Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EU i SAD pritiskaju Crnu Goru

Objavljeno prije

na

U službenoj zabilješci napravljenoj na graničnom prelazu Debeli brijeg 18. novembra 2009. godine detaljno je opisan pokušaj krijumčarenja i ilegalnog prelaska granice trojice državljana Kosova. Milazem Seferaj, Redžep Kdreku i Besnik Morina prešli su nekoliko mjeseci ranije u Crnu Goru preko graničnog prelaza Kula, uz posredovanje Azema Mehmetija. Kako je ostalo zapisano, radili su neko vrijeme na crno u Ulcinju, a onda su se odlučili na dalji put prema zapadnoj Evropi. Dan ranije, u sumrak, dovezli su se taksijem iz Ulcinja do Debelog brijega. Proveli su noć čakajući u blizini. Onda su ujutru, pred zoru, ilegalno krenuli preko granice, pješice, kroz šumu na brdu Gumnište. Njihova namjera je bila da pređu u Hrvatsku, odakle bi se prebacili do Italije. Nije im bilo suđeno da stignu do zapada, iako su vjerovatno nekome dali veliki novac.

„Uhvatila ih je hrvatska granična policija i vratila u Crnu Goru. Crnogorska policija je sprovela proces deportacije na Kosovo”, priča Monitorov izvor iz policije.

Prema njegovim riječima, crnogorska policija je na graničnom prelazu Debeli brijeg od 2005. do 2010. godine uhvatila tri hiljade i sedamsto emigranata koji su pokušavali da ilegalno pređu u Hrvatsku na putu prema zemljama Evropske unije ili do Sjedinjenih Američkih Država. „Često su imali falsifikovana dokumenta. Ili su pokušavali da se prokrijumčare na različite načine. Sakriveni u prikolicama i kamp kućicama, utovarom na šleperima…”

Emigranti su dolazili najčešće sa Kosova, preko Kule, ili iz Albanije, Drača i Skadra. U posljednje vrijeme bilježen je veći broj emigranata iz Palestine, Avganistana i Alžira, koji su do Crne Gore dolazili preko Grčke, Makedonije ili Kosova.

„Druga linija šverca ljudi kroz Crnu Goru vodila je sa Kosova, preko Kule, i iz Tuzi, prema Vraćenovićima u Bosni i Hercegovini. Odatle su dalje pokušavali da pređu u Hrvatsku i dalje prema zapadnoevropskim zemljama. Obje ove linije su najvećim dijelom suzbijene kada je Hrvatska pooštrila kriterijume za prelazak granica u procesu pregovora za pristupanje EU, i kada je to isto zatraženo od Crne Gore ako želi u EU”, priča Monitorov izvor.

Do tada je trgovina ljudima cvjetala na ovim prostorima. Pored droge, to je bio i ostao najunosniji prekogranični šverc.

„Organizatori su od svakog emigranta uzimali po dvije hiljade eura da ih prebace kroz naš region. Možete zamisliti koliko ih onda košta put od Palestine ili Avganistana do krajnjih odredišta. Nerijetko se dešavalo da su im šverceri uzimali novac, a onda ih ostavljali na cjedilu, da se snalaze kako sami znaju i umiju”, priča Monitorov izvor.

Mreže krijumčara ljudi bile su dobro povezane i naslanjale su se na druge kriminalne organizacije, koje su se bavile švercom droge, oružja i akciznih roba.

„Na području Dubrovnika djelovala je trafiking grupa koju su činili Antun Zvrko, Baldo Budman i Tomislav Desin. Riječka narko grupa ima ljude zadužene za trafiking, među kojima su Džemal Maljuku, Alija Avdi i Đevalin Daši. Daši je, inače, dvijehiljadite godine u Italiji uhvaćen sa dva kilograma heroina, zajedno sa hrvatskim državljaninom Nikolom Robertom. U riječkoj grupi je i Tahir Batali”, priča Monitorov policijski izvor.

Prema njegovim riječima, kriminalnu grupu za trafiking u Italiji su činili Nedjeljko Nikolić, Momčilo Jovanović i Živan Todorović, koji su se uglavnom bavili ilegalnim prebacivanjem Roma u zemlje EU.

Policijski službenik tvrdi da je Naser Sadriju sa Kosova, blizak saradnik Nasera Keljmendija za transport droge, svojevremeno preko Crne Gore dovlačio prostitutke iz Ukrajine za rad u mnogobrojnim barovima na Kosovu. U tom poslu mu je pomagao pripadnik UNMIK policije. „Vrlo je vjerovatno da je Sadrija imao i mrežu prostitutki u Crnoj Gori. Bio je u posjedu mercedesa bijele boje registrovanog na Podgoricu”.

Švercom i prebacivanjem emigranata bavio se i njegov zemljak Hektor Keljmendi. Bio je poznat pod imenom Deme Nikći i početkom januara ove godine su ga albanske vlasti izručile Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je, kako je javio Asošijeted pres, optužen za nelegalnu trgovinu ljudima.

Za Hektorom Keljmendijem (53) je sud u Njujorku ranije izdao potjernicu pod optužbom da je pomagao ljudima da nelagalno uđu u SAD. Asošijeted pres navodi da je po međunarodnoj potjernici Hektor Keljmendi bio uhapšen u aprilu prošle godine, dok je pokušavao da pređe sa Kosova u Albaniju. „Hektor Keljmendi je u robinskim i poslovnim vezama sa Naserom Keljmendijem. Najbliže je sarađivao sa Skenderom Keljmendijem koji u Njujorku, odnosno u Bruklinu, kontroliše prodaju droge i oružja”, kaže Monitorov izvor iz crnogorske policije.

Iako je pod pritiskom EU učinila izvjesne napore da zaustavi prekograničnu trgovinu ljudima, američki Stejt department je u posljednjem izvještaju polovinom prošle godine ocijenio da je Crna Gora i dalje na listi zemalja koje ne ispunjavaju sve uslove iz Akta o zaštiti od trgovine ljudskim bićima (TPA).

Vlada za proteklih 12 mjeseci nije identifikovala nijednu žrtvu trafikinga, ocijenio je američki Stejt dipartment. ,,Crna Gora je izvor, tranzitna lokacija i odredište za muškarce, žene i djecu koji su podvrgniti seks trafikingu ili prisilnom radu. Žrtve trafikinga najčešće su žene i djevojke iz istočne Evrope i susjednih balkanskih država, uključujući i Srbiju i Kosovo, a koje su najčešće prokrijumčarene kroz Crnu Goru na putu ka zapadnoj Evropi, ali su u međuvremenu podvrgnute seks trafikingu” – ukazano je u posljednjem izvještaju Stejt departmenta..

I Savjet Evrope poslao je ranije Vladi Crne Gore u specijalnom upitniku desetine pitanja o trafikingu, tražeći informacije o načinu na koji se vlast bori protiv ove pojave i tome da li je crnogorski organizovani kriminal umiješan u trgovinu ljudima.

U svjetlu zahtjeva sa zapada treba posmatrati i akciju Toronto, koja je izvedena ovih dana i u kojoj je uhapšeno pet osoba iz Bijelog Polja, Plava, Tuzi i Peći. Uhapšeni su Željko Krgović (Bijelo Polje), Albert Dedvukaj (Tuzi), Suad Nišić (Bijelo Polje), Zvezdan Drakulović (Plav) i Samir Kastrati (Peć). Policija je raspisala potjernicu za još pet osoba iz Makedonije, Albanije, Srbije i sa Kosova. Svi se sumnjiče da su članovi kriminalne grupe čiji je organizator, navodno, Krgović. Oni se terete da su osobama sa Kosova ili deportovanima iz EU i SAD izrađivali falsifikovane pasoše, vozačke dozvole i lične karte i zatim im omogućavali da otputuju u zemlje EU preko aerodroma Podgorica, Beograd, Tirana i Skoplje. Petorici uhapšenih specijalno tužilaštvo je odredilo tridesetodnevni pritvor.

EU i SAD vrše pritisak na Crnu Goru da odlučnije iskorjenjuje problem trafikinga. Brzo će se vidjeti da li je akcija Toronto iznuđena zarad pozitivne statistike u procesu evroskih integracija. Stranci očigledno bolje od građana Crne Gore znaju šta se dešava u našem dvorištu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo