Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Godina štrajkova

Objavljeno prije

na

Već godinama gubitak radnog mjesta u Crnoj Gori nije neuobičajen događaj. Nije neuobičajeno ni da se godinama ne primi plata, ili zakonom obavezne otpremnine. Zbog ovih, ali i niza drugih razloga, godinu za nama su obilježili brojni štrajkovi. Posljednjih dana 2011. godine članovi Sindikalnog odbora Prerade Kombinata aluminijuma zatvorili su se u sindikalne prostorije fabrike počevši štrajk glađu jer im poslodavac nije isplatio pet posljednjih zarada.

BIJELI MANTILI ŠTRAJKUJU: Posljednje mjesece godine je obilježio i štrajk zaposlenih u zdravstvu koji je počeo 31. oktobra. Tražili su vraćanje zarada na nivo iz 2009. godine, to jest povećanje za oko 60 eura. Sindikati zdravstva Saveza sindikata (SSCG) i Unije slobodnih sindikata (USSCG) dosad su odbili dvije ponude ministarstva, u kojima je medicinarima ponuđeno povećanje plata za oko 11 eura.

Po novom granskom kolektivnom ugovoru koji bi trebalo da predstavnici sindikata i Vlade potpišu do kraja godine predviđeno je da oko pet odsto medicinara u 2012. bude proglašeno tehnološkim viškom. U ovom dokumentu otpremnine za tehnološke viškove u zdravstvu iznosiće od 8.000 do 20.000 eura.

Pregovori su zapeli oko načina isplate odobrenog novca za povišicu.

NIKŠIĆKA PRIČA BEZ KRAJA: I u Nikšiću se štrajkuje. Sem željezaraca koji su dosta vremena proveli protestujući i u drugim firmama radnici su izgubili strpljenje. Radnici Autoprevoznog tražili su da im Vlada ili poslodavac uplate pomoć od po 2.000 eura pred praznike. Bivši radnici Autoprevoznog, njih oko 20 protestuju ispred zgrade Saveza sindikata, dok je 30 ostalo u zgradi opštine Nikšić zahtijevajući isplatu dijela otpremnina.

Radnici HTP Onogošt – 80 zaposlenih – traže još dvije plate, razlike iz 2010, tople obroke, regrese i pregovore o socijalnom programu. Pokušali su da pregovorima sa članovima odbora direktora izdejstvuju isplatu makar razlika u platama.

I dok od štrajkača često čujemo da im je dojadilo jer nemaju čime djecu da prehrane – ovoga decembra štrajkom prijete čak i oni čije plate su, za ovdašnje pojmove, više nego dobre. Ukoliko u naredne dvije nedjelje nadležni u Vladi ne organizuju sastanak sa Predsjedništvom sindikata pilota Montenegro erlajnza, piloti te kompanije spremni su da pokrenu generalni štrajk, pošto im (četvorocifrene) plate kasne već tri mjeseca. Na ovakav korak, kako je navedeno u Saopštenju sindikata pilota upućenom Ministarstvu pomorstva i saobraćaja i premijeru Igoru Lukšiću, su primorani jer njihova dosadašnja borba unutar kompanije nije dala željeni rezultat. ,,Sindikat pilota, svjestan ekonomskih posljedica generalnog štrajka i imajući poštovanje prema građanima Crne Gore i državnom budžetu, uporno je i u više navrata izbjegavao njegovo sprovođenje”, stoji u saopštenju Sindikata pilota.

Zaposlenima u budvanskoj JU Muzeji, galerije i biblioteka takođe kasne plate koje moraju da traže štrajkom… Spisak onih koji traže svoja radna prava je mnogo. Čini se, ovoga decembra – kao nikada do sada.

Nije ni čudo. Ljudi ostaju bez posla, bez plata, bez otpremina koje su im zakonom zagarantovane a niko na nudi alternativu. Nova radna mjesta, povoljni krediti za započinjanje sopstvenog malog biznisa, povrataka na selo uz dobre uslove i benefite… Ništa od toga. Pa, sem štrajkova po Crnoj Gori kojima se i ne zna tačan broj – 2011. bilo je i – poziva na socijalni bunt.

NEMA PLANA: Do pravog bunta, na kraju, nije došlo. Umjesto toga, kao hladni tuš, radnike je dočekao sporazum koji su sindikalci potpisali sa Vladom. Sporazumu o politici zarada digao je prašinu u crnogorskoj javnosti.

No, prvi čovjek Unije slobodnih sindikata Srđa Keković tvrdi kako su negativne reakcije javnosti na potpisivanje Sporazuma o politici zarada zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta između Vlade i sindikata uzrokovane nedovoljnim poznavanjem samog Sporazuma i činjenice da su se sindikati obavezali da neće štrajkovati ako se Sporazum bude poštovao.

Godina pred nama donosi nova iskušenja. KAP i Željezara očajnički trebaju nove investitore, struja poskupljuje, što znači da bi za njom mogla krenuti cijela lavina poskupljenja od kojih su neka već najavljena, racionalizacija mnogih službi predviđa i velika otpuštanja, a za sve to vrijeme ne nazire se dobar interventni plan Vlade neophodan u ovakvim situacijama.

Ili se, prosto, nadaju da će ljudima jednom i štrajk dosaditi.

SRĐA KEKOVIĆ, GENERALNI SEKRETAR USSCG
Članstvo na dobitku

Zaista sam iznenađen reakcijom javnosti i dozom iznijetih sumnji u iskrenost Unije slobodnih sindikata Crne Gore, kada je u pitanju zastupanje interesa našeg članstva, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG). Uniju smo počeli da gradimo 2007. od nulte pozicije i sa velikim odricanjem svih nas. Zašto bi mi sada ,,prodali” interes našeg članstva i pogazili sve što smo principijelno radili prethodnih godina?! Dakle, mi smo pregovarački sasvim promišljeno ušli u potpisivanje predmetnog sporazuma, jer će on obezbijediti benefite našem članstvu.

MONITOR: Kakve benefite? Koja je suština tog sporazuma?
KEKOVIĆ: Sporazum je vezan isključivo za politiku zarada za zaposlene čije se plate finansiraju iz budžeta. Ključni motivi za potpisivanje predmetnog sporazuma bili su da obezbijedimo stabilnost i rast zarada zaposlenih u tom sektoru u uslovima kada je izvjesno da je budžet u deficitu; da nastupa novi talas ekonomske krize za koju ekonomski eksperti kažu da će biti veća i dugotrajnija od prethodne te da je evidentan višak u državnoj administraciji i javnom sektoru (tzv. političko zapošljavanje). U tim uslovima mi smo sporazumom obezbijedili, prvenstveno, da Vlada učini transparentnim javne finansije tako što će omogućiti kontrolu prihoda i rashoda paritetnim komisijama koje će odmah biti osnovane. Komisije će, pored neracionalnog korišćenja sredstava (o čemu imamo brojne nezvanične pokazatelje), kontrolisati i sve zarade veće od 1.100 eura. Od ukupnih sredstava koja se po tom osnovu uštede 50 odsto će se usmjeriti za povećanje zarada ili rješavanje stambenih pitanja zaposlenih na nivou te budžetske jedinice.

Kada je u pitanju nesporan višak zaposlenih u administraciji, sporazumom smo obezbijedili da se, prije prinudnog otpuštanja, zaposlenima u toj budžetskoj jedinici omogući sporazumni raskid radnog odnosa uz stimulativne otpremnine. Tek nakon toga poslodavac može otpustiti višak, ali uz kriterijume koje dogovori sa sindikatom. Za te zaposlene obezbijeđene su otpremnine do 15 bruto zarada.

MONITOR: Rekli ste da štrajk kakav je sada aktuelan u zdravstvu neće biti moguće pokrenuti do 2015. godine. Šta ako zdravstveni radnici ne budu zadovoljni?
KEKOVIĆ: Tačno je da je u Sporazum ugrađena tzv. „klauzula socijalnog mira”, koja podrazumijeva da sindikati potpisnici sporazuma neće pokretati štrajkove ili proteste, kao mehanizme koje će koristiti u svrhu povećanja zarada zaposlenih u toj djelatnosti, pod uslovom da druga strana bude do kraja ispoštovala obaveze iz Sporazuma. Naravno, ova klauzula se odnosi isključivo na politiku zarada zaposlenih koji se finansiraju sa budžeta. To znači da za sve druge životne situacije ova klauzula ne važi, niti obavezuje sindikate potpisnike sporazuma, a pogotovu ne reprezentativne sindikalne nacionalne centrale.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo