Povežite se sa nama

OKO NAS

ENERGIJA IZ OBNOVLJIVIH IZVORA: Život na sunčanoj i vjetrovitoj strani

Objavljeno prije

na

Vrijednost radova solarne elektrane koja će se graditi u Ulcinju, na lokalitetu Briska gora, procjenjuje se na više od 300 miliona eura, a početak izgradnje očekuje se u narednoj godini, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

U tom resoru nijesu željeli da preciziraju ko su dva potencijalna investitora koja su im ranije uputila pisma namjere za gradnju tog objekta, ali su istakli da na adresu Ministarstva svakodnevno stižu interesovanja za taj projekat. ,,Zbog toga, trenutno radimo na pripremi tendera za realizaciju projekta koji će biti objavljen na proljeće. Prema radnoj verziji tenderske dokumentacije, riječ je o velikoj elektrani instalisane snage od 200 megavat sati, uz mogućnost davanja prostora za izgradnju elektrane snage 300 megavat sati”, dodali su iz Ministarstva.

Konstatujući da će ovaj projekat značajno doprinijeti procentu iskorišćenja obnovljivih izvora za proizvodnju energije i biti važan element u sistemu sigurnosti snabdijevanja svih potrošača, ministarka ekonomije Dragica Sekulić napominje da za tu solarnu elektranu nijesu predviđene podsticajne mjere, kao što je to slučaj pri gradnji malih hidroelekratrana.

Ovo bi trebalo da označi početak dugo najavljivanog iskorišćavanja nepresušnog izvora energije – sunčeve energije, kojom su Ulcinj i cijelo Primorje darovani. Jer, prosječno godišnje sijanje sunca (insolacija) u Ulcinju dostiže čak 218 dana. To je u prosjeku više od 2.700 časova godišnje ili dnevno 7,4 časa. U toku ljeta taj pokazatelj je veći za 50 odsto (11,5 časova dnevno). Interesantno je svakako da Podgorica ima veću godišnju količinu solarne energije (1,602 kWh/m2) u odnosu na druge metropole Jugoistočne Evrope (kao što su Rim ili Atina), što znači da je čist solarni potencijal u priobalnom području i centralnim oblastima Crne Gore veoma visok. Tako bi se, na primjer, čitav sektor turizma lagano mogao opskrbljivati od energije sunca.

,,Crnogorsko primorje ima slične klimatske uslove kao Italija i Španija u kojima je proizvodnja nesubvencionisane električne energije na bazi sunčane energije već postala konkurentna proizvodnji na bazi fosilnih goriva”, tvrdi ekspert iz oblasti energetike Dejan Mijović i dodaje da je “IEA (International energy agency) još 2014. prognozirala da će između 2025. i 2030. troškovi proizvodnje električne energije na bazi sunca biti jeftiniji nego na bazi uglja”, kazao je on.

Pokazuje to i primjer Grčke koja se nakon finansijske krize okrenula obnovljivim izvorima i investirala pet milijardi eura, pri čemu je u idućih sedam godina povećala procenat sunčeve energije u mreži od 0,5% na 8%, uz povećanje kapaciteta na 2.600 MW, sa 6.000 preduzeća koja rade u tom sektoru i 30.000 radnih mjesta vezanih za rad sunčanih elektrana.

Za Crnu Goru, koja je Ustavom deklarisana kao ekološka, i to prva na svijetu, uz to mediteranska i evropska, tako nešto je logično i poželjno. Predstavnica firme Elkon Vanja Filipović kaže da je energija dobijena od sunca najprihvatljiviji način dobijanja električne energije. ,,Osnovne prednosti ovog sistema su pouzdanost, mala potreba za održavanjem, besplatno gorivo u izobilju, ne utiče štetno na prirodnu okolinu, lakoća transporta, početna cijena”, navela je ona napominjući da je posebna pogodnost ove energije što je uvijek dostupna.

Još samo kada bi crnogorska Vlada razumjela svoju ulogu, kao što je to slučaj u Češkoj. Tamo postoji podrška pri instalaciji solarnih panela i za fizička lica i porodične kuće u visini i do 50 odsto investicionih ulaganja.

Državnu potporu dobrim je dijelom opravdala ,,energetska revolucija” koja teče u Njemačkoj, a u sklopu koje ta zemlja postepeno odustaje od nuklearne energije i planira da do 2050. proizvodi čak 80 posto energije iz obnovljivih izvora. Da je to moguće, dokazuje primjer Norveške i Švedske koje osiguravaju već sada više od 90 odsto svojih energetskih potreba iz tih izvora.

Inače, cijena solarnih panela i baterija dramatično je pala tokom posljednjih nekoliko godina, a trenutno sunčane elektrane u Velikoj Britaniji već proizvode dovoljno električne energije za gotovo tri miliona domaćinstava.

Zato je finansiranje ovakvih projekata kod nas dva do tri puta skuplje nego u Evropi, gdje se investicija vraća u prosjeku za devet godina.

,,U toku je globalna revolucija prema obnovljivim izvorima energije. U situaciji kada svjedočimo dramatičnim klimatskim promjenama, to je sasvim opravdano”, kaže za Monitor ekološki aktivista Dželal Hodžić.

Prema njegovim riječima, to je jedini put i za Crnu Goru. ,,Zato smo pozdravili gradnju velikog vjetroparka na Možuri i najavu da će se na Briskoj gori izgraditi ogromna solarna elektrana, ali nipošto srljanje sa istraživanjem nafte i gasa u ulcinjskom podmorju”, rekao je Hodžić.

On je kao dokaz novog evropskog promišljanja i djelovanja naveo podatak da je poznata mađarska naftna kompanija MOL saopštila da ulazi u poslovanje sa sunčevom energijom, te da planira izgradnju sunčanih elektrana na tri industrijske lokacije u Mađarskoj.

U sklopu „Strategije 2030.” MOL se nastoji pripremiti za budućnost bez goriva i istražujući mogućnosti koje proizlaze iz alternativnih energetskih rješenja.

Analize, inače, pokazuju da se najveći dio struje u domaćinstvima na Crnogorskom primorju koristi za – grijanje vode!? Ako se zna da bi solarni bojler mogao da grije i u noći, zbog tropskih temperatura, te da se sistemi isplaćuju tamo gdje su velike potrošnje tople vode, da je održavanje lako, da se, dakle, smanjuju troškovi, a povećava komfor, onda se nameće jednostavan zaključak da je potrebno brzo donositi odluke u tom pravcu.

Kao na Možuri gdje, iako sa izvjesnim zakašnjenjem, uskoro počinje montiranje 23 vjetrogeneratora čija će ukupna snaga biti 46 megavata. Ukupna investicija, koju realizuje malteška državna kompanija Enemalta plc, iznosi oko 87 miliona eura.

Vjetrovi više na Možuri, dakle, neće duvati uzalud. A sunce? Koga li će ono u Crnoj Gori najviše grijati?

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

METODIJEVE METODIČNE ZEMALJSKE RABOTE: U slavu Vučića, Čiča Draže i KGB-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Jedan od SPC-ovih najradikalnih Putinista, promoter velikosrpske fašističke ideologije iz Drugog svjetskog rata Metodije Ostojić, bio je  domaćin prošlonedjeljnog parastosa u nikšićkom  hramu Sv.Vasilija na praznik tzv. Svetih carskih novomučenika Romanovih.  Metodije je kao lojalista porodice Vučić nedavno čašćen iz Beograda  titulom mitropolita, kao  upozorenje Joanikiju, trenutno nedovoljno lojalnom Vučiću

 

 

Prošlog četvrtka na praznik tzv. Svetih carskih novomučenika Romanovih služen je parastos u Nikšiću u hramu Sv. Vasilija. Prisutni su bili i novi ruski ambasador u Crnoj Gori Aleksandar Lukašik ,  nacionalno ostrašćeni gradonačelnik Marko Kovačević i potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić iz redova vučićevske Nove srpske demokratije (NSD).

Ruski car Nikolaj Romanov je za života bio ktitor nikšićkog hrama. Nikolaja i njegovu porodicu (supruga, četiri ćerke i sin prijestolonasljednik) su boljševici brutalno pogubili 17. jula 1918. u Jekaterinburgu nakon Oktobarske revolucije. Ruska crkva (RPC) ih je 2000. godine kanonizirala kao tobožnje svetitelje i mučenike za vjeru. Da bi tako nešto bilo moguće, RPC je morala prvo dobiti dozvolu i od tada novog predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i od

službe državne bezbjednosti (FSB) kojoj je de fakto potčinjena još od Oktobarske revolucije.

Putin je još na početku mandata krenuo u propagiranje carske imperijalne Rusije uz ponovno oživljavanje staljinizma. Napravljena je sinergija poznata kao pravoslavni staljinizam ili staljinističko pravoslavlje. U zemlji je ponovo uveden totalitarni sistem uz brutalni obračun sa neistomišljenicima. Širom Rusije su ponovo podignuti spomenici ovom krvoloku crkve uz novu KGB-ovsku “istinu” – Staljin nije bio krvavi progonitelj pravoslavlja već pravoslavac,  uz izmišljene hagiografije i svjedočanstva poput tzv. Sv. Matrone Moskovske o čemu je Monitor ranije pisao. Hram ovoj “svetiteljki”, kojoj se Staljin navodno obratio za pomoć 1941. kad su Njemci bili pred Moskvom, je podignut i u Grblju i osveštao ga je oktobra 2024. sadašnji mitropolit Joanikije Mićović.

Krečenje istorije nije nikakvo iznenađenje. Jer “na čelu države je pravoslavac – Vladimir Putin, ne nekakav imitator religije,  već iskreni vjernik, čovjek crkve” nedavno reče Kiril Gunđajev, agent sovjetskog KGB-a u mantiji patrijarha Rusije. “Putin se ne ustručava ni da dođe u hram, ni da se pričesti. Ono što je važno za čitav narod – on je dobar primjer dobrog hrišćanina“, poručuje Gunđajev. Patrijarh je još u doba Jeljcinove administracije zaradio milijarde dolara trgujući bezakciznim alkoholom i cigaretama. Poznat je po luksuznim satovima, jahtama i voznom parku. Aktivno progoni ruske sveštenike koji se zalažu za mir s Ukrajinom i prestanak agresije.

Kult Romanovih i hrišćansko svetiteljstvo, sa kojim makar car i carica nijesu imali ništa, se brzo proširio i na Srpsku crkvu (SPC) uz prihvatanje staljinističkih vrijednosti KGB pravoslavlja.

Jedan od SPC-ovih najradikalnih Putinista, ujedno i  promoter velikosrpske fašističke ideologije iz Drugog svjetskog rata je Metodije Ostojić, domaćin prošlonedjeljnog parastosa. Metodije je episkop Eparhije nikšićko budimljanske (ENB) za koju na eparhijskom portalu tvrdi da je navodno osnovao Sv. Sava 1219. Eparhija u sadašnjem obliku je prvi put osnovana 2001. tako što je Beograd odcijepio više od pola teritorije Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) i tobože obnovio Savinu eparhiju.

Metodije je, kao lojalista porodice Vučić nedavno čašćen iz Beograda i titulom mitropolita, kao upozorenje mitropolitu MCP Joanikiju, trenutno nedovoljno  lojalnom Aleksandru Vučiću. Upozorenje je polovinom maja javno prenio nezvanični glasnogovornik SPC-a i Srpskog sveta Aleksandar Raković u vučićevskog glasilu ALO. “Dodjela titule mitropolita episkopu Metodiju je srušila san crkvenih separatista da prisvoje mitropoliju crnogorsko-primorsku SPC i da njenog poglavara s titulom mitropolita proglase za šefa neke svoje ‘Crkve’”, izjavio je Raković.

Ranije su odapete strijele javnih optužbi i kvalifikacija protiv pokojnog crnogorskog mitropolita od strane Nikodima Bogosavljevića, bivšeg igumana manastira Dajbabe kod Podgorice, koji sada služi u Eparhiji valjevskoj. “Amfilohije (Radović) je išao ka tome da formira neku samostalnu ili autonomnu arhiepiskopiju Crne Gore”, kazao je on.  Bogosavljević je nazvao Amfilohija “licemerom i dvoličnjakom” i duhovnim ocem bivšeg premijera Zdravka Krivokapića. “Zbog toga što su izdali Srpstvo, nazivam izdajnicima i mitropolita Amfilohija i njegovo isčadije (duhovno potomstvo) – profesora Krivokapića”. Iz MCP-a nije bilo reakcija ni na Bogosavljevićeve ni Rakovićeve izjave.

SPC-ovom episkopatu je ispala zgodna činjenica da je na isti datum kada su stradali Romanovi, pogubljen i general Draža Mihailović 1946. godine kao ratni zločinac i fašistički kvisling. Pogubljenju je prethodilo suđenje otvoreno za javnost kojeg je pratilo i preko 60 inostranih dopisnika.

Stradanje Romanovih i Čiča Draže na isti dan mnogi u srbijanskoj Patrijaršiji smatraju znakom Dražine “svetosti”. Isto tako i hrvatski ustašofili uzimaju da je datum smrti ustaškog lidera i ratnog zločinca Anta Pavelića (na Vitlejemske mladence) i njegovih dviju ćerki na Božić znak “svetosti” porodice Pavelić.

Sa Romanovima je istovremeno održan pomen i Draži i njegovim četnicima koje Metodije ranije ovog ljeta nazvao “najvećim vitezovima i herojima Drugog svjetskog rata…koji su istrajali na krstonosnom i krstovaskrsnom putu Hristovom do kraja čista obraza i svijetla lika”. Do sada se tužilaštvo nije izjašnjavalo o Metodijevom veličanju koljača nesrpske nejači i protivnika postojanja Crne Gore i Crnogoraca u bilo kom autonomnom obliku.

Samo dva dana kasnije, u subotu 19. jula, Metodije je osveštao hram Sv. Save u Dapsićima kod Berana. Na osveštanju je bio prisutan i “predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, u liku svog izaslanika, brata našeg Miloša Vučevića”. Vučević, formalni predsjednik vladajuće vučićevske Srpske napredne stranke (SNS) u svojstvu izaslanika sletio je helikopterom MUP-a Srbije na pistu beranskog aerodroma.

Metodije je nakon liturgije održao besjedu o jednoj naciji, vjeri i vođi kakve smo  često slušali krvavih 90-tih. Prvo je poželio dobrodošlicu Vučićevom izaslaniku koji je “dobrodošao među svoj srpski narod, da pokaže još jednom da su Srbi jedno”. Uručio mu je Orden Sv Georgija pobjedonosca I reda kojim je odlikovan Vučić jer “ovim pokazujemo jedinstvo srpskog naroda”. Tom prigodom, Vučićev izazlanik i novi mitropolit su objavili: “ Porodica Vučić je jedan od najvećih ktitora ovog novoosvećenog Hrama posvećenog prvom srpskom arhiepiskopu Svetom Savi”.

Metodije je objasnio: “Sve one granice koje nas i sa istoka i sa zapada, i sa sjevera odvajaju od naše braće…naši su preci umjeli  da prelaze i poništavaju, da ih ne računaju ni u šta”. A ako granice i dalje stoje one trebaju biti nevidljive i beznačajne:  “Jer mi smo jedan narod i jedan prostor, jedna krv, jedna vjera, braća, svi čeda Sv. Save”. Novoproglašeni mitropolit je poručio Vučeviću da prenese predsjedniku (koji po Ustavu Srbije ima strogo ceremonijalna ovlašćenja) da “nastavi da sabira srpski narod i da pomaže ovdje u CG kao što je i do sada pomagao.” Za uzvrat, Metodije je dao obećanje: “Srpski narod ovdje će, sa svoje strane, učiniti sve da majku Srbiju i majku Rusiju nikad ne zaboravi…i da ćemo se , ako Bog da, još prisnije ujediniti u nekoj zajednici koju očekujemo da će biti u budućnosti”. Za sada Vučić najbolje sabira srpski narod u Srbiji na protestima protiv svoje privatne vlasti koju predvode studenti nakon tragičnog pada renovirane nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine.

Vučević se istim tonom zahvalio domaćinima: “Srećan sam što se ovde okupilo mnogo naših sunarodnika jer mi smo, bez obzira na teritorije, granice i zakone, jedan narod istog jezika i kulture koji povezuje svetosavski put”. Za Vučevića- svetosavlje je naš put. “Kad god smo bili na putu Svetog Save – bili smo na pravom putu” zaključio je Metodijev “brat naš” i akter brojnih korupcionaških afera u Srbiji. Vučević je javni prijatelj osuđivanih kriminalaca i osumnjičenih narko bosova. Srpska opozicija zove ga –  “batlerom porodice Vučić”.

Vrijedno je napomenuti da je orden SPC-a tzv. Svetog Kralja Milutina (koji se pet puta ženio uključujući i petogodišnjom vizantijskom princezom) dobila i Mat company DOO iz Pljevalja 2011. godine iza koje su stajala braća Darko i Duško Šarić.  Orden je dat “u znak zahvalnosti što su bili jedan od najvažnijih donatora za izgradnju nedavno osveštanog hrama u Pljevljima”. Sinod SPC-a i odbor za izgradnju hrama su se pravili kao da ne znaju odakle potiče novac.

Metodiju jedino preostaje da, konačno, dobije termin za poklonjenje kod gospodara Srbije.  “Nažalost, nijesam imao prilike da (ga) sretnem” požalio se Vučeviću. Daće Bog.

Za Putina će morati puno više da se potrudi. Međutim, tu je novi ambasador koji ima jako dobar pedigre u službi (ne samo diplomatskoj). Za “duhovnika” kao što je Metodije će se sigurno naći koja lijepa riječ.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINSKA VLAST PREVAZIŠLA KRIZU: Lijepe funkcije i gvozdena vrata otvaraju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stabilnost kolašinske vlasti još jednom je potvrđena nakon dugotrajnih pregovora   daleko od očiju javnosti.  Partije u vlasti uspjele su da se dogovore oko ključnih kadrovskih pitanja i organizacije novoformiranih i budućih preduzeća Taj dogovor, pak, nije garancija i da će najurgentniji kolašinski problemi biti riješeni

 

Predstavnici političkih partija koje čine vladajuću većinu u Kolašinu početkom ove sedmice konačno su uspjeli da prevaziđu brojne  sukobe i dogovore se oko ključnih pitanja koja su ih ranije dijelila. Svađe su izbile krajem juna, oko kadrovskih rješenja za direktora i Upravni odbor (UO) novoformirane Agencije za projektovanje i planiranje prostora, ali i oko odluke da li treba formirati još dva nova preduzeća i ko će u njima voditi “glavnu riječ”.

Ponovna idila vlasti u Kolašinu rezultat je dogovora da ključne rukovodeće pozicije u Agenciji pripadnu Demokratama, uz podršku ideji potpredsjednika Opštine Vasilija Ivanovića iz Pokreta Evropa sad (PES), da se osnuje posebno preduzeća za upravljanje sportskom infrastrukturom. Takođe, Parking servis biće organizovan kao samostalno preduzeće, a ne kao dio Komunalnog, kako su ranije predlagale  Demokrate. To znači da su se iz vlasti našli “na pola puta” i prihvatili međusobna uslovljavanja od prije mjesec.

Vladajuću većinu u Kolašinu čini devet odbornika sa liste „Vladimir Martinović – Idemo Ljudi“ (Demokrate i Ujedinjena), zatim četiri odbornika „Za budućnost Kolašina“, po tri iz Pokreta Evropa sad (PES) i Socijalističke narodne partije (SNP), te  jedan iz GP URA i  slobodnih građana.

„Direktor Agencije biće kadar Demokrata, a liste Demokrata i Ujedinjene imaće po dva člana u Upravnom odboru tog preduzeća. Direktor Parking servisa biće iz SNP, a u UO će jedan član biti iz URA. Koordinacija oko osnivanja preduzeća za upravljanje sportskom zonom povjerena je Ivanoviću, koji će biti zadužen i za Statut. Nakon brojnih nesporazuma i teških riječi krajem juna, sada je postignut visok stepen saglasnosti, pa kolašinska vladajuća većina ostaje stabilna“, nezvanično je za Monitor rekao jedan od učesnika posljednjih koalicionih pregovora.

Agencija je formirana još u aprilu kao odgovor na novi Zakon o uređenju prostora, prema kom lokalna planska dokumenta ubuduće izrađuju privredna društva koja osnivaju lokalne samouprave. No, Agencija do sada nema ni jednog zaposlenog.  Treba da djeluje  kao društvo sa ograničenom odgovornošću (Doo)  i ima  zadatak da izrađuje lokalne planske dokumente, nadgleda izvođenje radova i učestvuje u pripremi urbanističko-tehničkih uslova. Pred Agencijom je veliki posao, naročito donošenje novih detaljnih urbanističkih planova (DUP) za centar grada, Brezu i Smailagića Polje, budući da su postojeći planovi stari i često kritikovani zbog prekomjerne gradnje.

Planovi lokalne uprve ranije su bili da će Komunalno preduzeće upravljati naplatom i održavanjem parking sistema u Kolašinu, gdje se planira uvođenje zonskog sistema naplate parkiranja u centralnoj gradskoj zoni. Sa oko 6.700 stanovnika i više od 2.230 vozila, grad namjerava naplaćivati parking na 313 mjesta, uključujući i javnu garažu ispod opštine. Naplata bi važila radnim danima i subotom, dok bi nedjeljom i praznicima, osim tokom turističke sezone, parkiranje bilo besplatno. Komunalno preduzeće nema organizovanu službu za uklanjanje nepropisno parkiranih vozila, što predstavlja izazov za efikasno upravljanje sistemom.

Istovremeno, minulog proljeća počeli su višemilionski radovi na sportskoj infrastrukturi. Riječ je o desetak terena za razne sportove.

Sve nesuglasice unutar vlasti do nedavno su bile skrivene od očiju javnosti. Prvi put je zvanično potvrđeno da odnosi među političkim subjektima u Kolašinu nisu idealni, kroz saopštenje Ujedinjene, sredinom maja, u kojem su najavili razmatranje da li će ostati u koaliciji sa Demokratama, a samim tim u kolašinskoj vlasti.

Iako su najavili da će odluku saopštiti za nekoliko dana, od tada se nisu oglašavali. Prema pouzdanim izvorima, nezadovoljstvo u toj stranci “amortizovano” je angažovanjem jednog funkcionera po ugovoru o djelu.

Predstavnici Ujedinjene ranije su dugo bili nezadovoljni što nisu konsultovani oko važnih odluka lokalne izvršne vlasti, ali to nijesu zvanično saopštavali.  Odmah nakon formiranja vlasti, vršilac dužnosti direktora kolašinskog Komunalnog preduzeća, Stojan Bulatović iz Ujedinjene, razriješen je sa funkcije, a na njegovo mjesto postavljen je kadar Demokrata, Dušan Simović. Kolašinski Osnovni sud nedavno je presudio da je razrješenje Bulatovića bilo nezakonito, ali njegove partijske kolege nijesu reagovale.

Nakon reakcije Ujedinjene, zvanično su se oglasili  iz PES-a. Takođe su izrazili nezadovoljstvo funkcionisanjem vlasti. Saopštili su da su Ivanović i Nada Selić, predsjednica Odborničkog kluba, napustili koalicioni sastanak krajem juna,  zbog neslaganja sa dijelom vlasti oko upravljanja budućom Agencijom za planiranje prostora i drugim preduzećima.

Objasnili su da nijesu zadovoljni radom kolašinskog Komunalnog preduzeća, kao ni time što nadležni sekretar ne izdaje potrebna uvjerenja za zapošljavanje kandidata sa ispunjenim uslovima. Prema informacijama Monitora, to se odnosilo na popunjavanje radnog mjesta u Komunalnoj policiji, za koje je Ministarstvo finansija dalo saglasnost, ali nedostajalo je uvjerenje lokalnog sekretarijata.  To radno mjesto treba da pripadne jednoj od simpatizerki PES-a.

Predsjednik Opštinskog odbora Nove srpske demokratije (Nova) Dragan Bulatović tada je odgovorio da „na ucjene neće pristati“. Demokrate se nijesu oglašavale, a ostali politički subjekti vlasti slali su „poruke pomirenja“. Sada je, međutim, jasno da većina predstavnika  vlasti nije ni razmatrala  prijedlog predsjednika Skupštine opštine Vasilije Bulatovića (Demokratska narodna partija) o uključivanju predstavnika opozicije (Pokret Zajedno gradimo Kolašin) u UO Agencije. On je na  sastanku obrazložio da je opozicija osvojila veliki broj glasova u urbanom dijelu opštine, gdje slijedi mijenjanje planske dokumentacije.

Dominantnu većinu mjesta u UO opštinskih preduzeća (Komunalno, Vodovod i kanalizacija), kao i Savjetu Centra za kulturu čini lista „Vladimir Martinović – Idemo Ljudi – Demokrate – Ujedinjena“. Od 15 mjesta u upravljačkim tijelima, devet pripada toj listi, tri „Za budućnost Kolašina“, a po jedno PES-u, GP URA i SNP-u.

Stabilnost kolašinske vlasti, kako se i očekivalo, postignuta je,  prije svega, kroz kompromis oko podjele moći i kadrovskih mjesta, a ne stvarnim rješenjima za mnogobrojne probleme u tom gradu. Jasno je i da, već viđen, takav način političkog dogovaranja, kratkoročno donosi stabilnost.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVLJENI OBRAČUNI DVA NAJOZLOGLAŠENIJA KRIMINALNA KLANA: Bez naznake kraju rata

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ratu dva ozloglašena kriminalna klana tokom prethodnih 16 godina ubijeno je više od 70 osoba među kojima su bile i one koje su slovile za vođe. To krvavi obračun nije zaustavilo, a poslednje likvidacije potvrdile su ne samo da ubistva neće prestati već sa su bezbjednosne strukture nemoćne da ih zaustave

 

Ubistvo  Podgoričanina Igora Nedovića (29), koji je operativno  važio za osobu blisku kavačkom kriminalnom klanu, potvrda je bezbjednosnom sektoru da rat dva najozkoglašenija kriminalna klana koji traje još od 2014.godine –  nije okončan. I  da  ono što nadležni  preventivno preduzimaju nije dovoljno da se krvavi niz surovih likvidacija okonča ili smanji broj žrtava.

Nedović je ubijen  u srijedu oko 13.30 časova, ispred svoje porodične kuće u naselju Stara varoš. Prema video snimku koji je samo par sati nakon ubistva počeo da kruži društvenim mrežama,  ubica je prišao Nedoviću dok je pričao sa muškom osobom na motoru i počeo da puca u njega. Muškarac na motoru je pobjegao, a Nedović pao u neposrednoj blizini. Na snimku se vidi i da se i dalje, makar zvanično, neidentifikovani ubica, kada je primijetio da Nedović daje znakove života, vraća i ponovo puca u žrtvu, nakon čega bježi u nepoznatom pravcu.

S teškim povredama Nedović je prevezen do Kliničkog centra Crne Gore, ali su napori ljekara da ga spasu bili uzaludni. Dok je ljekarska borba trajala, iz Uprave policije je stiglo zvanično saopštenje o tome da je u skoro samom centru Podgorice došlo do pucnjave u kojoj je teške povrede zadobila jedna osoba.

„Oko 13.30 časova  u podgoričkom naselju Stara varoš, u ulici Gojka Radonjića, u blizini porodične kuće I.N. došlo do upotrebe vatrenog oružja, kojom je prilikom ovo lice zadobilo teške tjelesne povrede. Nakon ukazivanja ljekarske pomoći on je podlegao povredama u Kliničkom centru Crne Gore. Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, te Sektora za borbu protiv kriminala, uz aktivnu podršku drugih organizacionih jedinica Uprave policije, a u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici preduzimaju izviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju ovog krivičnog djela, identifikaciji i lociranju izvršioca“, saopšteno je iz Uprave policije.

Vrh Sektora bezbjednosti  nije se ovim povodom obratio javnosti, iako to uvijek čini , mnogobrojnim saopštenjima, nakon što se izvede neka od akcija hapšenja. Nakon surove likvidacije Nedovića ostali su nijemi.  Iz Uprave policije predočili su da je riječ o teškom i složenom krivičnom djelu i zamolili javnost za razumijevanje kada je u pitanju izvještavanje. U saopštenju su izostavili da podsjete i ponove ono što su tvrdili sredinom maja kada je u Nedovića je pucano dok je sjedio u jednom ugostiteljskom objektu u Siti kvartu.

Tada, nakon identifikovanja počinilaca krivičnog djela nijesu krili da se, na osnovu operativnih i obavještajnih analiza, zaključuje da je pokušaj ubistva Nedovića posljedica djelovanja suprostavljenih organizovanih kriminalnih grupa. Ako su bezbjednosne službe znale da je Nedović meta suprostavljenog kriminalnog klana, što su tim povodom preduzeli ?

Nakon što je ubica u Nedovića  ispalilo više od desetak hitaca,  intezivirali su potragu za osobom za kojom mjesecima tragaju zbog pokušaja ubistva. Naši sagovornici tvrde da postoji osnovana sumnja da mlađi Podgoričanin, kojem dva mjeseca ne mogu da uđu u trag, ima veze sa likvidacijom Nedovića.

Samo dan prije ubistva Nedovića, u centru Barselone ubijen je muškarac čiji identitet sa sigurnošću nije utvrđen, ali se na osnovu do sada prikupljenih podataka vjeruje da je riječ o Cetinjaninu Filipu Kneževiću koji takođe, u policijskim evidencijama važi za pripadnika kavačkog kriminalnog klana.

Pucnjava se, nkako javljaju mediji u Španiji, dogodila u utorak oko 16 i 25 u pješačkoj zoni u Ešampleu. Napadač je prišao žrtvi sa leđa i ispalio više hitaca u njega. Kako prenose tamošnji mediji, žrtva je zadobila četiri rane, u glavi i grudima, i preminula je na licu mjesta.

Očevici, kako javljaju tamošnji mediji, tvrde da je napadač hladnokrvno sačekao pravi trenutak i potom nestao bez traga. Mossos d’Esquadra su zvanično potvrdili samo smrt jednog muškarca srednjih godina, starog između 30 i 40 godina. Do sada niko nije uhapšen.

Potvrdu identiteta ubijenog muškarca čekaju crnogorski istražitelji, ali ne i pripadnici škaljarskog kriminalnog klana. Kako tvrde stanovnici Cetinja ,u utorak u večernim satima čulo se i vidjelo više vatrometa, a operativno se došlo do podatka da su tu proslavu organizovali pripadnici škaljarskog kriminalnog klana nakon što su dobili informaciju da je ubijen član njima suprostavljene kriminlane grupe.

Navodna žrtva – 36.godišnji Filip Knežević slovi za visokorangiranog člana kavačkog kriminalnog klana. Prema navodima optužnice, Knežević je jedan od direktnih egzekutora škaljaraca Alana Kožara i Damira Hadžića na ostrvu Krf 23. jula 2020.

Optužnicom Javnog tužilaštva za organizovani kriminal tereti se da je zajedno s Dušanom Jovanovićem, kao i Milošem Jevrićem i Markom Stankovićem, koji su takođe u bjekstvu, kobnog dana ispred iznajmljene vile na ostrvu sačekao „škaljarce“ da se vrate s plaže, a potom pucao u njih.

Za njim je zbog više krivičnih djela i Crna Gora raspisala potjernice. Jednom od optužnica koju je podiglo Specijalo državno tužilaštvo (SDT),  Knežević se tereti da je 8.maja 2018.godine pucao u novinarku Oliveru Lakić. Hitac u predjelu njenih nogu ispalio je ispred zgrade u kojoj novinarka stanuje.

Osim ovih krivičnih djela, Knežević se tereti i da je član kriminalnog kavačkog koja je planirala ubistvo vođe suprotstavljenog kriminalnog škaljarskog klana, Jovana Vukotića, tokom njegovog boravka u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.

U ratu dva ozloglašena kriminalna klana tokom prethodnih 16 godina ubijeno je više od 70 osoba među kojima su bile i one koje su slovile za vođe. To krvavi obračun nije zaustavilo, a poslednje likvidacije potvrdile su ne samo da ubistva neće prestati već sa su bezbjednosne strukture nemoćne da ih zaustave.

Bez obzira na to upravlja bezbjednosnim sektorom, koliko se opsežnih kontrola operativno interesantnih osoba obavi na nedeljnom nivou, koliko se danonoćno patrolira ili na prepad obave pretresi njihovih prostorija,  pripadnici kriminalnih grupa uvijek su nalazile,  pa i sada pronalaze način,  da budu ispred službi bezbjednosti.

Svetlana ĐOKIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo