Povežite se sa nama

INTERVJU

GORAN DANILOVIĆ, MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSOLOVA CRNE GORE: Potpisaću samo pouzdan birački spisak

Objavljeno prije

na

MONITOR: Prije nekoliko dana otkrili ste da važeće lične karte nisu biometrijske i pozvali Državnu izbornu komisiju da riješi taj problem. Da li je DIK reagovao povodom vašeg apela i kako riješiti taj problem?
DANILOVIĆ: Uputio sam DIK-u odgovor koji su tražili i upoznao ih sa konstatacijama francuskih eksperata koji su imali direktan uvid u našu ličnu kartu. Ovdje se ne radi o problemu koji je nerješiv, naprotiv. Smatram da samo treba napraviti izmjene u zakonodavstvu, jer je nedopustivo da Zakon propisuje identifikaciju biometrijskom ličnom kartom, a da ona nije biometrijska. Kada je Skupština 2014. usvojila Zakon o izboru odbornika i poslanika, Vlada je dala saglasnost na predloženi Zakon, što će reći da je znala šta piše u njemu i u vezi identifikovanja birača. Meni je nevjerovatno da toliko godina potom saznajemo da lična karta nije biometrijska, te da su svi bili obmanuti kroz javne istupe državnih predstavnika, odnosno da je bio obmanut i parlament. Ili se možda mislilo da će se u međuvremenu, po nastaloj zakonskoj obavezi, izraditi novi biometrijski dokument, pa se od namjere odustalo iz kojekakvih razloga.

MONITOR: Čudi li vas da se za to i ranije znalo, ali su odgovorni, pa i bivši ministri policije, o tome ćutali?
DANILOVIĆ: Prestao sam odavno da se čudim kada je u pitanju nepoštovanje propisa ili neadekvatno tumačenje zakona. Čudim se kada primijetim da je ispoštovan svaki propis i procedura, dakle rijetko.

MONITOR: Da li će neko odgovarati što su građani prije deset godina plaćali navodne biometrijske lične karte i kakva je onda njihova upotrebna vrijednost?
DANILOVIĆ: Nisam primijetio obavezu koja bi proistekla iz Zakona o ličnoj karti, da naš dokument bude biometrijski, na žalost. Ipak, istražujem ugovore koji su sačinjeni po ovom pravnom poslu i nakon detaljne analize saopštiću javnosti da li smo platili šta smo naručili ili smo dobili nešto što ugovor ne prepoznaje. Evidentno je, međutim, kako bi rekli pojedini politički funkcioneri iz DPS-a, da smo član Zakona o izboru odbornika i poslanika koji prepoznaje biometrijsku ličnu kartu doživljavali kao kolokvijalni izraz, što je tek nedopustivo. MUP duže vrijeme vodi kampanju o biometrijskoj ličnoj karti, a zašto je tako vidjećemo.

MONITOR: Da li će se u oktobru moći glasati bez biometrijskih ličnih karata, odnosno da li će moći da glasaju samo oni koji imaju biomertijske pasoše?
DANILOVIĆ: Ukazao sam na raskorak između zakona i realnosti. Vjerujem da o tome treba da povedu računa DIK i Skupština Crne Gore, koja je Zakon o izboru odbornika i poslanika svojevremeno usvojila dvotrećinskom većinom. Građani imaju lična dokumenta koja su važeća i nesumnjiva u svim situacijama. Kao ministar policije bio sam dužan da ukažem na izuzetak – identifikovanje prilikom glasanja. Ili će Skupština mijenjati zakonsku normu ili će neki drugi nadležni državni organ donijeti odluku da su naše lične karte biometrijske bez obzira na činjenice. Moguće je da sve kroz odgovarajuće prigovore i žalbe na kraju završi pred sudom.

MONITOR: Postoji li mogućnost da Vi kao ministar policije ne potpišete birački spisak i da se oktobarski izbori ne održe?
DANILOVIĆ: Nemam namjeru niti strategiju da smišljeno i planski dovedem do toga da se birački spisak ne potpiše – primjećujem da svi jedva čekaju izbore i bio bi grijeh ne omogućiti ih. Ipak, svoj potpis cijenim i staviću ga samo na akt koji ispunjava zakonske uslove, odnosno, potpisaću svaku nesumnjivu i čistu proceduru. Birački spisak MUP prethodno treba da učini pouzdanim i jasnim da bih ga ja potpisao.

MONITOR: Kakvi su rezultati Koordinacionog tijela MUP-a za praćenje implementacije izbornog procesa u vezi provjere nezakonito upisanih birača?
DANILOVIĆ: Rezultati Koordinacionog tijela MUP-a su vidljivi. Ukazali smo na zakonske propuste kada je u pitanju najmanje 1263 birača i naložili da se u zakonitoj proceduri preispita njihov upis u birački spisak. Uvodimo i proceduru po kojoj će svaki sljedeći put biti provjeravane naše baze kroz AFIS sistem. Taj proces smatram presudno važnim.

MONITOR: Mediji su objavili da su 121 hiljadi birača promijenjena biračka mjesta, da je 1.500 birača bez dokumenata, odnosno da su 1.263 građanina upisana u birački spisak iako nemaju rezidencijalni uslov…
DANILOVIĆ: Sve pomenuto je predmet pažnje. Migraciju birača sa starih na nova biračka mjesta izazvala je brutalna primjena Zakona o biračkom spisku koji predviđa da se biračka mjesta određuju na osnovu registara koji vodi MUP, sami tim i na osnovu registra prebivališta. Tada nisu uvažavane molbe i amandmanski predlozi za izmjenu zakona od strane opozicije kojima bi se uvela obaveza Ministarstvu da vodi računa o dotadašnjim biračkim mjestima, pa smo u trenutku formiranja biračkog spiska imali preko 80 hiljada promjena. Dodaju li se tome i odluke skupština opština o preimenovanju ulica, imenovanju novih, imenovanju naselja i slično posljedice su bile neminovne. Skoro 10.000 ljudi upisanih u birački spisak je bez novih dokumenata. To su oni koji nisu zamijenili stara dokumenta ili ih čak nijesu ni imali, a imaju neodjavljeno prebivalište. Naravno, u ovom trenutku oni ne mogu ostvariti biračko pravo, a Koordinaciono tijelo Ministarstva bavi se i tim slučajevima.

MONITOR: Na kakve sve opstrukcije nailazite u MUP-u kao ministar policije i od koga?
DANILOVIĆ: Već sam govorio o tome javno. Pojedini šefovi ili šefice vjeruju da MUP i sistem treba dodatno čuvati i štititi, pa i od ministra. Usporavanje procesa, odugovlačenje sa odgovorima, neodgovaranje na upite, postupanje po nekim političko-komesarskim pravilima, neke su od metoda koje koriste neprofesionalci da bi pokušali opstrukciju. Naravno, to nas usporava, ali neće uspjeti i da nas zaustave. Sistem mora funkcionisati i za svakoga postoji privremena ili trajna zamjena.

MONITOR: Ko bi po Vašem mišljenju trebalo da zamijeni predstavnike URE koji su napustili Vladu izbornog povjerenja?
DANILOVIĆ: O tome treba da se donese politička odluka u dan dva. Ne bih je prejudicirao. Situacija nije po sve jasno predviđena Lex specialisom, ali smo dužni da problem riješimo. Meni je iskreno žao što smo došli do ovoga, jer su URA-e kontrolori dobro radili svoj posao.

MONITOR: Da li će Vlada izbornog povjerenja uspjeti da obezbijedi uslove za slobodne i demokratske oktobarske izbore?
DANILOVIĆ: To je zadatak cijele Vlade. Čini mi se da tome nisu svi posvećeni i da neki resorni ministri ne haju mnogo da opravdamo ovakav sastav Vlade. Krize mogu trajati mnogo duže od planova ako se uzroci kriza ne riješe. Varaju se svi koji misle da ne bude li posvećenosti ovom problemu, problem i tako prestaje 16. oktobra. Problem bi mogao nastati tek tada, i to višestruk i opasniji od dosadašnjeg. Moj poziv svima je da radimo sada i iskreno, bez simuliranja i varanja po starim šablonima – stari šabloni će proizvesti i šablonske reakcije, a Crna Gora će biti na gubitku.

Izbjegli bi incident, da me Stojanović obavijestio

MONITOR: Da li je tačno da Vas direktor Uprave policije nije informisao da penzioneri KAP-a namjeravaju u utorak da uđu u zgradu parlamenta?
DANILOVIĆ: Povodom incidenta na platou ispred zgrade Skupštine Crne Gore odgovorno tvrdim da sam bio od menadžmenta Uprave policije uskraćen za blagovremene i konkretne informacije vezane za taj incident. Da je bilo suprotno, sasvim sigurno da bi incident bio izbjegnut, a penzionerima omogućeno da u zakonom propisanoj proceduri saopšte svoje zahtjeve i u zgradi parlamenta. Saopštenje direktora Uprave policije da nijesu bili u posjedu informacija da penzioneri KAP-a imaju namjeru da, nakon što ih poslanici pozovu, uđu u parlament, demantovali su u našem razgovoru predstavnici penzionisanih radnika kada su mi na uvid dali prijavu skupa sa nedvosmislenom najavom ulaska u parlament. Zašto je Uprava policije to prećutala ministru? Zašto su penzioneri pozivani na ulazak u parlament bez prethodno dobijene dozvole? Kome je trebao sukob policije i penzionisanih radnika i kome bi se spočitala odgovornost da je došlo do ozbiljnijeg incidenta sa težim posljedicama? To su pitanja na koja, pretpostavljam, javnost već ima odgovore. Sasvim je sigurno da će odgovornost koja je u nadležnosti MUP-a biti utvrđena.

Politizacija policije neće se tolerisati

MONITOR: Možete li spriječiti zloupotrebu policije tokom izborne kampanje i na dan izbora?
DANILOVIĆ: Na sastanku koji sam organizovao sa načelnicima centara bezbjednosti i komandatima Posebne jedinice i SAJ-a jasno je poručeno da se od pripadnika MUP-a i Uprave policije očekuje, traži i zahtijeva maksimalan profesionalizam uoči, na dan izbora i nakon toga. To posebno važi za starješine organa. Neće se tolerisati bilo kakva politizacija službe. Svi koji politički interes budu stavili iznad profesionalnog biće urgentno sankcionisani, a javnost koja nam je veliki saveznik u ovom poslu biti detaljno obaviještena. Svi koji posegnu za zloupotrebama neka ne računaju na „prolaznost” ovog ministra, i budući će, nadam se, insistirati na zakonitom i profesionalnom postupanju.

Organizovani kriminal narastao

MONITOR: Na osnovu Vašeg iskustva kao ministra policije da li su tačne tvrdnje da je Crna Gora država koju je zarobio organizovani kriminal?
DANILOVIĆ: Organizovani kriminal je prilično narastao – nije ometan u razvoju. Obaveza države je bila i ostala da organizovani kriminal svakodnevno raskrinkava. Tu ne smije biti ad hok rješenja i stihije. Treba nam plan i mora se utvrditi personalna odgovornost za propuste. Plaćamo mnogo službenika i službi da rade taj posao – za malu Crnu Goru to nisu zanemarljivi brojevi. Odsustvo namjere da se borite protiv kriminalaca je podjednako opasno koliko i organizovani kriminal. Mislim da je akcijama Specijalnog tužilaštva u posljednjoj godini situacija bolja i neki finansijski klanovi su raskrinkani. Ipak, policija ima mnogo posla. Naše strukture zadužene za borbu protiv svih oblika kriminaliteta, pa i organizovanog kriminala, moraju raditi još više i imati bolje rezultate.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA: Patrijarhat ubija na svakom mjestu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osionost patrijarhalne politike  je osnovna karakteristika svega viđenog u Crnoj Gori, od rata u kojem smo učestvovali, do vlasti koja nema ograničenja niti odgovornosti. Opasnost je sve veća i proklizavanje u fašizam i mržnju sve češća

 

 

MONITOR: “Uključenost žena u politički život i dalje je niska i potkopana nedovoljnim naporima države i javnosti da se prevaziđu rodni stereotipi”, ocjenjuje se u ovogodišnjem Izvještaju EK za Crnu Goru. Potkopava li vlast rodnu ravnopravnost?

DABIŽINOVIĆ: Postoji mnogo načina da se ne prihvati suočavanje sa problemom kakav je opresija žena u društvu. Najčešći povici ovih tridest godina su da se imaju važnije teme riješavatod pitanja koje se tiču žena i društva. Pitanje politike ima veze sa ženama, pitanje siromaštva ima veze sa ženam, pitanje rata i mira ima veze sa ženama.  Međutim, navedeno se koristi kao paravan da se ignoriše i učini nevidljivom opresija žena. Odgovor tada a i danas je isti: ovo je najvažniji problem sa kojim je sve povezano. Odgovornost političke elite za nesprovođenje izostaje. Da, vlast odbija od početka suštinski da implementira politike rodne ravnopravnosti, sem formalno zbog međunarodnih faktora.

Danas je tema žena skinuta sa dnevenog reda jer se od identitetskih pitanja  u političkom polju ne može doći na red. Iako su identitetska pitanja u vezi sa pozicijom  žena. Poznati su svi ti saboteri i razbijači. Godinama sam ih susretala od skupštinske sale do skupova na koji su pozivani. Mali broj poslanica je u svim sazivima razumio suštinu primjene ovih politika.Što nije teško razumjeti, jer su žene internalizovale slike koju je o njima stvorio patrijarhat a koje nas odvajaju od nas samih. Često podsmjeh ili bilo koja druga metoda  delegitimizacija žene koja govori o problemima žena u političkom polju,  tjera ih da se ne suočavaju i ne suprostave. Od crkve do skupštine.

Zalaganjem ženskog dijela civilnog društva, velikim trudom i radom, stvoren je mali prostor kojeg poslanice ne umiju da zadrže, podrže i povećaju jer ne razumiju koliko je to u javnom interesu svih. Sva nastojanja da se u političkom životu nađe što više žena u kontinuitutu su sabotirana, različitim strategijama a današnji nejednak odnos snaga i moći nije ni na mapi za razmatranje. Poslanice se žele afirmisati preko drugih tema koje više konveniraju političarima i pukoj lojalnosti, što pokazuje da se ne razumiju osnove politika rodne ravnopravnosti koje ne govore samo o polnoj kasti nego o političkim, socijalnim, rasnim, klasnim odnosima i klasama. To naravno pogoduje političarima  da kad god mogu žene isključe potpuno iz političkog polja.Na pregovorima o sudbini zemlje nije bilo u poslednjim godinama niti jedne žene. Kao da to nije njihovo pitanje.

MONITOR: Izvještaji EK kontinuirano ukazuju da domaći zakonodavni okvir ima ograničen uticaj zbog nedovoljne političke volje da se ovo pitanje stavi u političke prioritete. Zašto kontinuirano nema političke volje?

DABIŽINOVIĆ: Prije izvještaja EU, moramo pogledati izvještaje koje pišu ženske organizacije u kontinuitetu, a odnose se na ključni razlog- izostanak političke volje.Izostanak političke volje svoju podršku ima u  kulturnim i društvenim pritiscima (obeshrabrivanje žena da se bave politikom); nevidljivosti u obrazovanju uzora i kontinuiteta borbe žena; pomenuti strah od odbacivanja i kritizerstva. Međutim, suštinski razlog je taj da političke elite neće da se stanje mjenja niti žele da dijele patrijarhalnu moć. Čitljivi pokazatelji opresije su glasni povici o apsolutnim brojevima političke većine. Apsolutne brojke su im najvažnije ne bi li mogli bez kontrole donositi odluke.  Apsolutni brojevi su karakteristika autokratskih režima i politika kojom patrijarhalci osmišljavaju vlastitu sigurnost i bezbjednost u političkom i ekonomskom smislu-od korupcije do sprege sa kriminalnim strukturama. Žene tu dođu samo kao saučesnice. Dijeljenja kolača nema, jer se moć vladanja nad potrebama onih nad kojima se vlada ne dovodi u pitanje.

Osionost patrijarhalne politike (čitaj političke moći) je osnovna karakteristika svega viđenog u Crnoj Gori od rata u kojem smo učestvovali do vlasti koja nema ograničenja niti odgovornosti. Opasnost je sve veća i proklizavanje u fašizam i mržnju sve češća. Izostanak političke volje često rezultira isključivanjem, ostajemo neprijetelji jedni drugima. Nagomilanu nepravdu imržnju ne riješava mržnja.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DAMIR SULJEVIĆ, KOORDINATOR PROGRAMA LJUDSKA PRAVA CGO I ČLAN DIK-A: Kotorski scenario, između Podgorice i Šavnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji mogućnost da Ustavni sud, u slučaju ustavne žalbe DPS-a povodom lokalnih izbora u Kotoru, ponovo ima situaciju sa izjednačenim brojem glasova i ne donese odluku. U tom slučaju, ako DPS ostane pri žalbi, smatraće se da postupak nije okončan

 

 

MONITOR: Kao član Državne izborne komisije (DIK), recite nam da li su lokalni izbori u Kotoru završeni?

SULJEVIĆ:  Lokalni izbori u Kotoru nisu i teško mogu biti završeni dok traju žalbeni postupci. Državna izborna komisija (DIK) je, prije neki dan, donijela posljednju u nizu odluka oko ovih izbora, odbijajući prigovor DPS-a, ali oni sada imaju pravo žalbe Ustavnom sudu koji je nadležan da o tome donose konačnu odluku. Dok se Ustavni sud ne odredi o toj eventualnoj žalbi, neizvjesno je da li će izbori na dva mjesta u Kotoru biti ponovljeni ili ne, a samim tim i kada će konačni rezultati biti utvrđeni.

MONITOR: Pojasnite nam odnose na relaciji DIK-OIK Kotor i prošlonedjeljnu odluku OIK da se ne ponavlja glasanje na dva „sporna“ izborna mjesta?

SULJEVIĆ: To je vrlo složena pravna situacija, a pogrešne interpretacije od strane političara i medija dodatno su zbunile crnogorsku javnost. Ali da pokušam.

Opštinska izborna komisija (OIK) u Kotoru napravila je propust u odnosu na prigovore DPS-a na dva biračka mjesta, pošto ih je usvojila bez potrebne većine i, kako se to kaže, stavila u pravni promet. Nakon toga je OIK morala donijeti odluke o ponavljanju izbora za šta, takođe, nije bilo potrebne većine. Zato se DPS žalio DIK-u, koji je  OIK-u naložio donošenje tih odluka.

Međutim, razmatrajući prigovore Demokrata, DIK je naknadno poništio rješenja koja su osnov za donošenje takvih odluka. Ovdje treba dodati i da se istekom propisanih rokova smatra da su prigovori usvojeni, kao i da je DPS propustio da u prigovoru traži poništenje glasanja, praveći propust u prigovoru DIK-u, koji je DIK kasnije prenio u rješenje jer je vezan okvirima prigovora.

Konačno, podsjećam da DIK ima ograničene nadležnosti, a ne pomaže ni faktička nefunkcionalnost Ustavnog suda koji se, sa izjednačenim brojem glasova, makar za sada, nije odredio o tom pitanju.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE, ZAGREB: Razumno je plašiti se Trampa u EU, jer je on smatra neprirodnom tvorevinom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tramp je još 2016. uspio stvoriti politički amalgam s  pukom, a protiv „otuđenih centara moći“. Postigao je to korištenjem  emocionaliziranih lažnih apstrakcija bez stvarnoga sadržaja, no stvorio je privid da je govorio „kao ljudi s ulice“. Trampov trijumf nedvosmisleno jača ekstremno desne, suverenističke tendencije unutar Evrope. Jedino dobro što Tramp, možda, donosi je smanjivanje američki sponzoriranoga „killing rate“ po svijetu

 

MONITOR: Donald Tramp je 47. predsjednik SAD. Kamala Haris, je u posljednjim nedjeljama, dobila podršku i nekih poznatih republikanaca, čak i Dika Čejnija-koji je važio za republikanskog „jastreba“. Zašto je Donald Tramp toliko „stabilan“ ?

PUHOVSKI: Desetljećima u najrazvijenijim državama svijeta (posebice u SAD i Francuskoj) jača ogorčenje protiv „establishmenta“. Dugo ga je kultivirala i politički koristila ljevica (u novije doba uz knjižuljak „Pobunite se“, Stéphanea Hessela, ili pokret „Me too“), no posljednjih desetak godina i desni je svjetonazorski spektar pokazao pripravnost da koristi ovu društvenu silu. Tramp je, još 2016. uspio stvoriti politički amalgam s  pukom, a protiv „otuđenih centara moći“ (političkih i intelektualnih). Postigao je to korištenjem  emocionaliziranih lažnih apstrakcija bez stvarnoga sadržaja, no stvorio je privid da je govorio „kao ljudi s ulice“. Jer, latentna je pobuna dobrim dijelom usmjerena i protiv „woke“ sindroma koji se nameće kao „službouljudni“ (kako bi to davno, u drugome kontekstu, rekao Krleža), dakle – nužno neiskreni govor. To je  komunikacijska osnova populizma. Taktički i strategijski, kampanja demokrata je izgubila – doslovce zbog zamjenica – leksički, ali i zato što su Kamalu Harris i dalje doživljavali kao zamjenicu/namjesnicu.

MONITOR: Od početka godine odnosi u regionu su turbulentni, održano je i nekoliko skupova (Brdo-brioni, Berlinski proces…) koji se tiču EU integracija Zapadnog Balkana. Vi ste ranije bili skeptični u vezi sa iskrenim namjerama EU za proširenjem. Može li promjena u SAD i prilična neizvjesnost u vezi sa Trampovom spoljnom politikom, uticati na ovo pitanje?

PUHOVSKI: Bude li Tramp i približno radikalan kakav je već bio (i opet to obećao), EU će se naći u opasnoj šansi. Opasnost je u tomu što prekooceanski (prije svega vojni) kišobran neće više biti neupitno dan na raspolaganje i što bi se novi  predsjednik mogao razmjerno brzo sporazumjeti s Putinom – taktički, za sada. To pak znači da EU treba poraditi na svojem učvršćivanju, kako bi mogla igrati ulogu u novim okolnostima. Istovremeno, Trampov trijumf nedvosmisleno jača ekstremno desne, suverenističke tendencije unutar Evrope. Već i srednjoročno, nosivi interes preživljavanja u sadašnjoj situaciji najvjerojatnije pobjeđuje onaj ideologijski. No, u pitanju je baš kratkoročno, krizno razdobolje narednih godinu-dvije.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo