Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Po starom

Objavljeno prije

na

Najpoznatije crnogorsko ljetovalište, turistička opština Budva sa 17.000 stanovnika ili 12.000 upisanih birača, nastanjenih na površini od 122 kvadratna kilometara, što je čini jednom od najmanjih opština u Crnoj Gori, nesrazmjerno veličini zauzima visok rejting prisutnosti u medijskoj sferi, političkom i javnom životu zemlje. Budva puni novinske stupce finansijskim aferama, političkim i kriminalnim obračunima, vrijednim zemljišnim transakcijama uporedo sa spektakularnim zabavama i gostovanjima poznatih imena svijeta muzike, filma i estrade.

Zahvaljujući prirodnim ljepotama kojima obiluje njena rivijera, Budva je postala stjecište novobogataša, meka bespravne gradnje, ulaganja domaćih i stranih investitora koja po pravilu prate špekulacije sa donošenjem urbanističkih planova i trgovinom nekretnina.

Budva je odabrana kao javna pozornica sa koje će početi obračun države sa korupcijom i kriminalom na visokom nivou i to uoči velikog praznika, katoličkog Božića, 23. decembra prošle godine.

U filmskoj akciji specijalnih jedinica crnogorske policije tog ranog jutra Budva je bila obezglavljena. U aferi Zavala pod optužbom za zloupotrebu službenih ovlašćenja, po nalogu Vrhovnog državnog tužilaštva uhapšen je predsjednik Opštine Rajko Kuljača i potpredsjednik Dragan Marović, brat tadašnjeg potpredsjednika Vlade i vladajuće partije, Svetozara Marovića.

Slobode je lišeno desetak njihovih saradnika među kojima odbornik i republički poslanik DPS-a, Đorđije Pinjatić.

Činilo se, početkom 2011. da će malverzacije sa državnom zemljom i nelegalnom gradnjom biti zaustavljene i procesuirane, da će se pokrenuti odgovornost za propale projekte i loše upravljenje Opštinom koja je zapala u dužničku krizu tešku na desetine miliona eura.

Pokazalo se da je akcija državnog tužilaštva bila prilično obojena politikom i neslaganjima u vrhu DPS-a, zbog čega je, po riječima Svetozara Marovića, u aferi Zavala, on zapravo bio meta.

Korupcionaška afera najvišeg ranga kojom se u protekloj godini bavilo crnogorsko pravosuđe nije dobila epilog. Optuženi se brane sa slobode, a stambeno naselje od tridesetak vila na rtu Zavala u Budvi, uprkos najavama o nastavku radova, krasi ljepoticu Jadrana poput spomenika nelegalnih i propalih rusko-crnogorskih investicija.

Afera Zavala dobila je ubrzo dvojnika, novi proces pod radnim nazivom Zavala II. Državno tužilaštvo otvorilo je istragu u jednoj od najvećih investicija Opštine, tržnom centru TQ Plaza koju je realizovala srpsko-ruska kompanija Trejdjunik. Budvanska opozicija procjenjuje da je u ovom zajedničkom poslu gradska kasa oštećena za desetine miliona eura. Početkom mjeseca velelepni tržni centar svečano je otvoren. Umjesto obećane pozorišne sale, bioskopa, biblioteke i drugih javnih prostora, budvansko društvo postalo je bogatije za neke podrumske prostore, hodnike i garaže ali i stanove za odabrane partijske funkcionere.

Na rasplet čeka i afera Auto Moto u kojoj je pod istragom desetak službenika ove privatne firme zbog optužbe da su prisvojili preko 4.000 m2 opštinskog zemljišta.

Budva je protekle godine bila poprište teškog zločina u kome je ubijen Dragan Bećirović, jedan od suvlasnika poznate i moćne kompanije Bepler i Džejkobson, direktor hotela Avala i poslovni partner članova porodice bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Istragu ovog ubistva obilježila je neobična akcija budvanske policije u kojoj je saslušano nekoliki hiljada građana koji su pozivani po raznim osnovama- zbog podudarnosti krvne grupe sa ubijenim ili zbog korišćenja mobilnih telefona u sitne sate tog jutra. Opsežna istraga, kao i u drugim slučajevima spektakularnih ubistava na pločnicima, plažama, kafićima i restoranima Budve, nije dala rezultate.

Po značaju i dalekosežnim posljedicama izdvaja se odluka o usvajanju izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana Budva-Centar, plana visokih interesa pripadnika jakog podgoričkog građevinskog lobija.

Ni serija hapšenja lokalnih funkcionera, ni otvorene istrage u brojnim aferama nisu omele lokalnu upravu da glasovima koalicije DPSDP krajem avgusta ozakoni dopune kontroverznog DUP-a Budva-Centar kojima su dodatno uvećani gabariti i spratnost već planiranih objekata. Izmjenama su urbanizovane i one, prethodno propuštene lokacije, zelene gradske oaze i parkovi i legalizovani nelegalno podignuti objekti. DUP-om Budva-Centar koji je izrađen po modelu grada kula po ugledu na daleki Vankuver, turistička je metropola trajno i bez otpora devastirana.

Budva je prepoznata po divljoj gradnji a odnedavno po divljem planiranju čiji je jedini cilj nasilno ucrtavanje objekata na očuvanim prirodnim resursima čime ovaj grad na dramatičan način mijenja izgled, mediteranski lik, prirodne karakteristike, pejzaže, gustinu naseljenosti i strukturu stanovništva.

Nizovi kula od 10 do 15 spratova planirani su, poput Kineskog zida, duž poznate Slovenske obale, u gradskoj luci, pa čak i na plaži Mogren a da nije zabilježen ni glasić otpora iz vladine Agencije za Morsko dobro, utvrđenja koalicionog partnera SDP, čija je zakonska obaveza da takvu gradnju spriječi.

Proteklu godinu obilježile su i tajne prodaje hotela i spomenika kulture.

Najintrigantnija je bila prodaja luksuzne Vile Montenegro na Svetom Stefanu, vlasništvo biznismena Stanka Subotića Caneta. Mali hotel sa pet zvjezdica i 12 soba poznat po okupljanju političke i poslovne elite iz zemlje i inostranstva uz burne zabave sa učešćem estradnih zvijezda, pazarila je kompanija Manola management Ltd registrovana na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

Do promjene vlasničkih odnosa pod nerazjašnjenima okolnostima došlo je i u hotelskom kompleksu Avala u kome je iz uprave udaljen Zoran Bećirović Ćoćo, dosadašnji prvi čovjek poznatog hotela, suvlasnik firme Bepler i Džejkobson i lični prijatelj bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Prodata je i budvanska tvrđava Citadela. Iz ruku biznismena Branka Čupića prešla je u vlasništvo nepoznatog srpskog kupca, skupa sa terasom na kojoj je nakon zemljotresa 1979. izgrađena pozorišna scena za potrebe festivala Grad teatar.

Uspostavljen je model trgovine nekretnina obavijen misterijom u kome se ne zna ni ko je kupac ni po kojoj cijeni, kao ni porijeklo kapitala koji je u opticaju.

Budva je u prošlosti bila inspiracija mnogim umjetnicima koji su je slavili u svojim djelima. I to se promijenilo.

U protekloj godini objavljena su dva književna djela inspirisana agresivnom urbanizacijom Budve, bespoštednim ubijanjem njenog mediteranskog duha, kulture i nasljeđa.

Dragan Radulović i mladi Puro Radosavović u svojim književnim djelima govore o tragičnom tranzicionom posrtanju Budve ne birajući riječi za one koji u svemu učestvuju.

Svoj prvi roman pod nazivom Budva, bagra i blud, Radosavović je posvetio moralnom i urbanom propadanju grada. Radulović u drami naslovljenoj Pejzaž do pakla koja je pravi lament nad Budvom, govori o patnji čovjeka kada shvati da se nasilju građevinske mafije nikako ne može suprotstaviti.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo