Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Fitilj za rat

Objavljeno prije

na

Miladin-Joksimovic-002

Kaluđerski laz bio je fitilj koji zamalo nije potpalio rat u Crnoj Gori. To je jedan od rijetkih detalja otkrivenih nakon polugodišnjeg sudskog procesa za taj ratni zločin i tačno godinu dana od kada je crnogorsko tužilaštvo podiglo optužnicu protiv sedam beranskih rezervista i njihovog ratnog komandanta Predraga Strugara, koji je jedini od njih van domašaja crnogorskog pravosuđa. Pokušaj da se izazove incident između policije i vojske otkrio je u bjelopoljskom Višem sudu, pred sudskim vijećem kojim predsjedava Drago Konatar, svjedok Miladin Joksimović, dugogodišnji poslanik u crnogorskom parlamentu. On je u proljeće 1999. kada su se dogodila ubistva u Kaluđerskom lazu, bio vojni istražni sudija koji je izvršio uviđaj nad pet ubijenih albanskih civila, među kojima su bili starica i dijete. Ustrijeljeni su na mostu u Kaluđerskom lazu, stotinjak metara daleko od dva mitraljeska gnijezda koja je postavila tadašnja Vojska Jugoslavije, odnosno Treća četa, Prvog bataljona, Podgoričkog korpusa. U njoj su bili rezervisti iz Berana, njih oko četrdeset, od kojih se sedmorica već godinu dana nalaze u pritvoru. Joksimović tvrdi da je Vuk Bošković, pomoćnik crnogorskog ministra MUP-a, rekao ,,Hoćeš rat – imaćeš ga”, pukovniku Radosavu Tadiću, zaduženom za vojnu bezbjednost, sa kojim se sreo nekoliko kilometara od Kaluđerskog laza, dan nakon zločina.

,,Dolazak visokog policijskog funkcionera na uviđaj smatrao sam očiglednim pokušajem politizacije tog događaja, pa sam svima, bez moje dozvole, zabranio pristup Kaluđerskom lazu. Bošković i njegovi saradnici su se povukli, a da nisu, krv bi lila potocima”, kazao je Joksimović.

Tako je odgonetnuta i jedna od brojnih nejasnoća – zašto crnogorski civilni organi, iako su se ubistva desila na njenoj teritoriji, nijesu izvršili uviđaj o zločinu.

Iz njegovog svjedočenja nije se moglo zaključiti ko je i zašto pucao na albanske civile. ,,Nijesam išao na položaje vojske niti sam razgovarao sa vojnicima i oficirima. Naložio sam da to učine vojni bezbjednjaci. Nijesam uzeo čaure niti oružje sa lica mjesta, to je naknadno učinila vojna policija”, kazao je Joksimović.

On tvrdi da se u blizini Kaluđerskog laza u vrijeme dok je vršio uviđaj začula žestoka paljba, pa je njegova ekipa napustila to mjesto. ,,Sve sam to napisao u zapisniku koji sam predao Vojnom tužiocu. Ovi momci koji su optuženi nijesu krivi, a ako je neko kriv onda je to neko drugi”, kazao je Joksimović.
Njegovo svjedočenje naišlo je na glasno odobravanje rodbine optuženih koja prate proces. Rodbina žrtava se ne pojavljuje na suđenju u Bijelom Polju jer se ne osjeća bezbjednom. Njihov punomoćnik Velija Murić kaže da se ni u nastavku procesa iz istih razloga neće pojaviti ni svjedoci sa Kosova. On to ne gleda kao problem da se dođe do istine, jer njegovi klijenti ne mogu prepoznati ni jednog počinioca pošto su meci ispaljeni iz udaljenih bunkera.

,,Problem je što se istraga ne proširuje na viši rang u vojsci i što glavni nalogodavci za ratni zločin protiv civilnog stanovništva ne odgovaraju. Počinice je lako naći, jer to mora znati neko od vojnika koji su bili stacionirani u Kaluđerskom lazu”, smatra Murić.

U bjelopoljskom sudskom procesu do sada je saslušano dvadeset svjedoka, većinom pripadnika rezervnog sastava Vojske Jugoslavije i nekoliko Rožajaca. Rezervisti uglavnom kažu da su za ubistva 23 civila u okolini Rožaja, nastradala od sredine aprila do sredine juna, saznali iz medija ili iz čaršijskih priča.

Svjedok iz Rožaja Remzija Demić kazao je da je za zločin u Kaluđerskom lazu saznao od tetke Hatmane Brahimaj i prijatelja iz Peći Hadži Ahmetija. Njih dvoje su ranjeni u Kaluđerskom lazu i pronašli su utočište u njegovoj kući. ,,Na kolonu od pedeset ljudi, među kojima je bilo više od tridesetoro djece, pucano je iz bunkera i bez upozorenja. Kada je shvatila šta se dešava pred kolonu je stala starica Nemka Brahimaj. Skinula je bijelu šamiju sa glave i na srpskom jeziku, jer je rođena Rožajka, pozivala vojnike da prekinu pucnjavu. Prvi je ubijen trinaestogodišnji Labinot Kastrati, a za njim i Nemka sa bijelom maramom u ruci”, kazao je Demić.

Demiću je ranjeni Hadži Ahmeti ispričao da mu je život spasila starica koja ga je dva dana skrivala od vojnika u svojoj kući pokraj mjesta zločina, sve dok nijesu došli predstavnici crnogorske vlade na čelu sa potpredsjednikom Dragišom Burzanom.
Ahmeti, čija je izjava iz istrage pročitana na glavnom pretresu, ispričao je Remziji Demiću da je leševe na žuti kamion beranskih registarskih oznaka natovarila vojska, a da je pri tome jedan od ranjenika dotučen metkom.
Miladin Joksimović tvrdi da su leševi po njegovom nalogu natovareni na, najvjerovatnije, sivomaslinasti vojni kamion.
Joksimović je kazao da je sva tijela uputio na obdukciju u vojnu kasarnu u Andrijevici. O nalazima obdukcije nema informacije, jer je poslije toga Joksimović demobilisan, kao i većina rezervista. On ne zna šta je bilo sa rezultatima istrage. Informaciju o tome iz beogradskog Vojnog arhiva nije pribavio ni bjelopoljski Viši sud.

Sedam optuženih beranskih rezervista na sudu se brane ćutanjem. Njihovi branioci smatraju da oni ne mogu uticati na svjedoke i da su prestali razlozi za njihov pritvor.

,,Sudski proces presporo teče, jer sud namjerno odugovlači i širi postupak zato što nema dokaza koji bi potkrijepili optužbu”, kaže advokat prvooptuženog Predraga Strugara Goran Rodić.
Advokat optuženih rezervista Slobodan Novaković tvrdi da je proces politički motivisan. Zbog te tvrdnje i pokušaja da na glavnom pretresu dovede u vezu predsjednika crnogorske Skupštine Ranka Krivokapića sa, kako smatra, nepravednim hapšenjima njegovih klijenata, sudija Drago Konatar novčano ga je kaznio sa petsto eura i zaprijetio mu udaljavanjem iz procesa. Suđenje se nastavlja 3. i 4. septembra.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo