Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Građevinama u čelo brda

Objavljeno prije

na

 Teške građevinske mašine i bageri preoraće uskoro i jedno od najljepših sela na teritoriji Opštine Budva, paštrovsko Čelobrdo izdignuto na 200 do 350 metara od mora, iznad Svetog Stefana i Miločera.

Nakon što je planski „uredio” Budvu, moćni budvansko-podgorički građevinski lobi seli svoj interes u atraktivna mediteranska sela i zaseoke budvanske rivijere u kojima smješta nove stambene blokove namijenjene tržišnoj prodaji.

 

„Pade i junačko Čelobrdo”, može se ovih dana čuti u Paštrovićima nakon što su građani imali uvid u nacrt Lokalne studije lokacije – Čelobrdo, koji je lokalna uprava, veoma domišljato, stavila na javnu raspravu usred praznika, od 28. decembra do 13. januara. Potrebno je da što manje ljudi vidi zastrašujuća planska rješenja „revitalizacije i obnove” seoskog jezgra i imanja sela, koje, bez pretjerivanja, predstavlja pravi dragulj prirode i skladnog seoskog života.

Čelobrdo je selo tri paštrovska bratstva – Mitrovića, Mikovića i Kažanegra, čije stare kamene kuće, prepoznatljive tradicionalne arhitekture sa uskim kamenim uličicama, terasama, guvnima i okućnicama, čine jezgro ovog naselja.

Poznato je kao izletište na čijem je vrhu podignut spomenik poginulim borcima u Drugom svjetskom ratu. Za ovo selo vezana je i neobična priča o monahu manastira Praskvica, Rusu Jegoru Stroganovu, koji je prije dva vijeka sam, golim rukama, radeći deset godina, sagradio kameni put od mora do vrha seoske zaravni, nazvan Jegorov put. O tome postoji zapis na kamenoj ploči postavljenoj na ulazu u selo.

Nacrt Lokalne studije izradio je podgorički Republički zavod za urbanizam i projektovanje, čiji planeri nisu imali sluha ni milosti za očuvane prirodne vrijednosti sela i njegovu vjekovnu tradiciju. Plan je ispunio graditeljske želje vlasnika seoskog zemljišta, starih i novih podjednako, tako da je selo u potpunosti zazidano, napadnuto brojnim objektima koji na crtežima plana podsjećaju na ogromne sandučine prosute po brdu iz nekog aviona.

Plan zahvata 23,44 hektara paštrovske gore podijeljen na 136 urbanističkih parcela. Na svakoj od njih ucrtani su novi objekti što govori da se radi o katastarskom planu a ne o profesionalno odrađenoj studiji lokacije sela, kako se u tekstualnom dijelu plana sugeriše. Čitavo selo namijenjeno je turističkom stanovanju, što je novi izraz za gradnju nepopularnih stanova za tržište. Izvedene brojke najbolje govore o graditeljskom cunamiju koji se priprema za Čelobrdo. Na pomenutih 136 parcela samo su dvije, na vrhu brda, pošteđene gradnje. Na jednoj je pomenuti spomenik, dok je druga rezervisana za novu crkvu.

Na vrhu Čelobrda planirana je gradnja četiri turistička kompleksa. Neki od njih smješteni su ispod prilaznog puta, na liticama okrenutim ka Miločeru, poput kuća kojima je pokriveno uzvišenje susjednog sela Česminovo, poznatog kao Rusko selo. Nacrtom LSL – Čelobrdo selo dobija novih 52.000 izgrađenih kvadrata, koji su planirani bez

prateće infrastrukture, vode i kanalizacije.

Grupa mještana okupljenih u NVO Čelobrdo pokušava da od gradnje zaštite kameniti plato na vrhu brda, jedan od najljepših vidikovaca na Jadranu, koji po njihovom mišljenju zaslužuje status jedinstvene spomeničke cjeline. U dopisu upućenom Skupštini i Sekretarijatu za urbanizam Opštine navodi se kako je nacrt studije lokacije sela izazvao zabrinutost mještana, jer je ostao nepromijenjen u odnosu na radnu verziju o kojoj su imali veoma argumentovan negativan stav.

„Osnovna primjedba na kvalitet studije je neadekvatna zaštita prirodnog predjela vrha Čelobrda, koji po svojim prirodnim i kulturnim karakteristikama zaslužuje poseban tretman. Geografski položaj, memorijalni spomenik, Jegorov put, prirodni scenski prostor, mjesto tradicionalnih svečarskih okupljanja čine vrh Čelobrda jedinstvenim kulturnim predjelom i pejzažom. Međutim, autor predloga studije nije prepoznao te vrijednosti i predvidio je stambene objekte na samom vrhu masiva, po modelu skoro izgrađenog Ruskog sela”, navodi se u reagovanju.

Članovi NVO Čelobrdo, među kojima su imena poznatih arhitekata, zahtijevaju da se zona zaštite prirodnog predjela vrha Čelobrda ustanovi do postojećeg asfaltnog puta i da se za taj prostor uradi poseban pojekat ambijentalnog uređenja.

Mještanin Petar Miković dostavio je obrađivaču plana primjedbe na nacrt LSL kojima takođe izražava nezadovoljstvo ponuđenim rješenjima.

„Umjesto zaštite na djelu je planska devastacija prostora kakva se ne pamti. Vrh Čelobrda, prilazni put, pokutnjice, seosko jezgro čak i izvorište vode Vrelo, sve je napadnuto nemilosrdnim i bezdušnim ucrtavanjem objekata koji će sve zabetonirati. Izloženim planom ne vodi se računa ni o vrhu Čelobrda kao izuzetnom ambijentalnom prostoru”, upozorava i Miković.

On navodi da su seljani svojevremeno gradili lokalni put od manastira Praskvica do sela Rustovo vodeći računa da se trasom kroz Čelobrdo zaštiti vrh sela i kompleks oko spomenika od gradnje na strminama ispod puta, koje su planom napadnute. Miković napominje kako je u ranijem periodu sve zahtjeve za gradnju na ovom dijelu brda odbor sela odbijao.

„Očigledno je da se putem izrade plana želi ostvariti ono što se nije moglo postići sa seljanima. Međe, maslinjaci, potkutnjice nisu sačuvane iako je na njima zabranjena gradnja stambenih objekata. Nema ekskluziviteta ako se na parcelama grade objekti sa tri nivoa, površine u osnovi 500 m2, jer se ovim na mala vrata uvode stambene zgrade i na kraju niko neće odgovarati jer će sve biti ‘po planu”, kaže Miković i dodaje:

„Na prostoru našeg sela ucrtano je između 150 i 160 novih objekata sa ukupnom površinom od preko 50.000 kvadrata. To je previše za jedno selo čak i kada bi se broj objekata smanjio na jednu četvrtinu”.

Agresivnu urbanizaciju primorskih sela trasirao je Prostorni plan Opštine Budva usvojen 2008. godine, kojim je napravljena prenamjena prostora kakvu ovo područje na pamti u svojoj istoriji. Glavnina poljoprivrednog zemljišta paštrovskih sela, šume, maslinjaci, voćnjaci i njive preimenovani su tim planom u građevinsko zemljište.

Izradu PPO Budve pratilo je burno neslaganje koalicionih partnera DPSDP koje je u jednom trenutku prijetilo raskidom lokalne vladajuće koalicije. Podsjetimo, pale su tada teške riječi na račun predstavnika vlasti iz redova DPS-a. Sa visoke adrese iz Socijaldemokratske partije stigle su optužbe da je u Budvi urbanistička mafija do te mjere uzela maha pri krojenju Prostornog plana da je interes države ozbiljno doveden u pitanje.

Medijska buka, koja je stizala iz SDP-a, kratko je trajala, uz nekoliko priloženih amandmana na plan, koji je usvojen glasovima odbornika pozicije i opozicije. Planovi nižeg reda samo sprovode unaprijed pripremljena rješenja, pa nezadovoljstvu i čuđenju građana koji nisu na vrijeme podigli svoj glas protiv katastrofalne devastacije cijelog prostora Opštine, kad užasne planske skice dotaknu i njihova mala staništa, gotovo da nema mjesta.

Planovima poput LSL Čelobrdo poljoprivreda se u selima pominje kao sporedna djelatnost poput sporta i razonode. U tekstualnom dijelu LSL, u nabrajanju namjena površina, Čelobrdo se vidi prvenstveno kao mjesto turističkog stanovanja, sporta i rekreacije kroz koje prolaze važne saobraćajnice i dalekovodi. Oko 335 planiranih stanovnika sela imaće na raspolaganju i „površine za rekreativno bavljenje poljoprivredom” u slobodnom vremenu.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo