
IVANOVIĆ: Ne sjećam se padova. Zaista. Što se tiče grešaka njih u ovom poslu ima gotovo svakodnevno. Ali kada bih trebao iznova da krenem istim putem, minimalne su i gotovo beznačajne stvari, koje bih promijenio. Mediji se ne mogu posmatrati van društvenog i političkog konteksta tako da iz tog ugla kada posmatram stvari mogu reći da su Vijesti u svih ovih 20 godina pokazale mudrost, jer su u svakom vremenu i svakoj etapi društvenih promjena imale uređivačku politiku koja je promovisala i najvažnije i strateške ciljeve Crne Gore onako kako smo ih mi vidjeli ali i ukazivala na anomalije, korupciju, kriminal i sve ono sto je višedecenijska vlast DPS-a proizvodila. Prije referenduma je prostor za bavljenje ovim temama bio sužen jer je kompletno društvo bilo talac podjele oko državnopravnog statusa. Ali i u tom periodu, posebno nakon potpisivanja Beogradskog sprazuma, Vijesti su odigrale značajnu rolu u promociji principa vladavine prava, ukazujući na zarobljenost institucija i brojne zloupotrebe vladajućih struktura. Nakon maja 2006. oslobodio se politički i društveno gledano ogroman prostor da se pažnja medija skoncentriše isključivo na ta demokartska pitanja koja se tiču uređenja države koja je osvojena referendumom. Na žalost, većina medija i njihovih urednika odlučili su se za lagodniju poziciju, da budu uz skute režima i da na njegovim jaslama održavaju svoje sisteme i grade svoje karijere. Naravno, nikada im nijesmo zavidjeli, niti priželjkivali da promijenimo pozicije.

MONITOR: Brojne tužbe, paljenje imovine, prebijanje novinara, sve je to dio istorije Vijesti. Da li je vrijeme takvog obračuna sa medijima prošlo ili su pritisci ,,suptilniji”?
IVANOVIĆ: Kada se pomene potjera za Vijestima i naš progon, najčešće se sjetim ocjene Nataše Kandić, koja je još u septembru 2009. izjavila da je progon Vijesti od strane Đukanovićeve vlade nešto najbrutalnije što se moglo vidjeti na Balkanu u posljednjih dvije decenije kada su mediji u pitanju! A te 2009. tek smo bili na početku tog lova na vještice. Čak je to bila pjesma u odnosu na sve ono što se desilo kasnije, u narednih šest-sedam godina. Ali ni za tim ne žalimo jer kada smo još 90-ih odlučili da uđemo u misiju građenja nezavisnih medija mi smo znali da će iskušenja na tom putu biti brojna a cijena koja se mora platiti vrlo visoka. U svim tim fazama, kada je bilo neizvjesno da li će sjutra neko od nas biti likvidiran ili uhapšen, uvijek sam na umu imao jednu kinesku mudrost koja kaže da ako dovoljno strpljivo sjedite na obali nabujale rijeke, jednog dana tijelo vašeg dželata će proplivati ispred vas. Da li je to vrijeme prošlo – možda jeste forma, možda više nije moguće fiizčko ugrožavanje naših ljudi i imovine, posebno ne bez sankcija kao što je bio slučaj sa prethodnih 23 napada, ali ni to niko ne može garantovati. Dok god budemo kao društvo imali slabe institucije, dok mafija, kako je govorio drug Arkan, bude jača od države, mediji i novinari će biti i pred takvim iskušenjima. Kada ta vrsta opasnosti po život i imovinu zaista nestane, onda će ostati iskušenja koja prate medije i u demokratskim društvima, da se odbrane od bliskosti sa političarima, centrima moći, oglašivačima… I treća vrsta iskušenja koja već sada stoji i pred medijiam i pred nacionalnim vladama jeste izazov koji proizvode svjeteski giganti ili kako ih neko zove monstrumi, poput Googla i FB. Ako se lokalna tržišta ne zaštite od njihovog softvera koji iz Silikonske doline već kreira medijsku sliku čitavog svijeta, onda će naša unučad ili praunučad biti instant generacije čiji će identitet formirati pomenuti globalni igrači.

MONITOR: Štampani mediji su u krizi, kakva je njihova budućnost u Crnoj Gori?
IVANOVIĆ: Ne postoji kriza štampanih medija, već postoji kriza papirnog izdanja. Primjer Vijesti to najbolje objašnjava – nikad nije bio veći naš uticaj, nikad brojnija publika, samo što nas ona sada dominantno prati na portalu, a ne u novini. Ali i ta bitka za odbarnu štampanih izdanja ne pripada samo medijima. Na ovako malim tržištima posebno, štampana izdanja teško mogu opstati, ako se dugoročno gleda, ako država ne preduzme mjere na zaštiti i promociji štampanih medija. Jer njihov opstanak je direktno povezan sa odbranom i zaštitom identiteta novih generacija.

MONITOR: Koliko je međunarodna zajednica zainteresovana za stanje medija u Crnoj Gori?
IVANOVIĆ: Međunarodna zajednica vodi pragmatičnu politiku i mediji zauzimaju značajno ali ne vodeće mjesto na listi njenih prioriteta. Brisel i Vašington su posljednjih desetak godina u Crnoj Gori ali i regionu više vodili računa o stabilnosti nego o standardima. Zato su često vrijednosti poput slodode govora, nezavisnosti medija, bili žrtvovani zarad uguravanja Crne Gore u NATO alijansu ili otpočinjanja pregovora sa EU, ili još ranije, zbog saradnje sa Haškim trubunalom, ili, zbog priznanja Kosova. Sada je i po tom pitanju situacija povoljnija – najveći broj tih ,,velikih” tema je apsolviran i EU i SAD sada moraju svoj fokus u Crnoj Gori usmjeriti ka pitanjima demokratije, vladavine prava, slobode govora… S druga strane, neka njihova loša iskustva sa ugrožavanjem medija u njihovim državama, počev od Mađarske, preko Poljske do samih SAD, i hajke koju Tramp permanentno vodi protiv nezavisnih medija – učinili su da se političke elite i u Briselu i u Vašingtonu probude i trgnu iz višegodišnje letargije i nanovo okrenu odbrani i podršci slobodnim i profesionalnim medijima.

MONITOR: Da li je saradnja sa civilnim sektorom i ostalim medijima na zadovoljavajućem nivou u cilju uspostavljanja demokratskih standarda?
IVANOVIĆ: Ponosan sam na doprinos koji su Vijesti dale promociji i jačanju NVO sektora, kao što sam zahvalan na saradnji i podršci koju su same Vijesti dobile od NVO. Mi smo na istom zadatku – odbrani javnog interesa od zloupotrebe moćnika. Ne sumnjam da ćemo nastaviti i narednih dvije decenije tu uspješnu saradanju. Što se tiče ostalih medija – naša vrata su uvijek bila otvorena i mi u Crnoj Gori i u regionu od prvog dana sarađujemo sa svim medijima koji se istinski bave svojim poslom, a ne propagandom, koji štite javni, a ne privatni interes, koji se drže profesionalnih standarda, a ne partijskih ili mafijaških direktiva. Siguran sam da će u narednim godinama svi mediji u Crnoj Gori morati da pređu na tu ,,našu” stranu jer će uvidjeti da samo tako mogu steći povjerenje čitalaca ili gledalaca od koga zavisi i njihov opstanak.

MONITOR: Planovi za novinu i televiziju?
IVANOVIĆ: Novina će se širiti u online sferi, biće već tokom ove godine novih projekata. Print je već dvije godine u stabilnim vodama tako da ćemo se truditi da zadržimo taj trend. Televiziju očekuje značajan rast, jačanje i širenje na satelit, region i nove tehnološke platforme.

MONITOR: Je li realno očekivati da Vijesti neki od sljedećih jubileja proslave u drugačijem društvenom ambijentu, prije svega što se tiče promjene vladajuće elite?
IVANOVIĆ: Promjena vlasti je temelj demokratije. Kada ne bi vjerovali da će i ta vrsta promjene osvojiti Crnu Goru ne bismo radili ovaj posao. Šteta je što su događaji na dan posljednjih parlamentarnih izbora izazvali duboke podjele između vladajućih i opozicionih stranaka tako da je dijalog kao jedini put za unapređenje ambijenta i organizovanje slobodnih izbora donekle otežan, ali i pored toga ja vjerujem da su promjene neizbježne i da do njih, prije ili kasnije, mora doći… Da je opozicija više sazrijevala promjena vlasti bi se davno dogodila ali ne treba žaliti za propuštenim šansama jer se vrijeme ne može vratiti, već treba gledati šta se može desiti da se ubuduće ne postižu autogolovi u toj mjeri koja DPS onda ostavlja i održava na vlasti.

Vlast proizvodi medijsko vašarište

MONITOR: Kako ocjenjujete medijsku scenu Crne Gore, da li i dalje ima privilegovanih?
IVANOVIĆ: Medijska scena u svim zemljama više zavisi od lokalnih vlada i regulatornih tijela nego od samih medija. Jer ako imate vladu kakvu je Crna Gora imala decenijama, koja medije vidi kao sredstvo manipulacije i vladanja, i regulatorna tijela koja su puki partijski štabovi koj slijede tu politiku, onda dobijete medijsku scenu sa četiri nacionalne dnevne novine, plus još toliko koje svakodnevno dolaze iz Srbije, plus sedam televizija sa nacionalnom frekvencijom, i sve to na tržištu od 10 miliona eura media buying budžeta i od koga svi ti mediji treba da prežive. Onda umjesto uređene i ozbiljne medisjke scene imate vašarište, kvantašku pijacu, gdje je pravi podvig izdići se iznad svega toga i preživjeti sa sačuvanim principima i idealima. Nadam se da to vrijeme prolazi i da se sve više i u političkim i medijskim strukturama shvata da Crna Gora treba ozbiljne medijske zakone koji će urediti tržište i omogućiti fer utakmicu u kojoj će preživjeti i opstati najbolji među nama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo