Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Azerbejdžanski azil za Caneta?

Objavljeno prije

na

Tužilaštvo u Švajcarskoj prikuplja dokaze za optužnicu za pranje novca protiv Mila Đukanovića i njegovog prijatelja kontroverznog biznismena Stanka Subotića Caneta. Navodno se ključno svjedočenje očekuje od nekadašnje istražne sutkinje i javne tužiteljice u švajcarkoj oblasti Lugano, kasnije tužiteljice Haškog tribunala Karle del Ponte, sada ambasadorke Švajcarske u Argentini.

,,Del Ponteova je izgleda došla do nekih dokaza dok je radila kao tužiteljka u Hagu i pristala je da se odazove na poziv švajcarskog tužilaštva”, otkrio je Kurirov izvor iz Švajcarske. Prema tom izvoru, poslije posjete švajcarske predsjednice i ministarke spoljnih poslova Mišlin Kalmi Rej Srbiji u novembru ove godine, ,,neke stvari su se promijenile”. ,,Izgleda da Cane više nije siguran u Švajcarskoj i da mora da traži azil u novoj zemlji. Pa i Đukanović je, kada je išao u posjetu Azerbejdžanu, pitao za Canetov azil”, napomenuo je sagovornik Kurira.

Javnost o Đukanovićevoj posjeti Azerbejdžanu krajem prošle godine, nije bila blagovremeno obaviještena, pa je ta posjeta okarakterisana tajanstvenom. Na upite novinara, u vladi u Podgorici su taj događaj odbili da komentarišu jer se, navodno, radi o partijskoj aktivnosti, dok je iz DPS-a poručeno da se radi o putovanju u okviru međupartijske saradnje. Dimenziju skandala je posjeta dobila, između ostalog, zbog činjenice da je partijskog šefa pratio prvi čovjek crnogorske diplomatije Milan Roćen ali, navodno, kao partijski funkcioner.

Mediji su proteklih godina navodili da je Đukanović optužen da je odigrao ključnu ulogu u velikoj krijumčarskoj šemi koja je počela 1994. kada je tada kao premijer Crne Gore odobrio izdavanje dozvole švajcarskom državljaninu Franku de la Toreu za uvoz 1000 tona cigareta godišnje iz Sjedinjenih Američkih Država u Crnu Goru. Pored Đukanovića, italijansko pravosuđe je otvorilo istrage protiv još 14 osoba pretežno iz Crne Gore, među kojima se nalaze Miroslav Ivanišević, tadašnji ministar finansija, Dušanka Jeknić, bivša direktorka Trgovinske misije Crne Gore u Italiji i biznismeni već pomenuti Subotić, Veselin Barović, Branko Vujošević, Brano Mićunović i Andrija Drašković. Osam osoba – Ivan Krčmarić, Nikola Milošević, Jovica Ranđelović, Dušan i Milan Ranković, Slavko Zečević, Zoran Džajić i Miloje Šarac – optuženo je za prebacivanje 500 miliona eura, navodno zarađenih od krijumčarenja cigareta i opranih u bankama u Švajcarskoj i Lihtenštajnu, iz Crne Gore u Kiparsku banku (broj računa 03854109703949).

Italijanska štampa je objavila da je Crna Gora prihodovala oko 25 odsto svog bruto nacionalnog prihoda (BDP) u periodu od 1994. do 1999. od krijumčarenja cigareta (što je nastavljeno sve do otprilike 2002, ali slabijeg intenziteta), dok je Italija gubila oko četiri milijarde lira godišnje zbog neplaćanja poreza na cigarete. Italijanski istražitelji vjeruju da je profit od krijumčarenja cigareta dostizao sedam miliona dolara mjesečno.

Dokazi koje su predstavili italijanski istražitelji navodno su zasnovani na izjavama prikupljenim od doušnika, pripadnika mafije.

Britanski Gardijan pisao je u septembru 2003. kako je jedan od velikih švercera cigareta, Đerardo Kuomo pred sudom u Bariju kazao da mu je Đukanović rekao da će jedan čovjek imati dozvolu da kontroliše tranzitnu trgovinu cigareta dok će četvorica dobiti dozvolu podugovarača. Italijanski mediji su pisali da su vlasti u Podgorici odlučile da taj jedan čovjek bude Franko dela Tore (69) i da on mjesečno u Crnu Goru uvozi 1.000 tona cigareta, koje su kasnije krijumčarskim kanalima unošene u Italiju.

Tužilac iz Barija Đuzepe Šelzi početkom 2000-ih naveo je navodnog ,,kralja krijumčara”, Franka de la Torea, iz Mendrisia u Švajcarskoj kao jednog od ,,posrednika”.

Kuomo i De la Tore su ,,brokeri novca”, pripadnici zajednice nelegalnih mjenjača valuta. Oni unutar Evrope, SAD, Južne Amerike i drugdje rade izvan uspostavljenog bankarskog sistema i olakšavaju razmjenu prinosa od prodaje narkotika za lokalnu valutu ili ,,prenosiva platežna sredstva” (čekovi, gotov novac).

Prema Gardijanu, za pranje novca bio je zadužen Stanko Subotić Cane, koji je navodno u švajcarsku banku uplaćivao novac, koji je zatim prebacivan u Crnu Goru, a odatle na Kipar. Po tim pisanjima novac je, navodno, prosljeđivan u Lihtenštajn. Ističe se i da je na računu broj 03854109703948 u Kiparskoj banci otkriveno 500 miliona eura, a taj novac je navodno korišćen za investiranje u Crnoj Gori.

De la Tore je, prema tužiocu Šelziju dobio dozvolu za uvoz cigareta u Crnoj Gori 1995. kada je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odlučio da ,,ukloni” bivšeg koncesionara, Vladimira Bokana (ubijenog ljeta 2000, iz zasjede u Grčkoj). Navodno je Bokan smatran suviše bliskim porodici Slobodana Miloševića od koga je crnogorski premijer pokušao da se distancira, navela je ANSA.

Tada je ANSA prenosila kako su isljednici koji su radili sa osumnjičenim Kuomom vjerovali da Đukanović drži bogatstvo u stranim bankama i preduzeli su korake da ga lociraju. Mnogi elementi koje je sakupilo tužilaštvo iz Barija su, u stvari, ukazali da je Đukanović možda sakrio bogatstvo u Švajcarskoj i na Kipru, navodila je ANSA.

Po ANSA, italijanski istražitelji na čelu sa šefom DIA u Bariju pukovnikom Frankom Frantanarosom tada su došli do imena određenih švajcarskih i kiparskih banaka i mnoštva tekućih računa na kojima su držane velike svote novca za plaćanje zaliha cigareta. Preko ovih računa, sumnjao je tužilac Šelzi, takođe je pran ,,prljav novac”.

U julu 2009. je Federalni sud u Belinconi poslije najvećeg procesa za organizovani kriminal ikada otkriven u toj zemlji, osudio dvojicu od devet optuženih za pranje novca od šverca cigareta čime su se bavili Kamora i Sakra Korona Unita, neki od najmoćnijih italijanskih mafijaških sindikata. Prema tužiocima, više od milijardu dolara je navodno oprano kroz švajcarske banke između 1994. i 2001.

Među optuženima su bili De la Tore (66), koji je smatran organizatorom i Alfredo Fredi Bossert (73), vlasnik mjenjačkih poslova u Luganu. Samo se za Boserta računa da je primio i ,,oprao” 795 miliona dolara.

Bosert je na kraju oslobođen, kao i De la Tore. De la Toreu, međutim, u Bariju, u Italiji paralelno teče proces pod optužbom za ,,mafijaško udruživanje” i za organizovanje šverca cigareta zajedno sa vlastima u Crnoj Gori, uključujući i sa Đukanovićem. Premijerovo ime je u martu 2009. uklonjeno sa spiska optuženih zbog diplomatskog imuniteta.

Odbrana je tokom tromjesečnog suđenja tvrdila da ni šverc ni bavljenje cigaretama nisu u Švajcarskoj krivična djela. Na kraju su dvojica Italijana osuđena po prvoj tačci optužnice. Jedan je dobio dvije godine i devet mjeseci zatvora, uslovno na dvije godine. Drugi dvije godine uslovnog zatvora. Svi su oslobođeni optužnice za pranje novca. Švajcarski tužilac u procesu u Belinconi Linhard Okšner nazvao je presudu ,,zbunjućom”.

Prema tužilaštvu, novac Kamore u Napulju i Sakre Komore Unite u Pulji, usmjeravan je u švajcarski bankarski sistem preko mjenjačnica u Tićinu.

Novac je ulagan u kupovinu cigareta na međunarodnom ,,sivom tržištu” cigareta. One su kupovane u velikim djuti-fri stovarištima u Roterdamu ili Amsterdamu ili od prodavaca na veliko, a onda prebacivane ilegalno u Crnu Goru.

Prema optužnici, dobro poznate kompanije sa sjedištem u Švajcarskoj bile su angažovane uključujući Danzas, Mundotrans ili Svis er kargo. Mafija je zatim koristila brze čamce za prebacivanje cigareta preko Jadrana, iz Crne Gore na obalu Pulje, a odatle na crna tržišta u Napulju i Pulji. Oko 4,3 miliona boksova – nekih 215 miliona kutija je, smatra se, prošvercovano u Italiju, mada su prema optužnici neke prodate i na crna tržišta u Španiji i Velikoj Britaniji.

U istovremenim napadima širom Švajcarske 31. avgusta 2004, Kancelarija federalnog tužioca je zadala težak udarac duvanskoj mafiji i uhapsila više ljudi.

Advokati upoznati sa slučajem tvrde kako je Crna Gora koja je 1990-ih bila izolovana, dobro prošla u ovom poslu, pošto je dobijala uvozne licence i naplaćivala tranzitne poreze. Optuženi u Belinconi su dobijali ove licence ili podlicence. Ukoliko porezi ne bi bili plaćeni, lokalne crnogorske vlasti su zabranjivale čamcima da napuste molove. Svisinfo, novinska agencija u Švajcarskoj, tvrdi kako su u sve bili umiješani visoki političari.

Del Ponte protiv mafije

Del Ponte koja je 1981. imenovana za istražnog sudiju, a kasnije javnog tužioca u kancelariji tužioca oblasti Lugano, bavila se slučajevima pranja novca, prevarama, trgovinom narkoticima, krijumčarenjem oružja, terorizmom i špijunažom. Pri tome je često ispitivala mnoge međunarodne veze nastale iz uloge Švajcarske kao globalnog poslovnog centra.

Upravo tokom tog perioda je ona zajedno sa italijanskim istražnim sudijom Đovanijem Falkoneom razotkrila vezu između švajcarskih ,,perača novca” i italijanskih trgovaca drogom u tzv. Aferi pica. De la Tore – koga je DIA u Barija smatrala ,,najmoćnijim krijumčarkim bosom u Evropi” – je pominjan i u procesu ,,pica veza” kada je otkriveno da je sicilijanska mafija kupovala drogu u Turskoj i prodavala je u SAD, pri čemu su prihodi prani u Švajcarskoj.

Sudija Falkone je ubijen 1992. prilikom eksplozije bombe koju je postavila mafija. Del Ponte je imala više sreće pošto je pola tone eksploziva podmetnutog u temelju njenog doma u Palermu otkriveno na vrijeme, i ona je izbjegla pokušaj ubistva neozlijeđena.

Falkoneova smrt je pothranila Del Ponteovu riješenost za borbu protiv organizovanog kriminala. Njeni protivnici iz Koza Nostre je nazivaju ,,La Puttana” (kurva).

Del Ponteova je postala prva javna ličnost u Švajcarskoj koja je zatražila stalnu (24-časovnu) zaštitu i oklopno vozilo.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo