Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Socijalni program na točkovima

Objavljeno prije

na

„Dobro, ajde, ne moraš sjutra dolaziti na posao”, kaže taksista sagovornici sa druge strane telefonske žice, dok vozi novinarku Monitora. „Ja sam joj šef”, razjašnjava potom neuobičajen poslovni razgovor. „Radim kao šef pomoćnog osoblja u jednoj medicinskoj ustanovi, a mimo radnog vremena taksiram. Šta ću, to je trenutno jedini način da se nešto dodatno zaradi, da se preživi”. Naš sagovornik nije jedini zaposleni koji ekonomsku krizu na lokalnom nivou pokušava da razriješi taksiranjem. Ekonomisti, profesori, fudbaleri, penzioneri – sve je više onih koji se odlučuju da kućni odmor nakon posla, zamijene dopunskim radom u podgoričkim taksi firmama. TAKSI UMJESTO ŠVERCA: Da je prosječnom crnogorskom zaposlenom građaninu potreban dodatni novac da bi preživio, lako je izračunati. Prema podacima Saveza sindikata Crne Gore u januaru ove godine bilo je potrebno izdvojiti 720,07 eura za nepotpunu potrošačku korpu. U istom periodu, prosječna plata je, prema podacima Monstata, iznosila – 470 eura. Stvarna razlika između primanja i onoga što treba kupiti da bi se preživjelo još je veća, tvrde stručnjaci. Tako, recimo, prema procjenama Emilije Lakić, bivše savjetnice u Monstatu, prosječnoj crnogorskoj porodici potrebno je više od hiljadu i po eura da podmiri osnovne mjesečne troškove.

Devedesetih se kriza prevazilazila opštenarodnim švercom cigara i goriva, i dilerisanjem. Jedini lijek za ovu novu krizu je, tvrde naši sagovornici – taksiranje.

„A šta drugo da radim, gospođice, evo ti mi reči”, kaže podgorički fudbaler koji se od nedavno bavi i taksiranjem. „Od fudbala, koji mi je najveća ljubav poslje đevojke normalno, nijesam mogao da se prehranim. Od tatinih sinova i ostalih”, priča on. „Ništa drugo ne umijem da radim no da igram i da vozim”. Taksira, kaže, deset sati dnevno – od četiri poslije podne do dva ujutru. „Ne spavam, stalno umoran… Ne može se tako još dugo izdržat”. Zaradi, kaže, oko dvjesta eura mjesečno.

„Ima i onih koji izađu i po četiristo, pesto eura”, objašnjava naš sagovornik. „No, takvi neće još dugo izdržat. Ne staju ni hamburger da pojedu. Ne patišu, samo voze”.

BEZ ODMORA: Da je stalno umoran, žali se i ekonomista, radnik Duvanskog kombinata, koji se bavi i taksiranjem. Žena mu radi u podgoričkoj Mljekari, čiji su radnici, nakon pet godina primanja bonova umjesto plate, sada u štrajku. Ni u Duvanskom, poznato je, nije mnogo bolje.

„Moram. Ne znam kako drugačije da prehranim porodicu”. Ima dva sina i kćerku. Kad završi sa osmočasovnim radom u Duvanskom, nastavlja da taksira – od ponoći do šest ujutru. To je, objašnjavaju naši sagovornici, najnepoželjnija taksi smjena.

„Tada je najteže raditi. Pijanci, drogirani i oni koji su ljuti bez razloga, česta su klijentela u to doba noći”, kaže naš sagovornik. „Radije bih bilo šta fizički radio, ali ne mogu. Radio sam do skoro na građevinama, ali sam se nekoliko puta ozbiljno povrijedio”.

Kad je počeo sa taksiranjem, priča, nije bilo lako. „Skoro nijednu ulicu sem svoje nijesam znao. A da ne pričam koliko mi je vremena trebalo da se snađem sa taksimetrom i ostalom opremom za taksiranje”. I on, kaže, za šest sati noćne vožnje zaradi oko dvije stotine eura.

„Ne znam dokle će ovo ovako. Jedva preživljavam. A desilo mi se da na more vozim dječaka od petnaest godina, čekam da se okupa, i vratim ga. Poslali ga roditelji. To dosta košta.”

Da broj zaposlenih koji dodatnu zaradu traže u taksi preduzećima raste, potvrđuju i vlasnici ovih firmi. „Ne znam tačno koliko ih je u odnosu na one koji se profesionalno bave taksiranjem, ali je sigurno da ih je sve više”, objašnjava vlasnik jednog podgoričkog taksi preduzeća.

Naši sagovornici kažu da je među njima najviše – radnika Radoja Dakića, Duvanskog, Mljekare i – penzionera. Prema skorašnjem Nacionalnom izvještaju o razvoju po mjeri čovjeka, koje su objavili UNDP i Institut za strateške studije i prognoze, u Crnoj Gori oko 30 hiljada penzionera mjesečno prima ispod stotinu eura. Dodatnih dvjesta njima dobro dođe.

DRŽAVA TAKSISTA: Prema podacima Privrednog suda u Podgorici, u Crnoj Gori je registrovano 2849 preduzeća koja se bave taksi prevozom, ne računajući i oni koji rade „na divlje”.

Nenad Boljević, portparol Saveza udruženja taksista Crne Gore, tvrdi da je „vlast napravila najveći socijalni program” dozvoljavajući nelegalan taksi prevoz, uz napomenu da „nelegalnog prevoza ima i u legalnom taksi prevozu”.

„Kažu da na birou rada ima oko 10.000 ljudi. Kako se krenulo sa osnivanjem taksi preduzeća uskoro će se svi oni zaposliti, pa sigurno nećemo biti ekološka, već država taksista”, predviđa Boljević.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo