Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Računi koji čekaju

Objavljeno prije

na

Na protestu koji je Unija slobodnih sindikata sa Mrežom za afirmaciju nevladinog sektora i Studentskom unijom organizovala prošle subote, prema procjenama organizatora bilo je oko deset hiljada ljudi. Policija kaže da je ispred Vlade bilo duplo manje. Opšti utisak je da ih je bilo – dovoljno. Protest je organizovan zbog teške socijalno-ekonomske situacije, povod mu je bilo poskupljenje struje. Premijeru Igoru Lukšiću upućen je zahtjev da Vlada, kao većinski vlasnik Elektroprivrede, povuče zahtjev za povećanje cijene struje ili da nađe druge mehanizme za poništenje odluke o njenom poskupljenju. Zatražene su i ostavke čelnih ljudi Regulatrone agencije za energetiku.

Nakon početnog nerazumijevanja, premijer je pokazao široko srce i na Fejsbuku rekao kako je ,,razumljivo da postoje građani koji su nezadovoljni i koji smatraju da neke stvari mogu brže i efektnije da se pokrenu”. Izražavanje nezadovoljstva je, kaže, vid građanskog angažmana koji će podstaći ljude u Vladi da rade agilnije.

Lukšić je potom posegao za relativizovanjem. Naglasio da je protesta i demonstracija bilo i biće i ubuduće, kako kod nas tako i u drugim zemljama Evrope i da protesti treba da znače i podršku teškim reformama koje se sprovode. Ovakvog protesta u Crnoj Gori odavno nije bilo – ko zna na kojoj ih je internet adresi premijer vidio.

Iz MANS-a su pozvali premijera da se izvini građanima koje, kako kažu, nastavlja da vrijeđa i potcjenjuje, i da iskoristi mehanizme kojima raspolaže za konkretne akcije, a ne manipulacije. ,,Svaki ozbiljan premijer bi nakon najvećeg građanskog protesta koji se ikada desio u Crnoj Gori odmah prionuo na posao. Gospodin Lukšić je već u nedjelju trebalo da zatraži od rukovodstva EPCG da se hitno sastane i povuče predlog o povećanju cijena struje”.

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović ocijenila je da je Lukšić odmah trebalo da pozove Vrhovnog državnog tužioca da uđe u EPCG, Telekom, Željezaru, KAP, Jugopetrol i Vladu Crne Gore, kao i da od čelnika Regulatorne agencije za energetiku zatraži da podnesu ostavke. ,,Umjesto toga, premijer se udostojio da se građanima koji nemaju novca da plaćaju ni struju ni internet, obrati preko Fejsbuka”. Direktorica MANS-a smatra da građanski protesti treba da budu inicijalna kapisla za promjene.

Premijer Lukšić je samo tokom posljednje sedmice više puta pokazao koliko su promjene neophodne i koliko ne znači ništa ako budu samo kozmetičke. Prvo je suštinski odbio da se bavi cijenom struje koja nije, kako je rekao, „rezultat bahatosti i osionosti Vlade već sticaj okolnosti”. Potom je podmetnuo leđa da zataška aferu Telekom. A onda se sa dvojicom drugova, sticajem okolnosti ministara, prošetao po Maroku na račun Aman rizortsa. Sticajem okolnosti, to je naš strateški investitor koji je godinama držao zatvoren Sveti Stefan.

,,U svim pravno uređenim državama ovakvo ponašanje ukazivalo bi na sumnju da u vrhu izvršne vlasti postoji korupcija. Samo se nadam da premijer Lukšić neće reći da je na tužilaštvu Maroka da ispita ovaj slučaj, po istoj logici po kojoj je rekao da sumnje u korupciju prilikom privatizacije Telekoma treba da ispita mađarsko tužilaštvo”, rekao je za Monitor advokat Veselin Radulović.

U međuvremenu je MANS objavio da je organizacija novog protesta već počela ,,jer sve što je do sada saopšteno iz Vlade pokazuje da oni ne žele da budu odgovorni”.

Neodgovornost i jeste temelj ove vlasti. Nekoliko mjeseci nakon što je ustoličio Igora Lukšića za nasljednika, predsjednik DPS-a Milo Đukanović je ocijenio da ,,izvjesni diskontinuitet” između njegove i Lukšićeve vlade postoji, ali da je on ,,potreban i projektovan”. Sve se odvija u skladu s tim. ,,Izvjesni diskontinuitet” ogleda se u tome što je novi premijer uljudniji od starog i što mu možete postati frend na Fejsbuku, ali kad se dođe do polaganja računa – od struje do Telekoma – sve pršti od kontinuiteta.

Kontinuitet u ovoj zemlji znači kontinuirano propadanje. Prosječna plata u decembru bila je 484, prosječna penzija 272 eura. Samo u posljednjoj deceniji, prema zvaničnim statističkim podacima, broj zaposlenih u državnoj upravi je više nego duplo porastao, dok je broj ljudi koji rade u prerađivačkoj industriji opao za skoro deset hiljada – sa 25 na 16 hiljada. Onih čiji je posao vađenje ruda manje je za preko dvije hiljade. Sa 4.400 na 2.300.

Na početku decenije u državnoj upravi i obaveznom socijalnom osiguranju, radilo je 9.160 ljudi, 2010. godine – 18.868. Njihova plata je za nijansu viša od prosječne, ali to, izvjesno, nije razlog zbog kojeg oni teško da će izaći na protest. Spriječiće ih goli strah i činjenica da DPS-ova olovka kojom je nacrtano njihovo radno mjesto sa druge strane ima gumicu koja, očas posla, može da ga prebriše.

Broj zaposlenih u našoj uzdanici, turizmu, porastao je tokom posljednjih deset godina manje od četiri hiljade. U to ulaze, valjda i onih trista ljudi koje je, kako se pohvalio premijer, zaposlio Aman rizorts. Prosječna plata u hotelima i restoranima je prošle godine bila 391 euro. Najviše ljudi u Crnoj Gori radi u trgovini na veliko i malo – skoro 37 hiljada. Njihova prosječna plata je 316 eura.

Sa tim se parama ne ide se na odmor, ne školuju djeca, ne živi. Sa tim se jedva preživljava. To su uspjesi svih DPS-ovih vlada, bilo da im je na čelu blistao Đukanović, Vujanović ili Lukšić. Ovoga puta, međutim, nije dovoljno da oni odu. Ovu vlast treba razmontirati. To nije mali posao, ali, kao i svaki, počinje prvim korakom. Polaganje računa za struju morao bi biti samo prvi, nikako jedini račun koji vlast treba da položi.

Janko Vučinić, predsjednik Glavnog odbora USS
Struja samo povod

– Na protestu 21. januara narod je pokazao ogromnu volju i energiju da stvara bolje društvo. Bio sam nezadovoljan što su neki mediji prenijeli da je razlog za protest poskupljenje struje. To je samo povod. Razlozi su mnogo komplikovaniji: radnici su najveće žrtve tranzicije, loše i promašene privatizacije, dugovi su javni, a profiti privatni, imovina generacija prije nas rasprodata je u bescjenje, narod je na ivici bijede. Imali smo vrlo kratku kampanju, svega nedjelju dana i dvije konferencije za štampu. Imajući u vidu i mali budžet USS, pravi je uspjeh što se okupilo ovoliko ljudi.

– Kakvi će biti zahtjevi na narednom protestu?
– Ukoliko Vlada ne ispuni ove skromne zahtjeve, na sljedećem protestu tražićemo ostavku vlade. Tražićemo vladu koja će ispuniti zahtjeve i neće biti opterećena korupcijom i kriminalom. Kao sindikat, ne možemo dozvoliti dalje urušavanje standarda i ekonomsko uništavanje naših porodica. Nemoguće je sa ovakvim zaradama preživjeti. Očekujemo podršku radnika, bivših radnika, studenata, profesora, svih slojeva društva. Da dođu na civilizovan miran protest i upute poruku da smo nezadovoljni stanjem u društvu i da očekujemo promjene. Zaslužujemo bolju vladu.

Milena PEROVIĆ- KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo