Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Fitilj za rat

Objavljeno prije

na

Kaluđerski laz bio je fitilj koji zamalo nije potpalio rat u Crnoj Gori. To je jedan od rijetkih detalja otkrivenih nakon polugodišnjeg sudskog procesa za taj ratni zločin i tačno godinu dana od kada je crnogorsko tužilaštvo podiglo optužnicu protiv sedam beranskih rezervista i njihovog ratnog komandanta Predraga Strugara, koji je jedini od njih van domašaja crnogorskog pravosuđa. Pokušaj da se izazove incident između policije i vojske otkrio je u bjelopoljskom Višem sudu, pred sudskim vijećem kojim predsjedava Drago Konatar, svjedok Miladin Joksimović, dugogodišnji poslanik u crnogorskom parlamentu. On je u proljeće 1999. kada su se dogodila ubistva u Kaluđerskom lazu, bio vojni istražni sudija koji je izvršio uviđaj nad pet ubijenih albanskih civila, među kojima su bili starica i dijete. Ustrijeljeni su na mostu u Kaluđerskom lazu, stotinjak metara daleko od dva mitraljeska gnijezda koja je postavila tadašnja Vojska Jugoslavije, odnosno Treća četa, Prvog bataljona, Podgoričkog korpusa. U njoj su bili rezervisti iz Berana, njih oko četrdeset, od kojih se sedmorica već godinu dana nalaze u pritvoru. Joksimović tvrdi da je Vuk Bošković, pomoćnik crnogorskog ministra MUP-a, rekao ,,Hoćeš rat – imaćeš ga”, pukovniku Radosavu Tadiću, zaduženom za vojnu bezbjednost, sa kojim se sreo nekoliko kilometara od Kaluđerskog laza, dan nakon zločina.

,,Dolazak visokog policijskog funkcionera na uviđaj smatrao sam očiglednim pokušajem politizacije tog događaja, pa sam svima, bez moje dozvole, zabranio pristup Kaluđerskom lazu. Bošković i njegovi saradnici su se povukli, a da nisu, krv bi lila potocima”, kazao je Joksimović.

Tako je odgonetnuta i jedna od brojnih nejasnoća – zašto crnogorski civilni organi, iako su se ubistva desila na njenoj teritoriji, nijesu izvršili uviđaj o zločinu.

Iz njegovog svjedočenja nije se moglo zaključiti ko je i zašto pucao na albanske civile. ,,Nijesam išao na položaje vojske niti sam razgovarao sa vojnicima i oficirima. Naložio sam da to učine vojni bezbjednjaci. Nijesam uzeo čaure niti oružje sa lica mjesta, to je naknadno učinila vojna policija”, kazao je Joksimović.

On tvrdi da se u blizini Kaluđerskog laza u vrijeme dok je vršio uviđaj začula žestoka paljba, pa je njegova ekipa napustila to mjesto. ,,Sve sam to napisao u zapisniku koji sam predao Vojnom tužiocu. Ovi momci koji su optuženi nijesu krivi, a ako je neko kriv onda je to neko drugi”, kazao je Joksimović.
Njegovo svjedočenje naišlo je na glasno odobravanje rodbine optuženih koja prate proces. Rodbina žrtava se ne pojavljuje na suđenju u Bijelom Polju jer se ne osjeća bezbjednom. Njihov punomoćnik Velija Murić kaže da se ni u nastavku procesa iz istih razloga neće pojaviti ni svjedoci sa Kosova. On to ne gleda kao problem da se dođe do istine, jer njegovi klijenti ne mogu prepoznati ni jednog počinioca pošto su meci ispaljeni iz udaljenih bunkera.

,,Problem je što se istraga ne proširuje na viši rang u vojsci i što glavni nalogodavci za ratni zločin protiv civilnog stanovništva ne odgovaraju. Počinice je lako naći, jer to mora znati neko od vojnika koji su bili stacionirani u Kaluđerskom lazu”, smatra Murić.

U bjelopoljskom sudskom procesu do sada je saslušano dvadeset svjedoka, većinom pripadnika rezervnog sastava Vojske Jugoslavije i nekoliko Rožajaca. Rezervisti uglavnom kažu da su za ubistva 23 civila u okolini Rožaja, nastradala od sredine aprila do sredine juna, saznali iz medija ili iz čaršijskih priča.

Svjedok iz Rožaja Remzija Demić kazao je da je za zločin u Kaluđerskom lazu saznao od tetke Hatmane Brahimaj i prijatelja iz Peći Hadži Ahmetija. Njih dvoje su ranjeni u Kaluđerskom lazu i pronašli su utočište u njegovoj kući. ,,Na kolonu od pedeset ljudi, među kojima je bilo više od tridesetoro djece, pucano je iz bunkera i bez upozorenja. Kada je shvatila šta se dešava pred kolonu je stala starica Nemka Brahimaj. Skinula je bijelu šamiju sa glave i na srpskom jeziku, jer je rođena Rožajka, pozivala vojnike da prekinu pucnjavu. Prvi je ubijen trinaestogodišnji Labinot Kastrati, a za njim i Nemka sa bijelom maramom u ruci”, kazao je Demić.

Demiću je ranjeni Hadži Ahmeti ispričao da mu je život spasila starica koja ga je dva dana skrivala od vojnika u svojoj kući pokraj mjesta zločina, sve dok nijesu došli predstavnici crnogorske vlade na čelu sa potpredsjednikom Dragišom Burzanom.
Ahmeti, čija je izjava iz istrage pročitana na glavnom pretresu, ispričao je Remziji Demiću da je leševe na žuti kamion beranskih registarskih oznaka natovarila vojska, a da je pri tome jedan od ranjenika dotučen metkom.
Miladin Joksimović tvrdi da su leševi po njegovom nalogu natovareni na, najvjerovatnije, sivomaslinasti vojni kamion.
Joksimović je kazao da je sva tijela uputio na obdukciju u vojnu kasarnu u Andrijevici. O nalazima obdukcije nema informacije, jer je poslije toga Joksimović demobilisan, kao i većina rezervista. On ne zna šta je bilo sa rezultatima istrage. Informaciju o tome iz beogradskog Vojnog arhiva nije pribavio ni bjelopoljski Viši sud.

Sedam optuženih beranskih rezervista na sudu se brane ćutanjem. Njihovi branioci smatraju da oni ne mogu uticati na svjedoke i da su prestali razlozi za njihov pritvor.

,,Sudski proces presporo teče, jer sud namjerno odugovlači i širi postupak zato što nema dokaza koji bi potkrijepili optužbu”, kaže advokat prvooptuženog Predraga Strugara Goran Rodić.
Advokat optuženih rezervista Slobodan Novaković tvrdi da je proces politički motivisan. Zbog te tvrdnje i pokušaja da na glavnom pretresu dovede u vezu predsjednika crnogorske Skupštine Ranka Krivokapića sa, kako smatra, nepravednim hapšenjima njegovih klijenata, sudija Drago Konatar novčano ga je kaznio sa petsto eura i zaprijetio mu udaljavanjem iz procesa. Suđenje se nastavlja 3. i 4. septembra.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo