Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Računi koji čekaju

Objavljeno prije

na

Na protestu koji je Unija slobodnih sindikata sa Mrežom za afirmaciju nevladinog sektora i Studentskom unijom organizovala prošle subote, prema procjenama organizatora bilo je oko deset hiljada ljudi. Policija kaže da je ispred Vlade bilo duplo manje. Opšti utisak je da ih je bilo – dovoljno. Protest je organizovan zbog teške socijalno-ekonomske situacije, povod mu je bilo poskupljenje struje. Premijeru Igoru Lukšiću upućen je zahtjev da Vlada, kao većinski vlasnik Elektroprivrede, povuče zahtjev za povećanje cijene struje ili da nađe druge mehanizme za poništenje odluke o njenom poskupljenju. Zatražene su i ostavke čelnih ljudi Regulatrone agencije za energetiku.

Nakon početnog nerazumijevanja, premijer je pokazao široko srce i na Fejsbuku rekao kako je ,,razumljivo da postoje građani koji su nezadovoljni i koji smatraju da neke stvari mogu brže i efektnije da se pokrenu”. Izražavanje nezadovoljstva je, kaže, vid građanskog angažmana koji će podstaći ljude u Vladi da rade agilnije.

Lukšić je potom posegao za relativizovanjem. Naglasio da je protesta i demonstracija bilo i biće i ubuduće, kako kod nas tako i u drugim zemljama Evrope i da protesti treba da znače i podršku teškim reformama koje se sprovode. Ovakvog protesta u Crnoj Gori odavno nije bilo – ko zna na kojoj ih je internet adresi premijer vidio.

Iz MANS-a su pozvali premijera da se izvini građanima koje, kako kažu, nastavlja da vrijeđa i potcjenjuje, i da iskoristi mehanizme kojima raspolaže za konkretne akcije, a ne manipulacije. ,,Svaki ozbiljan premijer bi nakon najvećeg građanskog protesta koji se ikada desio u Crnoj Gori odmah prionuo na posao. Gospodin Lukšić je već u nedjelju trebalo da zatraži od rukovodstva EPCG da se hitno sastane i povuče predlog o povećanju cijena struje”.

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović ocijenila je da je Lukšić odmah trebalo da pozove Vrhovnog državnog tužioca da uđe u EPCG, Telekom, Željezaru, KAP, Jugopetrol i Vladu Crne Gore, kao i da od čelnika Regulatorne agencije za energetiku zatraži da podnesu ostavke. ,,Umjesto toga, premijer se udostojio da se građanima koji nemaju novca da plaćaju ni struju ni internet, obrati preko Fejsbuka”. Direktorica MANS-a smatra da građanski protesti treba da budu inicijalna kapisla za promjene.

Premijer Lukšić je samo tokom posljednje sedmice više puta pokazao koliko su promjene neophodne i koliko ne znači ništa ako budu samo kozmetičke. Prvo je suštinski odbio da se bavi cijenom struje koja nije, kako je rekao, „rezultat bahatosti i osionosti Vlade već sticaj okolnosti”. Potom je podmetnuo leđa da zataška aferu Telekom. A onda se sa dvojicom drugova, sticajem okolnosti ministara, prošetao po Maroku na račun Aman rizortsa. Sticajem okolnosti, to je naš strateški investitor koji je godinama držao zatvoren Sveti Stefan.

,,U svim pravno uređenim državama ovakvo ponašanje ukazivalo bi na sumnju da u vrhu izvršne vlasti postoji korupcija. Samo se nadam da premijer Lukšić neće reći da je na tužilaštvu Maroka da ispita ovaj slučaj, po istoj logici po kojoj je rekao da sumnje u korupciju prilikom privatizacije Telekoma treba da ispita mađarsko tužilaštvo”, rekao je za Monitor advokat Veselin Radulović.

U međuvremenu je MANS objavio da je organizacija novog protesta već počela ,,jer sve što je do sada saopšteno iz Vlade pokazuje da oni ne žele da budu odgovorni”.

Neodgovornost i jeste temelj ove vlasti. Nekoliko mjeseci nakon što je ustoličio Igora Lukšića za nasljednika, predsjednik DPS-a Milo Đukanović je ocijenio da ,,izvjesni diskontinuitet” između njegove i Lukšićeve vlade postoji, ali da je on ,,potreban i projektovan”. Sve se odvija u skladu s tim. ,,Izvjesni diskontinuitet” ogleda se u tome što je novi premijer uljudniji od starog i što mu možete postati frend na Fejsbuku, ali kad se dođe do polaganja računa – od struje do Telekoma – sve pršti od kontinuiteta.

Kontinuitet u ovoj zemlji znači kontinuirano propadanje. Prosječna plata u decembru bila je 484, prosječna penzija 272 eura. Samo u posljednjoj deceniji, prema zvaničnim statističkim podacima, broj zaposlenih u državnoj upravi je više nego duplo porastao, dok je broj ljudi koji rade u prerađivačkoj industriji opao za skoro deset hiljada – sa 25 na 16 hiljada. Onih čiji je posao vađenje ruda manje je za preko dvije hiljade. Sa 4.400 na 2.300.

Na početku decenije u državnoj upravi i obaveznom socijalnom osiguranju, radilo je 9.160 ljudi, 2010. godine – 18.868. Njihova plata je za nijansu viša od prosječne, ali to, izvjesno, nije razlog zbog kojeg oni teško da će izaći na protest. Spriječiće ih goli strah i činjenica da DPS-ova olovka kojom je nacrtano njihovo radno mjesto sa druge strane ima gumicu koja, očas posla, može da ga prebriše.

Broj zaposlenih u našoj uzdanici, turizmu, porastao je tokom posljednjih deset godina manje od četiri hiljade. U to ulaze, valjda i onih trista ljudi koje je, kako se pohvalio premijer, zaposlio Aman rizorts. Prosječna plata u hotelima i restoranima je prošle godine bila 391 euro. Najviše ljudi u Crnoj Gori radi u trgovini na veliko i malo – skoro 37 hiljada. Njihova prosječna plata je 316 eura.

Sa tim se parama ne ide se na odmor, ne školuju djeca, ne živi. Sa tim se jedva preživljava. To su uspjesi svih DPS-ovih vlada, bilo da im je na čelu blistao Đukanović, Vujanović ili Lukšić. Ovoga puta, međutim, nije dovoljno da oni odu. Ovu vlast treba razmontirati. To nije mali posao, ali, kao i svaki, počinje prvim korakom. Polaganje računa za struju morao bi biti samo prvi, nikako jedini račun koji vlast treba da položi.

Janko Vučinić, predsjednik Glavnog odbora USS
Struja samo povod

– Na protestu 21. januara narod je pokazao ogromnu volju i energiju da stvara bolje društvo. Bio sam nezadovoljan što su neki mediji prenijeli da je razlog za protest poskupljenje struje. To je samo povod. Razlozi su mnogo komplikovaniji: radnici su najveće žrtve tranzicije, loše i promašene privatizacije, dugovi su javni, a profiti privatni, imovina generacija prije nas rasprodata je u bescjenje, narod je na ivici bijede. Imali smo vrlo kratku kampanju, svega nedjelju dana i dvije konferencije za štampu. Imajući u vidu i mali budžet USS, pravi je uspjeh što se okupilo ovoliko ljudi.

– Kakvi će biti zahtjevi na narednom protestu?
– Ukoliko Vlada ne ispuni ove skromne zahtjeve, na sljedećem protestu tražićemo ostavku vlade. Tražićemo vladu koja će ispuniti zahtjeve i neće biti opterećena korupcijom i kriminalom. Kao sindikat, ne možemo dozvoliti dalje urušavanje standarda i ekonomsko uništavanje naših porodica. Nemoguće je sa ovakvim zaradama preživjeti. Očekujemo podršku radnika, bivših radnika, studenata, profesora, svih slojeva društva. Da dođu na civilizovan miran protest i upute poruku da smo nezadovoljni stanjem u društvu i da očekujemo promjene. Zaslužujemo bolju vladu.

Milena PEROVIĆ- KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo