Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vatra koja tinja

Objavljeno prije

na

Pošto su opozicija i sindikati u 2011. kada su protesti u pitanju zamrznuli svoje djelovanje, nezadovoljni tranzicionom stvarnošću pronalazili su nove modele bunta. Internet je postao udarni medij za razobličavanje i ironisanje društvenih laži. Portal javniservis.me jedan je od prvih koji je armiji nezadovoljnika pružio mogućnost da svakodnevno komentarišu aktuelna zbivanja. Od većinskog početnog žala što ne postoji neka društvena snaga, poput nekadašnjeg LSCG, koja bi objedinila i artikulisala nezadovoljstvo, postepeno se budila ideja da treba smišljati nove načine bunta.

Sredinom februara na Fejsbuku je osnovana grupa Uličnim protestima protiv mafije. Njihov ,,manifest” bio je – smjena crnogorskog režima. ,,Rapidan pad standarda stanovništa tjera nas da pokušamo sve što je u našoj moći da zaustavimo posrtanje i naše države i građana dok mafijaški režim više nego ikada uvećava svoj opljačkani imetak”.

Za mjesec dana grupi se pridružilo preko hiljadu ljudi. Najavili su protest ispred Skupštine Crne Gore. Uprava policije zabranila im je okupljanje. Protest, saopštila je policija, ne može biti organizovan ispred zgrade Skupštine. Rizično je.

Nekoliko stotina ljudi ipak se 21. marta okupilo ispred Skupštine. Protest je podstakao živu diskusiju, kako dalje sa vaninstitucionalnim vidovima bunta, na Fejsbuku i internet portalima. Broj članova grupe Uličnim protestima protiv mafije porastao je na 2500.

Zbog ,,kratkog ugrožavanja saobraćaja” tokom protestne šetnje 30. marta, predsjednik nevladine organizacije Libertas, koja je organizovala Fejsbuk proteste, Robert Velašević kažnjen je sa 825 eura. Velašević je isticao da novih protestnih okupljanja u organizaciji ove Fejsbuk grupe najvjerovatnije neće biti ako ne dobiju podršku opozicije. ,,Mi sami, bez infrastrukture, ne možemo izvesti kritičnu masu za smjenu režima koji je sa ulice došao na vlast i samo tako može da ode”, zaključio je Velašević.

Sredinom aprila Fejskup grupa pozvala je građane, slobodne novinare, novinarska udruženja i intelektualce, da se okupe ispred zgrade RTCG na protest solidarnosti protiv suspenzije novinara te medijske kuće Marka Milačića. Prisustvovanje na Fejsbuk protestima bio je razlog da Milačiću iz ,,javnog servisa” preporuče da se odmori i ne pojavljuje na ekranima, dok se situacija ne slegne. Milačić nije pristao i javno je progovorio o šikaniranju i političkoj cenzuri na RTCG.

Nakon što su zakazali protest, organizatoru Fejsbuk grupe Velaševiću direktorka TVCG Radojka Rutović je predala dokumenta koja potvrđuju da će Milačić biti vraćen na posao.

Nekoliko mjeseci kasnije Milačić je izbačen iz Televizije. Fejsbuk protesti se gase.

Koliko je teško animirati građanstvo za ,,šetnju” pokazao je protest Ujedinjeni za globalne promjene, koji je kao dio svjetskog pokreta Prava demokratija, odmah, organizovan u 951 gradu u 82 zemlje, održan 15. oktobra i u Podgorici. Predstavnik organizacije SMS Aco Tabaš najavio je da će antivladina organizacija Solidarnost, mir, sloboda šetnjom od spomenika kralja Nikole, preko puta Skupštine, do Tehničkih fakulteta dići glas protiv političara, bankara, domaćih oligarha i velikih korporacija. Šetnja nije održana, nešto preko 50 ljudi okupilo se ispred Skupštine. Organizatori su kroz šalu podsjetili da su i protesti u Njujorku počeli sa svega 14 ljudi.

Onda su na ulice izašli studenti. Preko četiri hiljade studenata prošetalo je, 17. novembara, od Tehničkih fakulteta do Skupštine. Usput su na kratko blokirali i Blažov most. Brojnost, kreativnost, mladalački i urbani duh iznenadili su javnost, političare, a i same studente. Iznijeli su svoje zahtjeve za poboljšanje nastave i uslova studiranja i položaja državnog univerziteta. Dominirali su transparenti: „Mi studiramo, oni profitiraju”, „Otpor je naša dužnost”, „Bolonjska degeneracija”, „Sloboda se ne dobija, za slobodu se bori”, „Mi se budimo, a vi?”.

Predstavnik studenata sa Filozofskog fakulteta iz Nikšića Ognjen Jovović pročitao je prijeteću poruku koju je dobio uoči protesta: ,„Nesoju, sram te bilo! Ovo nije studentski protest, ovo je politizacija. Špijunu srpski… Čeka te gepek…”.

Na krilima prvog uspješnog okupljanja, studenti su za decembar zakazali ponovno okupljanje. Najavljeno je da će zajedno sa radnicima i Unijom slobodnih sindikata vlastima ponoviti svoje zahtjeve. No, iz Studentskog parlamenta, čiji su članovi tek nakon prvog protesta zamrznuli članstvo u vladajućim strankama, odlučili su da sa radnicima ne može.

Protesti su propali. Studentski parlament je na dan zakazanih studentsko-radničkih protesta organizovao ,,čajanku” u holu Tehničkih fakulteta. Indikativana je bila parola: ,,Predsjedniče Vlade, jedino su nam u tebi nade!!!”

I pored slamanja studentskog procesa, on je pokazao da među mladima, pored brojnih partijskih klonova, ima onih koji su itekako svjesni šta ih čeka u društvu nejednakih šansi.

,,Naša mumija, simboličan prikaz studenta, odmotaće se kada osjetimo da počinjemo ostvarivati slobodu. Mumija je zanijemjela pred poistovjećivanjem države sa jednim čovjekom, poistovećivanjem države sa jednom partijom, članskim kartama koje određuju i nacionalno osjećanje i svako drugo, određuju tok života velikoj većini društva…”, poručio je jedan od vođa studentskog protesta Ognjen Jovanović.

Student Fakulteta političkih nauka Demir Hodžić je obznanio da su mu iz DPS-a nudili posao u zamjenu da odustane od organizacije studentskih protesta. ,,Spaliću člansku kartu DPS-a”, izjavio je Hodžić i, u pratnji predstavnika medija, ušao u zgradu podgoričkog odbora DPS-a i tražio da mu predaju njegov partijski karton. On tvrdi da nije član DPS-a, a da ga je mimo njegovog znanja učlanio otac, koji je to morao da učini pod pritiskom.

Hodžić svjedoči da su nakon što je odbio posao prešli na prijetnje: ,,Pokazaćemo mi tebi revoluciju na rebrima… Da me prate i prisluškuju i da će moj drug, doslovno, ‘najebati ako nastavi da se druži sa mnom’, a da ću ja uskoro biti sankcionisan”.

Za razliku od svog nekadašnjeg partijskog kolege Svetozara Marovića koji je početkom godine obznanio da je nakon svih problema sa strankom odlučio da se brani ćutanjem, Hodžić je smogao snage da ,,spali” partijsku kartu za Bolji život, i da progovori kao slobodan čovjek.

,,Nisam mogao, riješio sam da idem do kraja, pa što bude”, objasnio je za Monitor Hodžić.

,,Nestali su kodeksi, ostali su kompleksi”, ,,Probudi um!”, ,,Čojstvo i junaštvo R.I.P”, ,,Studenti ne treba da se boje vlasti, vlast treba da se boji studenata”, ,,Strah životu kalja obraz često”, ,,Slobodan pojedinac = Slobodno društvo”, osvanulo je nakon što su propali studentski protesti na transparentima okačenim na podgoričkim spomenicima. Odgovornost za, kako su je nazvali, Operaciju Buđenje, preuzela je organizacija Anonymous.

,,Slobodni građani Crne Gore, mi smo organizacija Anonymous. Budno smo motrili dešavanja proteklih mjesec dana i odlučili da konačno moramo da djelujemo. 14. decembra ove godine sproveli smo svoju prvu operaciju, Operacija Buđenje… kojoj ste bili svjedoci i kojom pokušavamo da pokrenemo omladinu i radni narod ove zemlje koji je više od 20 godina u stanju potpune apatije i indiferentnosti. Stanje je alarmantno. Nešto mora da se mijenja, a očigledno je da se neće promijeniti samo od sebe”, poručili su iz ove internet organizacije.

Internet zajednica nezadovoljnih sve se više širi. Portali kao javniservis.me, slobodnacrnagora.eu, monitor.co.me,portal lista Vijesti, Blogofanzin otvorili su nove prostore kritičkog preispitivanja stvarnosti. Komentar mjeseca na portalu javniservis.me, koji potpisuje Đakomo Galanda, glasi: ,,Broj veoma zadovoljnih raste, najviše zbog prekomjerne upotrebe ironije. Broj veoma nezadovoljnih pada, laka im crna zemlja.”

Jedan od komentatora koji koristi ime Perfekt Strendžer je u intervjuju za Press ovako objasnio ko se krije iza ovog pseudonima: ,,Perfekt Strendžer je građanin koji vjeruje da će na ovim prostorima, i pored višedecenijskih tužnih iskustava, demokratija zakucati na vrata građana. Nijesam jedini, ima nas dovoljno”.

Pojedinačni protesti, koji su još više incident nego pravilo, i masovna ali anonimna kritika postojećeg stanja, mogu biti prva naznaka da ćemo jednog dana kao društvo uspjeti da zakucamo na vrata slobode.

Duh globalne revolucije

Godina 2011. je bila godina protesta i demonstranata. Od trga Tahrir u Kairu do Zakoti parka u Njujorku, demonstranti su poljuljali samu srž uspostavljenih poredaka i ušančenih elita.

Pobunama Arapskog proljeća, koje su izbile u Tunisu u januaru, srušeni su članovi vremešnog arapskog autokratskog kluba uključujući Hosnija Mubaraka u Egiptu, Zin El Abadin Ben Alija u Tunisu i pukovnika Moamera Gadafija u Libiji.

U Grčkoj, građani su protestvovali protiv mjera štednje. U Londonu su se pobunili jer su bijesni na policiju i privilegije.

,,Treba pošteno reći da je 2011. godina bila neka vrsta globalnih skupina omamljenih. Ukoliko ste ubitačni arapski diktator, grčki državni činovnik ili londonski student, onda ste u nezavidnoj situaciji”, ocijenio je Ričard Gudvin iz londonskog Ivning standarda.

Pokret Okupirajmo je tekuća serija demonstracija koje je 17. septembra pokrenula kanadska grupa aktivista Adbasters u Zukoti Parku, u finansijskoj četvrti Vol Strit u Njujorku. Protesti su usmjereni protiv socijalne i ekonomske nejednakosti, nezaposlenosti, pohlepe, kao i korupcije i neprikladnog uticaja korporacija – pogotovo onih iz sektora finansijskih usluga – na administracije SAD.

Slogan demonstranata Mi predstavljamo 99 odsto odnosi se na sve veću razliku u raspodjeli imetka u SAD, između najbogatijih jedan odsto i ostatka stanovništva. Slični pokreti su se odvijali i prethodnih mjeseci širom svijeta.

Za sve to vrijeme, na internetu Anonimni i njegova vesela družina hakera vode pobunu. Londonski desničarski Dejli telegraf je 10. novembra 2011, objavio kako je riječ ,,okupirati” bila najčešće korišćeni engleski izraz na internetu u proteklih 12 mjeseci.

Početkom godine se zahvaljujući Fejsbuku, uzburkalo i u Zagrebu. Svakog drugog dana ulicama glavnog grada Hrvatske prolamale su se parole kojima Zagrepčani pozivaju na ostavku premijerku Jadranku Kosor i njezine ministre. Zajedničke su im bile dvije parole – ,,Dolje Vlada!” i ,,HDZ lopovi”.

Duh globalne pobune ne pokazuje znake stišavanja kako se godina bliži kraju. Ruski prodemokratski i antikorupcijski demonstranti pitaju da li će premijer i budući predsjednik Vladimir Putin konačno popustiti u čvrstom držanju vlasti. Da li bi takozvana Ruska zima mogla dovesti do iznenadnog kraja putinizma kao što su revolucije jasmina srušile Mubaraka i Ben Alija?

Svakako da se mnogobrojni ovogodišnji protesti razlikuju po uzrocima i ciljevima. Međutim Kurt Anderson iz Tajm magazina je primijetio: ,,Značajno je koliko zajedničkog imaju predvodnici ovih protesta. Oni su uvijek veoma mladi, potiču iz srednje klase i obrazovani su. Skoro svi protesti ove godine su počeli kao nezavisni događaju, bez mnogo podrške ili odobravanja kod postojećih političkih stranaka ili opozicionih zvijerki. Širom svijeta, demonstranti iz 2011. dijele uvjerenje da su politički sistemi i privrede njihovih zemalja postali nefunkcionalni i korumpirani.”

U središtu nekih od najvećih vijesti iz 2011, od Okupiraj Vol strit do Arapskog proljeća, su bile društvene mreže. Ima mišljenja da su čak i pokretale neke od glavnih protestnih priča. Digitalne mreže kao, Jutjub, Tviter, Fejsbuk su obilježile ovogodišnje društvene pokrete time što su dale podstrek novoj generaciji aktivizma. Pošto se sve više ljudi povezuje preko mreže, revolucionari širom svijeta dobijaju snagu kao nikada ranije.

Pol Mejson, ekonomski urednik Večernjeg programa britanske medijske kuće Bi-Bi-Si i autor knjige koja uskoro izlazi Zašto ključa svuda: Nove globalne revolucije je donekle optimista: ,,Najveći izvor nade za mene predstavlja to što vidim da stasava generacija koja uviđa da su svi oblici hijerarhijskih ideoloških aktivnosti glupost. Čak i najpohlepniji ljudi u svjetskom finansijskom sistemu shvataju da je bezosjećajni oblik kapitalizma neodrživ. Morali biste da slavite taj trenutak, jer nije bilo mnogo takvih momenata.”

Milan BOŠKOVIĆ
Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo