Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Praznični triptih

Objavljeno prije

na

Crna Gora usvaja evropsku regulativu – jedna je od rečenica koju često čujemo od političara vladajuće koalicije. I prvi ljudi raznoraznih institucija kada se hvale svojim radom ističu kako su uspjeli da u oblast kojom se bave uvedu sve sama evropska zakonska rješenja.

No, od objavljivanja zakona u Službenom listu do njegove primjene dugačak je put. A prepreke često i nepremostive. Tako da ono što piše u zakonu često nema dodirnih tačaka sa realnošću.

PRIMJER PRVI: Nakon što je zaprijećeno kaznama i oštrim kontrolama – sa kafanskih stolova po Crnoj Gori nestale su pepeljare. Sve je izgledalo kao da će Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda zaživjeti pa će nepušači, kao svuda u Evropi, moći da dišu punim plućima u restoranima i kafićima. Dva dana bez trećeg’, rekli bi u Crnoj Gori. Baš tako je i izgledalo.

Teško je danas naći kafić u Podgorici gdje se ne puši. Pepeljara, uglavnom, nema ali su tu tanjirići koji služe za istu namjenu. Izvještaji o broju kažnjenih i naplaćenim iznosima govore da inspekcije obilaze lokale, ali mnogi ih se ne boje. Iz Turističke inspekcije koja kontroliše ugostiteljske objekte rečeno je čak da se vlasnici lokala nerijetko grubo obračunavaju sa inspektorima kako bi pokazali da su nezadovoljni i zakonom i inspekcijom. Eto, baš neće da poštuju pravilo da gosti ne smiju da zapale u njihovoj kafani.

Krajem decembra Zdravstveno sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja, koja kontroliše javne ustanove, saopštila je da je u proteklih pet mjeseci od stupanja na snagu Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda uradila 1. 202 nadzora. Utvrđena je 181 nepravilnost i donijeta su 142 ukaza da se nepravilnosti uklone. Zbog pušenja u javnom i radnom prostoru i neisticanja oznaka o zabrani izrečeno je 59 novčanih kazni. Sve su naplaćene.

No, iako se čini da su ovoga puta i inspekcije i nadležna ministarstva krenula u ozbiljnu akciju – još nam kafane, i pored evropskih zakona, ne izgledaju ni malo evropski.

PRIMJER DRUGI: I dok Ministarstvo zdravlja pokazuje zainteresovanost za zakon koji je u njegovom domenu – njihove kolege iz Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije nisu tako temeljite kada je šenlučenje u pitanju. O novogodišnjim, a posebno božićnim, praznicima građani Crne Gore su pokazali čime raspolažu. Badnje i božićno veče, koje bi trebalo da se proslavlja u porodičnom okruženju – obilježeno je pucnjima koji su počeli da se prolamaju nebom već u rano badnje jutro. Zvučalo je – kao da su devedesete. Bilo je tu i suvenira iz tih godina. Uspomene sa ratišta.

Prema procjenama – svaki šesti građanin Crne Gore ima bar jedan komad oružja. Mnogi ga posjeduju nezakonito. Prema podacima MUP-a, u Crnoj Gori je registrovano 105.000 komada vatrenog oružja. Niko ne zna koliko je neregistrovanog.

I pored nekoliko akcija u kojima je traženo od građana da prijave nelegalno oružje – još je puno bombi, pištolja i pušaka ispod kreveta i po ormarima. Praznici, kada se pred komšijama i rodbinom građani Crne Gore razmeću šenlučenjem, izgledaju kao idealno vrijeme da policija otkrije što više onih koji krše zakon – nelegalno posjeduju oružje i ugrožavaju bezbjednost. No, ni ove godine policijski bilans nije sjajan.

Na upit Monitora iz Uprave policije je stigao odgovor iz kojeg se vidi da je za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika na djelu uhvaćeno svega nekoliko ljudi. U Herceg Novom je 31. decembra napisana jedna prekršajna prijava zbog pucanja iz pištolja. Dva dana kasnije u Berislavcima je bačena bomba i jedno dijete je umalo stradalo. Epilog je krivična prijava, a bombaš se nakon dva dana opet našao u svojoj kući. Između Nove godine i Božića jednom Podgoričaninu i dvojici Cetinjana policija je pronašla oružje. A onda su uslijedila i dva, javnosti poznata slučaja, pucnjava ispred hotela Grand i bacanje dinamita kod Bara. I to je to – kada je u pitanju policija.

S obzirom na to koliko je pucnjave i šenlučenja bilo tokom praznika – premalo je prijava i oduzetoga oružja. Pucnji koji su odlijegali Crnom Gorom tokom praznika nisu zvučali nimalo evropski. I što je najvažnije – mogli su za nekoga biti pogubni. Zato i dalje ostaje aktuelno pitanje – kada će konačno vlasti krenuti u obračun sa onima koji imaju nelegalno naoružanje i koriste ga kada im padne na pamet.

PRIMJER TREĆI: U sezoni skijanja, u zemlji koja se diči svojim turističkim potencijalima, opet se nameće pitanje koliko su nam skijališta sigurno mjesto za provođenje slobodnog vremena. Podsjetimo – prošle godine stradao je osmogodišnjak kada su ga pokupile motorne saonice.

Ima ih i ove godine. Iako u Zakonu o skijalištima jasno piše: ,,Na ski stazi, osim službenih motornih vozila ne može biti prisutno nijedno drugo motorno vozilo”.

U nastavku pojašnjenje: motorne sanke, osim službenih, mogu da se koriste samo na specijalizovanim stazama i površinama koje su posebno pripremljene i obilježene za njihovo korišćenje. Na žalost – nije tako.

Na stazama za početnike svi su zajedno, koliko god to opasno bilo, i oni koji tek uče skijanje, i oni koji sankaju, i roditelji koji nadziru djeci, i njihovi instruktori. Koliko su bezbjedne takve ski staze – suvišno je objašnjavati.

Slično je i sa instruktorima skijanja koji, po zakonu, moraju da budu ovlašćene osobe, sa važećom licencom, prepoznatljivim odijelom i vidnom oznakom da su ski instruktori. Uz to – škola skijanja mora da ima zaključen ugovor o osiguranju ,,korisnika usluga podučavanja od posljedica nezgoda”.

Malo ko u Crnoj Gori to, zaista, i nudi. I opet – nikome ništa.

Ovo su samo tri primjera kako se u Crnoj Gori ne poštuju zakoni. Čemu onda i kome služe?

Nesigurna skijališta

U Crnogorskoj asocijaciji instruktora i trenera sportova na snijegu (MASI) kažu da, pored toga što se ne poštuje sve što je propisano aktuelnim zakonom o skijalištima, zakon treba dodatno upotpuniti kako bi obezbijedili veću sigurnost na skijaškim stazama. Prema riječima Milete Lekovića, koji je vođa stručnih programa u MASI – treba tačno utvrditi minimalan broj spasilaca na stazi prema broju skijaša, potom uvesti obavezu da djeca do 14 godina moraju imati zaštitnu kacigu, što je i evropski i svjetski standard, precizirati dužnosti nadzornika ski centra, te reference koje mora da posjeduje za taj posao. Leković tvrdi i da nam nedostaju zakon o žičarama, pravilnik o znacima u ski centru kao i još cijeli niz pravilnika kojima bi se regulisala bezbjednost na skijališima

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo