Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Azerbejdžanski azil za Caneta?

Objavljeno prije

na

Tužilaštvo u Švajcarskoj prikuplja dokaze za optužnicu za pranje novca protiv Mila Đukanovića i njegovog prijatelja kontroverznog biznismena Stanka Subotića Caneta. Navodno se ključno svjedočenje očekuje od nekadašnje istražne sutkinje i javne tužiteljice u švajcarkoj oblasti Lugano, kasnije tužiteljice Haškog tribunala Karle del Ponte, sada ambasadorke Švajcarske u Argentini.

,,Del Ponteova je izgleda došla do nekih dokaza dok je radila kao tužiteljka u Hagu i pristala je da se odazove na poziv švajcarskog tužilaštva”, otkrio je Kurirov izvor iz Švajcarske. Prema tom izvoru, poslije posjete švajcarske predsjednice i ministarke spoljnih poslova Mišlin Kalmi Rej Srbiji u novembru ove godine, ,,neke stvari su se promijenile”. ,,Izgleda da Cane više nije siguran u Švajcarskoj i da mora da traži azil u novoj zemlji. Pa i Đukanović je, kada je išao u posjetu Azerbejdžanu, pitao za Canetov azil”, napomenuo je sagovornik Kurira.

Javnost o Đukanovićevoj posjeti Azerbejdžanu krajem prošle godine, nije bila blagovremeno obaviještena, pa je ta posjeta okarakterisana tajanstvenom. Na upite novinara, u vladi u Podgorici su taj događaj odbili da komentarišu jer se, navodno, radi o partijskoj aktivnosti, dok je iz DPS-a poručeno da se radi o putovanju u okviru međupartijske saradnje. Dimenziju skandala je posjeta dobila, između ostalog, zbog činjenice da je partijskog šefa pratio prvi čovjek crnogorske diplomatije Milan Roćen ali, navodno, kao partijski funkcioner.

Mediji su proteklih godina navodili da je Đukanović optužen da je odigrao ključnu ulogu u velikoj krijumčarskoj šemi koja je počela 1994. kada je tada kao premijer Crne Gore odobrio izdavanje dozvole švajcarskom državljaninu Franku de la Toreu za uvoz 1000 tona cigareta godišnje iz Sjedinjenih Američkih Država u Crnu Goru. Pored Đukanovića, italijansko pravosuđe je otvorilo istrage protiv još 14 osoba pretežno iz Crne Gore, među kojima se nalaze Miroslav Ivanišević, tadašnji ministar finansija, Dušanka Jeknić, bivša direktorka Trgovinske misije Crne Gore u Italiji i biznismeni već pomenuti Subotić, Veselin Barović, Branko Vujošević, Brano Mićunović i Andrija Drašković. Osam osoba – Ivan Krčmarić, Nikola Milošević, Jovica Ranđelović, Dušan i Milan Ranković, Slavko Zečević, Zoran Džajić i Miloje Šarac – optuženo je za prebacivanje 500 miliona eura, navodno zarađenih od krijumčarenja cigareta i opranih u bankama u Švajcarskoj i Lihtenštajnu, iz Crne Gore u Kiparsku banku (broj računa 03854109703949).

Italijanska štampa je objavila da je Crna Gora prihodovala oko 25 odsto svog bruto nacionalnog prihoda (BDP) u periodu od 1994. do 1999. od krijumčarenja cigareta (što je nastavljeno sve do otprilike 2002, ali slabijeg intenziteta), dok je Italija gubila oko četiri milijarde lira godišnje zbog neplaćanja poreza na cigarete. Italijanski istražitelji vjeruju da je profit od krijumčarenja cigareta dostizao sedam miliona dolara mjesečno.

Dokazi koje su predstavili italijanski istražitelji navodno su zasnovani na izjavama prikupljenim od doušnika, pripadnika mafije.

Britanski Gardijan pisao je u septembru 2003. kako je jedan od velikih švercera cigareta, Đerardo Kuomo pred sudom u Bariju kazao da mu je Đukanović rekao da će jedan čovjek imati dozvolu da kontroliše tranzitnu trgovinu cigareta dok će četvorica dobiti dozvolu podugovarača. Italijanski mediji su pisali da su vlasti u Podgorici odlučile da taj jedan čovjek bude Franko dela Tore (69) i da on mjesečno u Crnu Goru uvozi 1.000 tona cigareta, koje su kasnije krijumčarskim kanalima unošene u Italiju.

Tužilac iz Barija Đuzepe Šelzi početkom 2000-ih naveo je navodnog ,,kralja krijumčara”, Franka de la Torea, iz Mendrisia u Švajcarskoj kao jednog od ,,posrednika”.

Kuomo i De la Tore su ,,brokeri novca”, pripadnici zajednice nelegalnih mjenjača valuta. Oni unutar Evrope, SAD, Južne Amerike i drugdje rade izvan uspostavljenog bankarskog sistema i olakšavaju razmjenu prinosa od prodaje narkotika za lokalnu valutu ili ,,prenosiva platežna sredstva” (čekovi, gotov novac).

Prema Gardijanu, za pranje novca bio je zadužen Stanko Subotić Cane, koji je navodno u švajcarsku banku uplaćivao novac, koji je zatim prebacivan u Crnu Goru, a odatle na Kipar. Po tim pisanjima novac je, navodno, prosljeđivan u Lihtenštajn. Ističe se i da je na računu broj 03854109703948 u Kiparskoj banci otkriveno 500 miliona eura, a taj novac je navodno korišćen za investiranje u Crnoj Gori.

De la Tore je, prema tužiocu Šelziju dobio dozvolu za uvoz cigareta u Crnoj Gori 1995. kada je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odlučio da ,,ukloni” bivšeg koncesionara, Vladimira Bokana (ubijenog ljeta 2000, iz zasjede u Grčkoj). Navodno je Bokan smatran suviše bliskim porodici Slobodana Miloševića od koga je crnogorski premijer pokušao da se distancira, navela je ANSA.

Tada je ANSA prenosila kako su isljednici koji su radili sa osumnjičenim Kuomom vjerovali da Đukanović drži bogatstvo u stranim bankama i preduzeli su korake da ga lociraju. Mnogi elementi koje je sakupilo tužilaštvo iz Barija su, u stvari, ukazali da je Đukanović možda sakrio bogatstvo u Švajcarskoj i na Kipru, navodila je ANSA.

Po ANSA, italijanski istražitelji na čelu sa šefom DIA u Bariju pukovnikom Frankom Frantanarosom tada su došli do imena određenih švajcarskih i kiparskih banaka i mnoštva tekućih računa na kojima su držane velike svote novca za plaćanje zaliha cigareta. Preko ovih računa, sumnjao je tužilac Šelzi, takođe je pran ,,prljav novac”.

U julu 2009. je Federalni sud u Belinconi poslije najvećeg procesa za organizovani kriminal ikada otkriven u toj zemlji, osudio dvojicu od devet optuženih za pranje novca od šverca cigareta čime su se bavili Kamora i Sakra Korona Unita, neki od najmoćnijih italijanskih mafijaških sindikata. Prema tužiocima, više od milijardu dolara je navodno oprano kroz švajcarske banke između 1994. i 2001.

Među optuženima su bili De la Tore (66), koji je smatran organizatorom i Alfredo Fredi Bossert (73), vlasnik mjenjačkih poslova u Luganu. Samo se za Boserta računa da je primio i ,,oprao” 795 miliona dolara.

Bosert je na kraju oslobođen, kao i De la Tore. De la Toreu, međutim, u Bariju, u Italiji paralelno teče proces pod optužbom za ,,mafijaško udruživanje” i za organizovanje šverca cigareta zajedno sa vlastima u Crnoj Gori, uključujući i sa Đukanovićem. Premijerovo ime je u martu 2009. uklonjeno sa spiska optuženih zbog diplomatskog imuniteta.

Odbrana je tokom tromjesečnog suđenja tvrdila da ni šverc ni bavljenje cigaretama nisu u Švajcarskoj krivična djela. Na kraju su dvojica Italijana osuđena po prvoj tačci optužnice. Jedan je dobio dvije godine i devet mjeseci zatvora, uslovno na dvije godine. Drugi dvije godine uslovnog zatvora. Svi su oslobođeni optužnice za pranje novca. Švajcarski tužilac u procesu u Belinconi Linhard Okšner nazvao je presudu ,,zbunjućom”.

Prema tužilaštvu, novac Kamore u Napulju i Sakre Komore Unite u Pulji, usmjeravan je u švajcarski bankarski sistem preko mjenjačnica u Tićinu.

Novac je ulagan u kupovinu cigareta na međunarodnom ,,sivom tržištu” cigareta. One su kupovane u velikim djuti-fri stovarištima u Roterdamu ili Amsterdamu ili od prodavaca na veliko, a onda prebacivane ilegalno u Crnu Goru.

Prema optužnici, dobro poznate kompanije sa sjedištem u Švajcarskoj bile su angažovane uključujući Danzas, Mundotrans ili Svis er kargo. Mafija je zatim koristila brze čamce za prebacivanje cigareta preko Jadrana, iz Crne Gore na obalu Pulje, a odatle na crna tržišta u Napulju i Pulji. Oko 4,3 miliona boksova – nekih 215 miliona kutija je, smatra se, prošvercovano u Italiju, mada su prema optužnici neke prodate i na crna tržišta u Španiji i Velikoj Britaniji.

U istovremenim napadima širom Švajcarske 31. avgusta 2004, Kancelarija federalnog tužioca je zadala težak udarac duvanskoj mafiji i uhapsila više ljudi.

Advokati upoznati sa slučajem tvrde kako je Crna Gora koja je 1990-ih bila izolovana, dobro prošla u ovom poslu, pošto je dobijala uvozne licence i naplaćivala tranzitne poreze. Optuženi u Belinconi su dobijali ove licence ili podlicence. Ukoliko porezi ne bi bili plaćeni, lokalne crnogorske vlasti su zabranjivale čamcima da napuste molove. Svisinfo, novinska agencija u Švajcarskoj, tvrdi kako su u sve bili umiješani visoki političari.

Del Ponte protiv mafije

Del Ponte koja je 1981. imenovana za istražnog sudiju, a kasnije javnog tužioca u kancelariji tužioca oblasti Lugano, bavila se slučajevima pranja novca, prevarama, trgovinom narkoticima, krijumčarenjem oružja, terorizmom i špijunažom. Pri tome je često ispitivala mnoge međunarodne veze nastale iz uloge Švajcarske kao globalnog poslovnog centra.

Upravo tokom tog perioda je ona zajedno sa italijanskim istražnim sudijom Đovanijem Falkoneom razotkrila vezu između švajcarskih ,,perača novca” i italijanskih trgovaca drogom u tzv. Aferi pica. De la Tore – koga je DIA u Barija smatrala ,,najmoćnijim krijumčarkim bosom u Evropi” – je pominjan i u procesu ,,pica veza” kada je otkriveno da je sicilijanska mafija kupovala drogu u Turskoj i prodavala je u SAD, pri čemu su prihodi prani u Švajcarskoj.

Sudija Falkone je ubijen 1992. prilikom eksplozije bombe koju je postavila mafija. Del Ponte je imala više sreće pošto je pola tone eksploziva podmetnutog u temelju njenog doma u Palermu otkriveno na vrijeme, i ona je izbjegla pokušaj ubistva neozlijeđena.

Falkoneova smrt je pothranila Del Ponteovu riješenost za borbu protiv organizovanog kriminala. Njeni protivnici iz Koza Nostre je nazivaju ,,La Puttana” (kurva).

Del Ponteova je postala prva javna ličnost u Švajcarskoj koja je zatražila stalnu (24-časovnu) zaštitu i oklopno vozilo.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo