Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vatra koja tinja

Objavljeno prije

na

Pošto su opozicija i sindikati u 2011. kada su protesti u pitanju zamrznuli svoje djelovanje, nezadovoljni tranzicionom stvarnošću pronalazili su nove modele bunta. Internet je postao udarni medij za razobličavanje i ironisanje društvenih laži. Portal javniservis.me jedan je od prvih koji je armiji nezadovoljnika pružio mogućnost da svakodnevno komentarišu aktuelna zbivanja. Od većinskog početnog žala što ne postoji neka društvena snaga, poput nekadašnjeg LSCG, koja bi objedinila i artikulisala nezadovoljstvo, postepeno se budila ideja da treba smišljati nove načine bunta.

Sredinom februara na Fejsbuku je osnovana grupa Uličnim protestima protiv mafije. Njihov ,,manifest” bio je – smjena crnogorskog režima. ,,Rapidan pad standarda stanovništa tjera nas da pokušamo sve što je u našoj moći da zaustavimo posrtanje i naše države i građana dok mafijaški režim više nego ikada uvećava svoj opljačkani imetak”.

Za mjesec dana grupi se pridružilo preko hiljadu ljudi. Najavili su protest ispred Skupštine Crne Gore. Uprava policije zabranila im je okupljanje. Protest, saopštila je policija, ne može biti organizovan ispred zgrade Skupštine. Rizično je.

Nekoliko stotina ljudi ipak se 21. marta okupilo ispred Skupštine. Protest je podstakao živu diskusiju, kako dalje sa vaninstitucionalnim vidovima bunta, na Fejsbuku i internet portalima. Broj članova grupe Uličnim protestima protiv mafije porastao je na 2500.

Zbog ,,kratkog ugrožavanja saobraćaja” tokom protestne šetnje 30. marta, predsjednik nevladine organizacije Libertas, koja je organizovala Fejsbuk proteste, Robert Velašević kažnjen je sa 825 eura. Velašević je isticao da novih protestnih okupljanja u organizaciji ove Fejsbuk grupe najvjerovatnije neće biti ako ne dobiju podršku opozicije. ,,Mi sami, bez infrastrukture, ne možemo izvesti kritičnu masu za smjenu režima koji je sa ulice došao na vlast i samo tako može da ode”, zaključio je Velašević.

Sredinom aprila Fejskup grupa pozvala je građane, slobodne novinare, novinarska udruženja i intelektualce, da se okupe ispred zgrade RTCG na protest solidarnosti protiv suspenzije novinara te medijske kuće Marka Milačića. Prisustvovanje na Fejsbuk protestima bio je razlog da Milačiću iz ,,javnog servisa” preporuče da se odmori i ne pojavljuje na ekranima, dok se situacija ne slegne. Milačić nije pristao i javno je progovorio o šikaniranju i političkoj cenzuri na RTCG.

Nakon što su zakazali protest, organizatoru Fejsbuk grupe Velaševiću direktorka TVCG Radojka Rutović je predala dokumenta koja potvrđuju da će Milačić biti vraćen na posao.

Nekoliko mjeseci kasnije Milačić je izbačen iz Televizije. Fejsbuk protesti se gase.

Koliko je teško animirati građanstvo za ,,šetnju” pokazao je protest Ujedinjeni za globalne promjene, koji je kao dio svjetskog pokreta Prava demokratija, odmah, organizovan u 951 gradu u 82 zemlje, održan 15. oktobra i u Podgorici. Predstavnik organizacije SMS Aco Tabaš najavio je da će antivladina organizacija Solidarnost, mir, sloboda šetnjom od spomenika kralja Nikole, preko puta Skupštine, do Tehničkih fakulteta dići glas protiv političara, bankara, domaćih oligarha i velikih korporacija. Šetnja nije održana, nešto preko 50 ljudi okupilo se ispred Skupštine. Organizatori su kroz šalu podsjetili da su i protesti u Njujorku počeli sa svega 14 ljudi.

Onda su na ulice izašli studenti. Preko četiri hiljade studenata prošetalo je, 17. novembara, od Tehničkih fakulteta do Skupštine. Usput su na kratko blokirali i Blažov most. Brojnost, kreativnost, mladalački i urbani duh iznenadili su javnost, političare, a i same studente. Iznijeli su svoje zahtjeve za poboljšanje nastave i uslova studiranja i položaja državnog univerziteta. Dominirali su transparenti: „Mi studiramo, oni profitiraju”, „Otpor je naša dužnost”, „Bolonjska degeneracija”, „Sloboda se ne dobija, za slobodu se bori”, „Mi se budimo, a vi?”.

Predstavnik studenata sa Filozofskog fakulteta iz Nikšića Ognjen Jovović pročitao je prijeteću poruku koju je dobio uoči protesta: ,„Nesoju, sram te bilo! Ovo nije studentski protest, ovo je politizacija. Špijunu srpski… Čeka te gepek…”.

Na krilima prvog uspješnog okupljanja, studenti su za decembar zakazali ponovno okupljanje. Najavljeno je da će zajedno sa radnicima i Unijom slobodnih sindikata vlastima ponoviti svoje zahtjeve. No, iz Studentskog parlamenta, čiji su članovi tek nakon prvog protesta zamrznuli članstvo u vladajućim strankama, odlučili su da sa radnicima ne može.

Protesti su propali. Studentski parlament je na dan zakazanih studentsko-radničkih protesta organizovao ,,čajanku” u holu Tehničkih fakulteta. Indikativana je bila parola: ,,Predsjedniče Vlade, jedino su nam u tebi nade!!!”

I pored slamanja studentskog procesa, on je pokazao da među mladima, pored brojnih partijskih klonova, ima onih koji su itekako svjesni šta ih čeka u društvu nejednakih šansi.

,,Naša mumija, simboličan prikaz studenta, odmotaće se kada osjetimo da počinjemo ostvarivati slobodu. Mumija je zanijemjela pred poistovjećivanjem države sa jednim čovjekom, poistovećivanjem države sa jednom partijom, članskim kartama koje određuju i nacionalno osjećanje i svako drugo, određuju tok života velikoj većini društva…”, poručio je jedan od vođa studentskog protesta Ognjen Jovanović.

Student Fakulteta političkih nauka Demir Hodžić je obznanio da su mu iz DPS-a nudili posao u zamjenu da odustane od organizacije studentskih protesta. ,,Spaliću člansku kartu DPS-a”, izjavio je Hodžić i, u pratnji predstavnika medija, ušao u zgradu podgoričkog odbora DPS-a i tražio da mu predaju njegov partijski karton. On tvrdi da nije član DPS-a, a da ga je mimo njegovog znanja učlanio otac, koji je to morao da učini pod pritiskom.

Hodžić svjedoči da su nakon što je odbio posao prešli na prijetnje: ,,Pokazaćemo mi tebi revoluciju na rebrima… Da me prate i prisluškuju i da će moj drug, doslovno, ‘najebati ako nastavi da se druži sa mnom’, a da ću ja uskoro biti sankcionisan”.

Za razliku od svog nekadašnjeg partijskog kolege Svetozara Marovića koji je početkom godine obznanio da je nakon svih problema sa strankom odlučio da se brani ćutanjem, Hodžić je smogao snage da ,,spali” partijsku kartu za Bolji život, i da progovori kao slobodan čovjek.

,,Nisam mogao, riješio sam da idem do kraja, pa što bude”, objasnio je za Monitor Hodžić.

,,Nestali su kodeksi, ostali su kompleksi”, ,,Probudi um!”, ,,Čojstvo i junaštvo R.I.P”, ,,Studenti ne treba da se boje vlasti, vlast treba da se boji studenata”, ,,Strah životu kalja obraz često”, ,,Slobodan pojedinac = Slobodno društvo”, osvanulo je nakon što su propali studentski protesti na transparentima okačenim na podgoričkim spomenicima. Odgovornost za, kako su je nazvali, Operaciju Buđenje, preuzela je organizacija Anonymous.

,,Slobodni građani Crne Gore, mi smo organizacija Anonymous. Budno smo motrili dešavanja proteklih mjesec dana i odlučili da konačno moramo da djelujemo. 14. decembra ove godine sproveli smo svoju prvu operaciju, Operacija Buđenje… kojoj ste bili svjedoci i kojom pokušavamo da pokrenemo omladinu i radni narod ove zemlje koji je više od 20 godina u stanju potpune apatije i indiferentnosti. Stanje je alarmantno. Nešto mora da se mijenja, a očigledno je da se neće promijeniti samo od sebe”, poručili su iz ove internet organizacije.

Internet zajednica nezadovoljnih sve se više širi. Portali kao javniservis.me, slobodnacrnagora.eu, monitor.co.me,portal lista Vijesti, Blogofanzin otvorili su nove prostore kritičkog preispitivanja stvarnosti. Komentar mjeseca na portalu javniservis.me, koji potpisuje Đakomo Galanda, glasi: ,,Broj veoma zadovoljnih raste, najviše zbog prekomjerne upotrebe ironije. Broj veoma nezadovoljnih pada, laka im crna zemlja.”

Jedan od komentatora koji koristi ime Perfekt Strendžer je u intervjuju za Press ovako objasnio ko se krije iza ovog pseudonima: ,,Perfekt Strendžer je građanin koji vjeruje da će na ovim prostorima, i pored višedecenijskih tužnih iskustava, demokratija zakucati na vrata građana. Nijesam jedini, ima nas dovoljno”.

Pojedinačni protesti, koji su još više incident nego pravilo, i masovna ali anonimna kritika postojećeg stanja, mogu biti prva naznaka da ćemo jednog dana kao društvo uspjeti da zakucamo na vrata slobode.

Duh globalne revolucije

Godina 2011. je bila godina protesta i demonstranata. Od trga Tahrir u Kairu do Zakoti parka u Njujorku, demonstranti su poljuljali samu srž uspostavljenih poredaka i ušančenih elita.

Pobunama Arapskog proljeća, koje su izbile u Tunisu u januaru, srušeni su članovi vremešnog arapskog autokratskog kluba uključujući Hosnija Mubaraka u Egiptu, Zin El Abadin Ben Alija u Tunisu i pukovnika Moamera Gadafija u Libiji.

U Grčkoj, građani su protestvovali protiv mjera štednje. U Londonu su se pobunili jer su bijesni na policiju i privilegije.

,,Treba pošteno reći da je 2011. godina bila neka vrsta globalnih skupina omamljenih. Ukoliko ste ubitačni arapski diktator, grčki državni činovnik ili londonski student, onda ste u nezavidnoj situaciji”, ocijenio je Ričard Gudvin iz londonskog Ivning standarda.

Pokret Okupirajmo je tekuća serija demonstracija koje je 17. septembra pokrenula kanadska grupa aktivista Adbasters u Zukoti Parku, u finansijskoj četvrti Vol Strit u Njujorku. Protesti su usmjereni protiv socijalne i ekonomske nejednakosti, nezaposlenosti, pohlepe, kao i korupcije i neprikladnog uticaja korporacija – pogotovo onih iz sektora finansijskih usluga – na administracije SAD.

Slogan demonstranata Mi predstavljamo 99 odsto odnosi se na sve veću razliku u raspodjeli imetka u SAD, između najbogatijih jedan odsto i ostatka stanovništva. Slični pokreti su se odvijali i prethodnih mjeseci širom svijeta.

Za sve to vrijeme, na internetu Anonimni i njegova vesela družina hakera vode pobunu. Londonski desničarski Dejli telegraf je 10. novembra 2011, objavio kako je riječ ,,okupirati” bila najčešće korišćeni engleski izraz na internetu u proteklih 12 mjeseci.

Početkom godine se zahvaljujući Fejsbuku, uzburkalo i u Zagrebu. Svakog drugog dana ulicama glavnog grada Hrvatske prolamale su se parole kojima Zagrepčani pozivaju na ostavku premijerku Jadranku Kosor i njezine ministre. Zajedničke su im bile dvije parole – ,,Dolje Vlada!” i ,,HDZ lopovi”.

Duh globalne pobune ne pokazuje znake stišavanja kako se godina bliži kraju. Ruski prodemokratski i antikorupcijski demonstranti pitaju da li će premijer i budući predsjednik Vladimir Putin konačno popustiti u čvrstom držanju vlasti. Da li bi takozvana Ruska zima mogla dovesti do iznenadnog kraja putinizma kao što su revolucije jasmina srušile Mubaraka i Ben Alija?

Svakako da se mnogobrojni ovogodišnji protesti razlikuju po uzrocima i ciljevima. Međutim Kurt Anderson iz Tajm magazina je primijetio: ,,Značajno je koliko zajedničkog imaju predvodnici ovih protesta. Oni su uvijek veoma mladi, potiču iz srednje klase i obrazovani su. Skoro svi protesti ove godine su počeli kao nezavisni događaju, bez mnogo podrške ili odobravanja kod postojećih političkih stranaka ili opozicionih zvijerki. Širom svijeta, demonstranti iz 2011. dijele uvjerenje da su politički sistemi i privrede njihovih zemalja postali nefunkcionalni i korumpirani.”

U središtu nekih od najvećih vijesti iz 2011, od Okupiraj Vol strit do Arapskog proljeća, su bile društvene mreže. Ima mišljenja da su čak i pokretale neke od glavnih protestnih priča. Digitalne mreže kao, Jutjub, Tviter, Fejsbuk su obilježile ovogodišnje društvene pokrete time što su dale podstrek novoj generaciji aktivizma. Pošto se sve više ljudi povezuje preko mreže, revolucionari širom svijeta dobijaju snagu kao nikada ranije.

Pol Mejson, ekonomski urednik Večernjeg programa britanske medijske kuće Bi-Bi-Si i autor knjige koja uskoro izlazi Zašto ključa svuda: Nove globalne revolucije je donekle optimista: ,,Najveći izvor nade za mene predstavlja to što vidim da stasava generacija koja uviđa da su svi oblici hijerarhijskih ideoloških aktivnosti glupost. Čak i najpohlepniji ljudi u svjetskom finansijskom sistemu shvataju da je bezosjećajni oblik kapitalizma neodrživ. Morali biste da slavite taj trenutak, jer nije bilo mnogo takvih momenata.”

Milan BOŠKOVIĆ
Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MARKO BATO CAREVIĆ PODNIO OSTAVKU: Iznuđen odlazak gradonačelnika budve

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik Opštine Budva, Marko Bato Carević podnio je, 8. avgusta, ostavku na tu funkciju i za svog nasljednika odredio lidera budvanskog DF-a Mila Božovića. Čini se da je njegov silazak sa funkcije uoči lokalnih izbora koji su zakazani za 23. oktobar iznuđen čin, prije svega zbog njegove veoma izražene samovolje u vođenju grada i nedostatku sposobnosti da sa koalicionim partnerima, održava partnerski odnos

 

Usred turističke sezone u Budvi se  odvija neuobičajen izborni proces. Smjena na čelnoj gradskoj poziciji, odlazak jednog predsjednika Opštine i imenovanje drugog i to tokom prinudne uprave u lokalnoj samoupravi uvedene prije par mjeseci, zbog blokade rada lokalnog parlamenta.

Predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević podnio je 8. avgusta ostavku na tu funkciju i za svog nasljednika odredio lidera budvanskog DF-a Mila Božovića. Carević je prethodno najavio svoj odlazak iz politike. Čini se da je njegov silazak sa funkcije uoči lokalnih izbora koji su zakazani za 23. oktobar iznuđen čin, prije svega zbog njegove veoma izražene samovolje u vođenju grada i nesposobnosti da sa koalicionim partnerima, kako sa partijama sa svoje izborne liste tako i sa onima koje to nisu, održava partnerski odnos u vršenju vlasti u skladu s osvojenim mandatima na posljednjim lokalnim izborima.

Carevića je ponio uspjeh na izborima 30. avgusta 2020. godine kada je izborna lista DF-a koju je predvodio, osvojila 45 odsto glasova birača u Budvi, što mu je obezbijedilo 14 odborničkih mandata. Nedovoljno za apsolutnu vlast koju je on, od konstituisanja parlamenta, ipak sprovodio, ne hajući za stavove i mišljenja drugih, pogotovo građana Budve, koji nisu tako odlučili.

Na čelo Opštine Budva Carević je stupio u januaru 2019. po osnovu koalicionog sporazuma sa Demokratama o rotirajućem predsjedničkom mandatu na po dvije godine, nakon izborne pobjede ove dvije političke opcije na izborima 2016. godine, kada je DPS poslije  višegodišnje vladavine, poslat u opoziciju.

Ponovo je biran za gradonačelnika nakon avgustovskih izbora 2020., u punom mandatu od 4 godine. Mjesto predsjednika Skupštine pripalo je tada Demokratama. I to je bio posljednji trenutak postizborne saradnje između ove dvije političke grupacije. Što je na kraju dvogodišnjeg trvenja dovelo Budvu do prinudne uprave a Careviću skratilo sigurni četvorogodišnji mandat na svega 23 mjeseca.

Od 30. avgusta 2020. nije formirana koaliciona vlast koja bi donijela očekivane promjene u načinu vođenja grada. Nisu izabrani potpredsjednici Opštine. Većina funkcionera izvršne vlasti bila je u v.d. stanju, kršile su se procedure i propisi. Carević je vodio grad sam, dodijelio je sebi apsolutnu moć i obilato zloupotrebljavao član 59 Zakona o lokalnoj samoupravi koji omogućava da prvi čovjek grada može privremeno donositi odluke koje su u nadležnosti skupštine ako skupština nije u mogućnosti da se sastane.

Međutim i stanje prinudne uprave pod kojim stenje „kraljica“ turizma u jeku turističke sezone Carević je vješto iskoristio da završi one poslove za koje u redovnoj proceduri, u Skupštini, nije mogao dobiti saglasnost odbornika. Apsurdnu situaciju u koju je zapala Budva, da joj visoko predstavničko tijelo vode nepoznata lica, koja su iz državne administracije upućena na privremeni rad u Budvu, DF koristi da zauzme što povoljnije pozicije u lokalnoj upravi pred nastupajuće izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IGRE GLEDANOSTI I POVJERENJA: RTCG u junu znao da će najgledaniji biti u julu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Media centar je javno pitao rukovodstvo Javnog servisa da saopšti izvor koji kaže da su bili najgledaniji u julu, šta su saopštili u centralnom dnevniku. U reagovanju menadžmenta RTCG-a saopšteno je da je riječ o istraživanju koje je sa OEBS-om pripremljeno u junu

 

Promjena vlasti nakon parlamentarnih izbora 2020. godine značajno je povećala očekivanja građana od institucija. Najprije da budu transparentne u svom radu i servis svih građana. Takva očekivanja bila su postavljena i prema Radio-televiziji Crne Gore, koja, pored kadrovskih promjena, još nije transformisana u javni servis svih građana

U takozvanom non pejperu Evropske komisije o napretku u poglavljima 23 i 24, objavljenom u maju ove godine, navodi se da je Javni emiter RTCG uveo pluralističku uređivačku politiku od imenovanja novog Savjeta i uprave. Međutim, ističu da su i dalje potrebni kontinuirani napori kako bi se osiguralo da javni emiter RTCG poštuje najviše standarde nezavisnosti i profesionalizma.

Trenutno je Javni servis u žiži javnosti zbog afere  vezane za manipulacije gledanošću i povjerenjem građana, na koje nijesu bile imune ni prethodne uprave.

„Televizija Crne Gore tokom jula bila je najgledanija TV stanica, pokazuju zvanični podaci o gledanosti. Prvi, Drugi i Parlamentarni program zbirno su privlačili najviše gledalaca, dok je emisija Dobro jutro Crna Goro najgledaniji jutarnji program u zemlji. Time je nastavljen dobar trend koji bilježimo. Nedavno istraživanja snage brenda RTCG-a koje je sprovela agencija Damar pokazalo je da raste povjerenje u javni servis. Takođe, istraživanje Građanske alijanse, kojim su obuhvaćeni manjinski narodi, pokazalo je da manjine od svih radio i TV stanica najviše vjeruju radiju i televiziji Crne Gore”, navedeno je 3. avgusta u centralnom dnevniku Televizije Crne Gore (TVCG).

Novinar se nije pozvao na izvor istraživanja već na „zvanične podatke o gledanosti“. Na to je ukazao i predsjednik Skupštine Media centra Dragoljub Duško Vuković, koji je  saopštio da je televizija time prekršila sopstvene programske principe i profesionalne standarde, kao i Kodeks novinara.

,,Metodologija koju pokušava da koristi menadžment da bi pokazao uspjehe je besmislena i jedino je koristio još prethodni generalni direktor Božidar Šundić, koji je na sve načine želio da sakrije loše rezultate. Tvrdnja da Prvi, Drugi i Parlamentarni kanal zajedno imaju najveću gledanost je jednako besmislena kao kada bi se na primjer  Pink televizija pohvalila da nju, tj. njihovih 45 kanala, gleda najviše građana Srbije”, kazao je Vuković.

On ističe da nema metode kojom se može sabirati gledanost TV stanica i time argumentovati tvrdnja da su najgledaniji, i da zato to saopštenje RTCG-a predstavlja ,,doprinos širenju lažnih vijesti (fake news)”, a da Savjet RTCG-a treba da se odredi prema ovoj gruboj manipulaciji. Suština uspjeha RTCG-a, prema njegovim riječima, nije gledanost, već povjerenje građana. „Upravo te podatke neće da objavi generalni direktor RTCG-a”, kazao je Vuković.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Nada Bugarin, zamjenica višeg državnog tužioca u Bijelom Polju preuzela je Softićev predmet 2014. godine.  U tom periodu, navodi advokat Tomović, u slučaju nijesu preduzimane gotovo nikakve aktivnosti –  od 12. 11. 2014. godine do 28. 10. 2015. godine, kada je istraga obustavljena.  Nada Bugarin iste godine izabrana je za članicu Tužilačkog savjeta.

Tomović navodi da, u periodu od čak pet godina i šest mjeseci, nijesu suštinski preduzimane nikakve radnje od strane tužilaštva (i policije) u Beranama u fazi izviđaja (03. 03 .2008 – 09. 08. 2013).

Više je propusta koje su tužioci napravili u slučaju Softića: tadašnji osnovni državni tužilac u Beranama tako nije odmah nakon događaja dao naredbu policiji da izvrši blokadu grada, kako bi se spriječilo bjekstvo izvršilaca i pomagača. Takođe, tužilac u Beranama i istražni sudija nijesu izlazili na lice mjesta, po obavještenju policije,  što je bila njihova dužnost. Nije obezbijeđeno da odmah budu saslušana lica koja je Softić iste večeri označio policiji kao sumnjiva.

Neka od lica na koje se sumnjalo nikada nijesu ni saslušana, dok su Draško Vuković i Dragan Labudović  od strane tužilaštva prvi put saslušani tek nakon sedam godina od napada – u julu i septembru 2014. godine. I samog Softića osnovni državni tužilac u Beranama prvi put saslušava sedam godina nakon napada.

Uz sve to, Softiću nije dozvoljeno da u zakonskom roku dobije spise predmeta iz izviđaja, koji su mu bili neophodni za ostvarivanje uvida u cjelokupni dokazni materijal i potencijal za takav materijal. Umjesto toga, kopiranje oko 150 stranica spisa omogućeno mu je tek na dan kada je isticao zakonski rok za preuzimanje gonjenja (kopiranje je omogućeno 02.12. 2015. godine, a 02. 11. 2015. godine primljena naredba o obustavi istrage).

,,I pored činjenice da je istraga pokušaja ubistva označena kao nedjelotvorna i neefikasna od najvećih sudskih instanci u Crnoj Gori,  niko od tužilaca nije snosio bilo kakvu odgovornost – disciplinsku, materijalnu, krivičnu, profesionalnu“, konstatuje advokat Tomović.

Ono što zabrinjava, ističe advokat, je da i nakon odluka sudova, ne postoji napredak u istrazi u pogledu otkrivanja izvršilaca i nalogodavaca pokušaja ubistva, iako  će u novembru ove godine biti 15 godina od napada.

SLUČAJ OLIVERE LAKIĆ: Više od četiri godine se ne zna ni ko stoji iza napada na novinarku Oliveru Lakić, koja je 8. maja 2018. godine ranjena na ulazu zgrade u kojoj živi u Podgorici. Ne zna se ni zašto Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ne podiže optužnicu protiv onih koje sumnjiči da su umiješani u organizaciju pokušaja ubistva novinarke.

Istraga napada na Oliveru Lakić je od decembra 2020. godine u radu kod SDT-a, a do tada je  bila u radu kod Višeg državnog tužilaštva.  Označena je stepenom tajnosti, tako da Dalibor Tomović, koji je pravni zastupnik Olivere Lakić, o njoj, objašnjava, ne može da govori. Ističe samo ,,činjenicu  da je prošlo više od četiri godine od napada na novinarku  (08. 05. 2018) i više od dvije godine od otvaranja istrage – pokretanja krivičnog postupka (19. 02. 2019), a da još nije podignuta optužnica, iako je zakonski rok šest mjeseci”.

U svom prošlogodišnjem izvještaju, Komisija za praćenje napada na novinare navodi da Više državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo nijesu Komisiji dostavljali dokumentaciju o tom slučaju, a da SDT od 23.12. 2020. godine nije saslušalo Lakić, niti joj omogućilo da u svojstvu oštećene učestvuje u predmetu.

U zaključcima Komisije piše da, u periodu od novembra 2019. godine do 23. decembra 2020. godine, Više državno tužilaštvo u Podgorici nije dostavilo Komisiji zapisnike o saslušanju Marija Miloševića i Milovana Žižića. Takođe, navodi se da, od preuzimanja predmeta u nadležnost Specijalnog državnog tužilaštva 23. decembra 2020. godine, i formiranja novog predmeta otvaranjem istrage od 25. decembra 2020. godine, oštećena Olivera Lakić nije saslušana.

„Tokom perioda u kojem Specijalno državno tužilaštvo vodi istragu, nije data mogućnost oštećenoj da aktivno učestvuje u predmetu (postavlja pitanja svjedocima, okrivljenima), što je u konačnom njeno pravo iz Čl. 282 Zakonika o krivičnom postupku. Nastavljena je praksa da se ne dostavljaju spisi predmeta Komisiji u slučaju Olivere Lakić, iako Komisija ima dozvolu za pristup tajnim podacima najvećeg stepena tajnosti… “, navodi se u zaključcima Komisije.

I u ranijim izvještajima Komisije, konstatuje se da je Više državno tužilaštvo napravilo niz propusta.

„Iz dostupne dokumentacije se vidi da je viša državna tužiteljka Suzana Milić napustila lice mjesta i nije prisustvovala uviđaju u trajanju od sat i po 8. maja prošle godine i da nema podataka da je prisustvovala nastavku uviđaja narednog dana od sedam do devet časova”, naveli su iz Komisije.

Komisija je zaključila i da je pregled vozila novinarke navodno obavljen bez pomjeranja automobila sa lica mjesta, što ,,stvara sumnju u pogledu temeljnosti preduzimanja ove radnje na otkrivanju potencijalnih tragova ili pronalaženja dokaza”. U izvještaju piše da u zapisniku o uviđaju više državne tužiteljke nema naloga policiji da se pregleda automobil Lakićeve.

„U dokumentaciji dostupnoj Komisiji nema izvještaja o vještačenju baterijske lampe i gumene rukavice, pronađenih na licu mjesta”.

Tužiteljka Suzana Milić, koju pominje Komisija u slučaju Lakić, podnijela je ostavku u junu 2022. godine, skupa sa još desetak tužilaca koji su tada  odlučili da napuste tužilačku organizaciju i odu u penziju.

Na slučaju je, dok je bio u nadležnosti Višeg državnog tužilaštva radio tim od pet tužilaca. Pored Suzane Milić, to su:  Vesna Jovićević, Maja Jovanović, Tatjana Begović i Miloš Šoškić.

Vesna Jovićević je, kada i koleginica Milić, penzionisana. Maja Jovanović trenutno je na poziciji vršioca dužnosti vrhovne državne tužiteljke.  Miloš Šoškić sada je u Specijalnom državnom tužilaštvu, a proljetos je predao kandidaturu za glavnog specijalnog tužioca. Šoškić, kako je to konstatovano odlukom Komisije za etički kodeks državnih tužilaca, tokom 2020. godine povrijedio je etički kodeks tužilaca, jer se u javnosti nalazio sa Zoranom Ćoćom Bećirovićem u Delta sitiju u vrijeme kada se dogodio incident sa novinarom Dana Vladimirom Otaševićem, početkom decembra 2019. godine. To, ali ni istrage u napadima na novinare, nijesu ga omele u napredovanju.

Tatjana Begović izabrana je u avgustu prošle godine u Tužilački savjet.

Premijer Dritan Abazović kazao je svojevremeno da misli da će ,,novo tužilaštvo imati priliku da ispravi neke greške prethodnog tužilaštva u slučaju rasvjetljavanja ranjavanja novinarke Olivere Lakić i doći do nalogodavaca tog napada”. Slučaj za sada tapka u mjestu.

SLUČAJ DAMIRE KALAČ: Komisija je u jednom od ranijih izvještaja koji se odnosi na prijetnje Damiri Kalač preko Fejsbuka iz marta 2014. konstatovala grube greške tužilaštva. Naime Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama pravi materijalnu grešku i krivičnu prijavu naslovljava na ime Ismara Murića iz Podgorice, lice koje nema nikakve veze sa ovim slučajem, niti se u njemu uopšte pominje.

Ovu nepravilnost uočava zamjenik osnovnog državnog tužioca u Podgorici Ivan Medojević, koji u dopisu od 31. 07 .2015. upozorava kolege iz Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama: „Ocjenom dostavljenih spisa nalazim da je nesporno da je Ismar Ličina, a ne Murić Ismar, kako ste naveli u vašem aktu, objavio sporni komentar na ‘facebook’ stranici Nezavisnog dnevnika Vijesti“.

Imajući u vidu da Ismar Ličina ima prebivališe u Rožajama, dodaje tužilac, a ne u Podgorici, što nedvosmisleno proizilazi iz zapisnika o obavještenju prikupljenom od građanina od 27. 04. 2015. godine, to je mjesto izvršenja ovog krivičnog djela na teritoriji suda u Rožajama.

„Pred kojim ste vi stvarno i mjesno nadležni da postupate. Ukoliko ste suprotnog mišljenja, možete izazvati sukob nadležnosti kod Vrhovnog državnog tužilaštva”, navodi tužilac Medojević.

Komisija konstatuje: Osnovno tužilaštvo Rožaje pravi grubu materijalnu grešku podnoseći krivičnu prijavu protiv Ismara Murića iz Podgorice, lica koje se uopšte ne pominje u ovom predmetu, niti ima bilo kakve veze sa navedenim prijetnjama. Rožajsko tužilaštvo i pored očite sopstvene nadležnosti (osumnjičeni Ismar Ličina je iz Rožaja) pokreće sukob nadležnosti pred Vrhovnim državnim tužilaštvom, gubi spor i na taj način nepotrebno prolongira istragu.

Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama u vrijeme prijetnji novinarki  je – Hajran Kalač. On je na proljeće prošle godine izabran za člana bivšeg Tužilačkog savjeta, a u međuvremenu je otišao u penziju.

SLUČAJ SEADA SADIKOVIĆA: Tokom protekle godine, Komisija za istragu napada na novinare je utvrdila da je u jednom slučaju, napadu na Seada Sadikovića u Bijelom Polju, u martu prošle godine, došlo do drastičnog propusta tužilaštva u istrazi.

Predsjednik Komisije Mihailo Jovović je objasnio da osnovni državni tužilac nije ni pokušao da otkrije zašto na snimku sa nadzorne kamere sa Hipotekarne banke nedostaje desetak ključnih sekundi događaja, kada napadači tuku novinara, uprkos inicijativi policije da se utvrdi zašto fali taj dio snimka, da li ga je neko obrisao ili na drugi način njime manipulisao, i ako jeste, ko je to bio.

Policija u obraćanju tužilaštvu traži da se „utvrde razlozi zbog kojih nedostaje snimak u navedenom vremenu i da se utvrdi da li je neko od lica koja imaju pristup sistemu video nadzora sa eventualnom namjerom brisao ili dorađivao djelove video snimka”, navode i da je potrebno vještačenje u Forenzičkom centru u Danilovgradu.

Osnovna državna tužiteljka u Bijelom Polju Danijela Đuković sužava istragu i izdaje naredbu da vještak, a ne Forenzički centar, utvrdi samo da li su kamere bile u funkciji i da li je snimljen napad.

Sadikovićev advokat Dalibor Kavarić ocjenjuje da je istraga bila spora i nedjelotvorna: ,,Sa predmeta kojim su izvršene inkriminisane radnje nijesu uzeti DNK profili biološkog materijala, niti tragovi papilarnih linija, na osnovu kojih su se mogli nesumljivo identifikovati učinioci, već se tužilaštvo baziralo na svjedoke koji su krivično procesno i tradicionalno najnepouzdaniji dokazni izvori“.

Objašnjava da je glavni pretres u ovom slučaju tek počeo, pa do sada nijesu imali prilike da se žale na neku procesnu radnju.

Kavarić naglašava da ,,postoji nedovoljna institucionalna svijest, odnosno instucionalna ozbiljnost o važnosti misije i uloge novinara u društvu, a njihov posao često nema potrebno razumijevanje, a samim time ni zaštitu od predstavnika državnih organa gonjenja i suđenja”.

Tužiteljka Đuković pokriva isto visoko mjesto u tužilaštvu u Bijelom Polju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo