Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pozlata krvi i blata

Objavljeno prije

na

 Demokratska partija socijalista potvrdila je da će polusatni promotivni film Dvadeset godina partije snimati marketinška agencija MAPA u vlasništvu omiljene rediteljke Radmile Vojvodić. Transparentna je to stranka, zna se da će film koštati 9.650 eura. Sitna je to para za istoriju koju treba ovjekovječiti.

,,Kao što je poznato, navršilo se 20 godina od osnivanja naše stranke i nizom prigodnih događaja, 2011. godine, zaključno sa 2012. godinom, to će biti obilježeno. Planirano je izdavanje monografije, kao i niz drugih projekata. Za nas je to jako značajan jubilej”, rekao je novini Dan portparol DPS-a Rajko Kovačević. Malo je čudno da se DPS sjetio da dvadesetu godišnjicu postojanja obilježava u dvadeset prvoj godini – dosadašnje manifestacije oko obilježavanja značajne godišnjice nijesu se dale primijetiti. Može biti da se nije imalo kad od brige o dobru građana Crne Gore. Mada moguće je i da je predsjednik DPS-a Milo Đukanović, pošto se tekućim vladanjem, kao što se zna, ne bavi, riješio da ispiše istoriju koju je stvarao. Treće objašnjenje, kako se pominje u javnosti, može biti da obilježavanje godišnjice ove godine predstavlja početak predizborne kampanje. DPS mogućnost prijevremenih izbora odbacuje.

 

Izvjesno je: materijala za film ne može faliti. Pada Berlinski zid, ustaje narod, dolje foteljaši, oćemo gusle, oćemo Ruse, dolje Azem Vlasi, gore Slobodan Milošević, živjeli mladi lijepi i pametni. Osnivački Kongres Demokratske partije socijalista održan je, bilježi službeni istorijat partije, u dva dijela 20. oktobra 1990. i 22. juna 1991. godine. Stranka je Kongres počela kao Savez komunista Crne Gore da bi u drugom zasijedanju, nakon ankete koja je sprovedena među članstvom ime promijenila u – Demokratska partija socijalista Crne Gore.

Između dva zasijedanja Kongresa, u decembru 1990. održani su prvi višestranački izbori u Crnoj Gori. Savez komunista Crne Gore, osvojio je 83 od ukupno 125 mandata.

Naredno razdoblje istorija partije opisuje kratko: ,,Raspala se SFRJ. Crna Gora je ipak uspjela da očuva unutrašnji mir. Demokratska partija socijalista se zalagala za opstanak druge Jugoslavije, makar dok se građani Crne Gore neposredno ne izjasne da li su za zajedničku državu ili ne”.

Prava će šteta biti ako se i prilikom pravljenja filma DPS odluči za ovako štur pristup sopstvenom pregalaštvu iz ovog perioda. Zar preskočiti šah i šahovnicu, skupštinska zasijedanja sa vapajima za spas ugroženog srpstva u Dubrovniku, pjesmu ratnika i kišne kabanice ispod kojih vire Momir Bulatović i Milo Đukanović pored vojnika spremnih za, kako je kasnije objašnjeno, odlazak u pozorište.

Važnije je ipak ne zaboraviti fakta. Prošle godine Fond za humanitarno pravo objavio je poimenični popis državljana Crne Gore koji su izgubili živote, ili su nestali, u oružanim sukobima u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH u periodu 1991- 1995. godine. Prema tim podacima poginula su ili nestala 272 građanina Crne Gore, sudbina njih 26 nije rasvijetljena. Prema podacima Hrvatskog Crvenog krsta, u gradu je poginulo 114, a na dubrovačkom području 300 ljudi.

Šteta koju su crnogorski ratnici napravili u vrijeme napada na Dubrovnik procjenjivana je na 35 miliona eura. Nije bilo lako. Hrvatski izvori bilježe da je osvajanje išlo nekako sporo – za zauzimanje skoro nebranjenih Konavala sve do Cavtata trebalo im je skoro 15 dana. ,,To sporo napredovanje je vjerojatno bila posljedica zauzetosti pljačkom i prevoženjem opljačkanog u Crnu Goru.”

Crna Gora je zasad Hrvatskoj platila 375 hiljada eura za stoku opljačkanu po Konavlima i vratila dio ,,pozajmljenih” slika. Milo Đukanović jednom je objasnio da ,,tu nije riječ ni o kakvoj naknadi ratne štete, jer da li je nje bilo utvrdiće nadležne međunarodne institucije”.

Život ide dalje. DPS se posvetio državnom pitanju. Na referendumu 1992. godine za opstanak zajedničke države izjasnilo se 95,65 odsto birača, dok je protiv bilo njih 8755 ili 3,14 odsto birača. Kolektivni zanos, kolektivna glasanja, borbu sa nejakim ali upornim domaćim izdajnicima, sve je DPS iznio na plećima.

Divne se slike pamte iz vremena nepravednih i ničim izazvanih međunarodnih sankcija. Bonovi za sapun – mora da je neđe neko sačuvao bar jedan – puste samoposluge, otkrivanje ljepota slobodnog tržišta po blatu tuške pijace.

Deficit materijala biće, doduše, kod najvažnijeg državnog posla s početka devedesetih. Avioni i šleperi kojima se obavljao ,,tranzit” cigareta, iako, kao što se zna, potpuno legalni, nekako su uglavnom promicali noću. Slabo svjetlo.

Rascjepu Partije zapala je tek jedna i po rečenica u zvaničnom istorijatu DPS-a. Kriza 1997. završila se formiranjem nove partije Socijalističke narodne partije od strane bivših članova DPS-a. Teško da je neko mogao da snimi Milove udbaše kako po čaršijama prate Momirove udbaše i obrnuto. Zvanična istoriografija sigurno neće uzimati u obzir objašnjenja poraženog predsjednika DPS-a o načinima na koje su viđeni članovi partije preko noći mijenjali tabor, nakon što su nježno podsjećani šta su, fala vladi, pokrali.

Uoči izbora 1998. nastala je koalicija DPS-SDP-NS ,,Da živimo bolje”. ,,Naš programski kredo ‘Da živimo bolje’ u suštini smo ostvarili”, kaže DPS. Jesu.

Tu već istorija dovodi do slika koje je MAPA ranije rabila. Predsjednik DPS-a sa Klintonom, pa pod ljupkim okom Medlin Olbrajt, pa ovamo pa onamo. Suprotstavljen Miloševiću, na braniku SRJ, pa na temeljima državne zajednice Srbija i Crna Gora, konačno na čelu pokreta za obnovu nezavisnosti Crne Gore. Onda mogu da se zavijore zastave i da se zapjeva.

Zamislite djevojčicu koja se rodila kad i Demokratska partija socijalista. Otac joj je mogao poginuti na dubrovačkom ratištu, majka izgubiti posao zahvaljujući dobrobitima privatizacije. Prve korake napravila je čekajući sa babom u redu za mlijeko, majka je počela da se bavi biznisom prodajući cigare na ulici. Kod babe je malo tijesno, jer tu živi i stric sa svojom porodicom, ali, dobro je, ne plaća se kirija. Djetetu je, kad je malo poodraslo bilo nejasno jesu li drugovi iz razreda koji su sada Albanci isti oni koji su do juče bili Šiptari. Iz geografije je uredno naučila da na Kosovu ispod slojeva zemlje natopljenih krvlju srpskih boraca postoje bogate zalihe raznih ruda.

Kad je ono Ratko Mladić dijelio čokolade djeci Srebrenice, nije se ništa zbunila. Od kad je prohodala podučavana je – tako to rade oslobodioci.

Nije imala dovoljno godina da glasa za crnogorsku nezavisnost, ali referendum pamti po rođacima koji su izdaleka stigli da daju svoj glas. Neće zaboraviti one koji su na najslobodnijem i najdemokratskijem od svih referenduma glasali protiv svoje države. Zna da je država važna iako telefon plaća Mađarima, pola struje Italijanima, more Rusima, ostalo domaćim dobitnicima tranzicije. Poneko je iz njenog društva zagazio u droge – jeftino je, a ionako nema šta da se radi. Armija ih gluvari.

Ona je bila dobro dijete, završila je fakultet, nada se poslu. Još samo da se upiše u Partiju.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo