Povežite se sa nama

INTERVJU

GORAN DANILOVIĆ, MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSOLOVA CRNE GORE: Potpisaću samo pouzdan birački spisak

Objavljeno prije

na

MONITOR: Prije nekoliko dana otkrili ste da važeće lične karte nisu biometrijske i pozvali Državnu izbornu komisiju da riješi taj problem. Da li je DIK reagovao povodom vašeg apela i kako riješiti taj problem?
DANILOVIĆ: Uputio sam DIK-u odgovor koji su tražili i upoznao ih sa konstatacijama francuskih eksperata koji su imali direktan uvid u našu ličnu kartu. Ovdje se ne radi o problemu koji je nerješiv, naprotiv. Smatram da samo treba napraviti izmjene u zakonodavstvu, jer je nedopustivo da Zakon propisuje identifikaciju biometrijskom ličnom kartom, a da ona nije biometrijska. Kada je Skupština 2014. usvojila Zakon o izboru odbornika i poslanika, Vlada je dala saglasnost na predloženi Zakon, što će reći da je znala šta piše u njemu i u vezi identifikovanja birača. Meni je nevjerovatno da toliko godina potom saznajemo da lična karta nije biometrijska, te da su svi bili obmanuti kroz javne istupe državnih predstavnika, odnosno da je bio obmanut i parlament. Ili se možda mislilo da će se u međuvremenu, po nastaloj zakonskoj obavezi, izraditi novi biometrijski dokument, pa se od namjere odustalo iz kojekakvih razloga.

MONITOR: Čudi li vas da se za to i ranije znalo, ali su odgovorni, pa i bivši ministri policije, o tome ćutali?
DANILOVIĆ: Prestao sam odavno da se čudim kada je u pitanju nepoštovanje propisa ili neadekvatno tumačenje zakona. Čudim se kada primijetim da je ispoštovan svaki propis i procedura, dakle rijetko.

MONITOR: Da li će neko odgovarati što su građani prije deset godina plaćali navodne biometrijske lične karte i kakva je onda njihova upotrebna vrijednost?
DANILOVIĆ: Nisam primijetio obavezu koja bi proistekla iz Zakona o ličnoj karti, da naš dokument bude biometrijski, na žalost. Ipak, istražujem ugovore koji su sačinjeni po ovom pravnom poslu i nakon detaljne analize saopštiću javnosti da li smo platili šta smo naručili ili smo dobili nešto što ugovor ne prepoznaje. Evidentno je, međutim, kako bi rekli pojedini politički funkcioneri iz DPS-a, da smo član Zakona o izboru odbornika i poslanika koji prepoznaje biometrijsku ličnu kartu doživljavali kao kolokvijalni izraz, što je tek nedopustivo. MUP duže vrijeme vodi kampanju o biometrijskoj ličnoj karti, a zašto je tako vidjećemo.

MONITOR: Da li će se u oktobru moći glasati bez biometrijskih ličnih karata, odnosno da li će moći da glasaju samo oni koji imaju biomertijske pasoše?
DANILOVIĆ: Ukazao sam na raskorak između zakona i realnosti. Vjerujem da o tome treba da povedu računa DIK i Skupština Crne Gore, koja je Zakon o izboru odbornika i poslanika svojevremeno usvojila dvotrećinskom većinom. Građani imaju lična dokumenta koja su važeća i nesumnjiva u svim situacijama. Kao ministar policije bio sam dužan da ukažem na izuzetak – identifikovanje prilikom glasanja. Ili će Skupština mijenjati zakonsku normu ili će neki drugi nadležni državni organ donijeti odluku da su naše lične karte biometrijske bez obzira na činjenice. Moguće je da sve kroz odgovarajuće prigovore i žalbe na kraju završi pred sudom.

MONITOR: Postoji li mogućnost da Vi kao ministar policije ne potpišete birački spisak i da se oktobarski izbori ne održe?
DANILOVIĆ: Nemam namjeru niti strategiju da smišljeno i planski dovedem do toga da se birački spisak ne potpiše – primjećujem da svi jedva čekaju izbore i bio bi grijeh ne omogućiti ih. Ipak, svoj potpis cijenim i staviću ga samo na akt koji ispunjava zakonske uslove, odnosno, potpisaću svaku nesumnjivu i čistu proceduru. Birački spisak MUP prethodno treba da učini pouzdanim i jasnim da bih ga ja potpisao.

MONITOR: Kakvi su rezultati Koordinacionog tijela MUP-a za praćenje implementacije izbornog procesa u vezi provjere nezakonito upisanih birača?
DANILOVIĆ: Rezultati Koordinacionog tijela MUP-a su vidljivi. Ukazali smo na zakonske propuste kada je u pitanju najmanje 1263 birača i naložili da se u zakonitoj proceduri preispita njihov upis u birački spisak. Uvodimo i proceduru po kojoj će svaki sljedeći put biti provjeravane naše baze kroz AFIS sistem. Taj proces smatram presudno važnim.

MONITOR: Mediji su objavili da su 121 hiljadi birača promijenjena biračka mjesta, da je 1.500 birača bez dokumenata, odnosno da su 1.263 građanina upisana u birački spisak iako nemaju rezidencijalni uslov…
DANILOVIĆ: Sve pomenuto je predmet pažnje. Migraciju birača sa starih na nova biračka mjesta izazvala je brutalna primjena Zakona o biračkom spisku koji predviđa da se biračka mjesta određuju na osnovu registara koji vodi MUP, sami tim i na osnovu registra prebivališta. Tada nisu uvažavane molbe i amandmanski predlozi za izmjenu zakona od strane opozicije kojima bi se uvela obaveza Ministarstvu da vodi računa o dotadašnjim biračkim mjestima, pa smo u trenutku formiranja biračkog spiska imali preko 80 hiljada promjena. Dodaju li se tome i odluke skupština opština o preimenovanju ulica, imenovanju novih, imenovanju naselja i slično posljedice su bile neminovne. Skoro 10.000 ljudi upisanih u birački spisak je bez novih dokumenata. To su oni koji nisu zamijenili stara dokumenta ili ih čak nijesu ni imali, a imaju neodjavljeno prebivalište. Naravno, u ovom trenutku oni ne mogu ostvariti biračko pravo, a Koordinaciono tijelo Ministarstva bavi se i tim slučajevima.

MONITOR: Na kakve sve opstrukcije nailazite u MUP-u kao ministar policije i od koga?
DANILOVIĆ: Već sam govorio o tome javno. Pojedini šefovi ili šefice vjeruju da MUP i sistem treba dodatno čuvati i štititi, pa i od ministra. Usporavanje procesa, odugovlačenje sa odgovorima, neodgovaranje na upite, postupanje po nekim političko-komesarskim pravilima, neke su od metoda koje koriste neprofesionalci da bi pokušali opstrukciju. Naravno, to nas usporava, ali neće uspjeti i da nas zaustave. Sistem mora funkcionisati i za svakoga postoji privremena ili trajna zamjena.

MONITOR: Ko bi po Vašem mišljenju trebalo da zamijeni predstavnike URE koji su napustili Vladu izbornog povjerenja?
DANILOVIĆ: O tome treba da se donese politička odluka u dan dva. Ne bih je prejudicirao. Situacija nije po sve jasno predviđena Lex specialisom, ali smo dužni da problem riješimo. Meni je iskreno žao što smo došli do ovoga, jer su URA-e kontrolori dobro radili svoj posao.

MONITOR: Da li će Vlada izbornog povjerenja uspjeti da obezbijedi uslove za slobodne i demokratske oktobarske izbore?
DANILOVIĆ: To je zadatak cijele Vlade. Čini mi se da tome nisu svi posvećeni i da neki resorni ministri ne haju mnogo da opravdamo ovakav sastav Vlade. Krize mogu trajati mnogo duže od planova ako se uzroci kriza ne riješe. Varaju se svi koji misle da ne bude li posvećenosti ovom problemu, problem i tako prestaje 16. oktobra. Problem bi mogao nastati tek tada, i to višestruk i opasniji od dosadašnjeg. Moj poziv svima je da radimo sada i iskreno, bez simuliranja i varanja po starim šablonima – stari šabloni će proizvesti i šablonske reakcije, a Crna Gora će biti na gubitku.

Izbjegli bi incident, da me Stojanović obavijestio

MONITOR: Da li je tačno da Vas direktor Uprave policije nije informisao da penzioneri KAP-a namjeravaju u utorak da uđu u zgradu parlamenta?
DANILOVIĆ: Povodom incidenta na platou ispred zgrade Skupštine Crne Gore odgovorno tvrdim da sam bio od menadžmenta Uprave policije uskraćen za blagovremene i konkretne informacije vezane za taj incident. Da je bilo suprotno, sasvim sigurno da bi incident bio izbjegnut, a penzionerima omogućeno da u zakonom propisanoj proceduri saopšte svoje zahtjeve i u zgradi parlamenta. Saopštenje direktora Uprave policije da nijesu bili u posjedu informacija da penzioneri KAP-a imaju namjeru da, nakon što ih poslanici pozovu, uđu u parlament, demantovali su u našem razgovoru predstavnici penzionisanih radnika kada su mi na uvid dali prijavu skupa sa nedvosmislenom najavom ulaska u parlament. Zašto je Uprava policije to prećutala ministru? Zašto su penzioneri pozivani na ulazak u parlament bez prethodno dobijene dozvole? Kome je trebao sukob policije i penzionisanih radnika i kome bi se spočitala odgovornost da je došlo do ozbiljnijeg incidenta sa težim posljedicama? To su pitanja na koja, pretpostavljam, javnost već ima odgovore. Sasvim je sigurno da će odgovornost koja je u nadležnosti MUP-a biti utvrđena.

Politizacija policije neće se tolerisati

MONITOR: Možete li spriječiti zloupotrebu policije tokom izborne kampanje i na dan izbora?
DANILOVIĆ: Na sastanku koji sam organizovao sa načelnicima centara bezbjednosti i komandatima Posebne jedinice i SAJ-a jasno je poručeno da se od pripadnika MUP-a i Uprave policije očekuje, traži i zahtijeva maksimalan profesionalizam uoči, na dan izbora i nakon toga. To posebno važi za starješine organa. Neće se tolerisati bilo kakva politizacija službe. Svi koji politički interes budu stavili iznad profesionalnog biće urgentno sankcionisani, a javnost koja nam je veliki saveznik u ovom poslu biti detaljno obaviještena. Svi koji posegnu za zloupotrebama neka ne računaju na „prolaznost” ovog ministra, i budući će, nadam se, insistirati na zakonitom i profesionalnom postupanju.

Organizovani kriminal narastao

MONITOR: Na osnovu Vašeg iskustva kao ministra policije da li su tačne tvrdnje da je Crna Gora država koju je zarobio organizovani kriminal?
DANILOVIĆ: Organizovani kriminal je prilično narastao – nije ometan u razvoju. Obaveza države je bila i ostala da organizovani kriminal svakodnevno raskrinkava. Tu ne smije biti ad hok rješenja i stihije. Treba nam plan i mora se utvrditi personalna odgovornost za propuste. Plaćamo mnogo službenika i službi da rade taj posao – za malu Crnu Goru to nisu zanemarljivi brojevi. Odsustvo namjere da se borite protiv kriminalaca je podjednako opasno koliko i organizovani kriminal. Mislim da je akcijama Specijalnog tužilaštva u posljednjoj godini situacija bolja i neki finansijski klanovi su raskrinkani. Ipak, policija ima mnogo posla. Naše strukture zadužene za borbu protiv svih oblika kriminaliteta, pa i organizovanog kriminala, moraju raditi još više i imati bolje rezultate.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr TVRTKO JAKOVINA, ISTORIČAR, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA ZAGREB: Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada bismo znali kako graditi vlastitu sigurnosnu, razvojnu, obrazovnu politiku unutar EU, kako mi možemo pomoći EU da ojača europske vrijednosti, bili bismo korisni svima

 

MONITOR: Kao istoričar koji se posebno bavi 20. vijekom, koje biste momentume izdvojili kao one na koje bi građanke i građani Hrvatske trebalo danas da se oslanjaju kada razmišljaju o boljoj budućnosti?

JAKOVINA: Ja bih birao istinu ili barem najviše što dobra historiografija može učiniti. Svaki istraživač treba biti pošten i navesti koje su njegove vrijednosti kada piše, a ne praviti se da klerikalizam ili nacionalizam nisu ideologije ili da su prihvatljive, kako bi se u Hrvatskoj reklo, „državotvorne“. Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva. Hrvatska je jedan od školskih primjera kako se to ne bi trebalo raditi, kada govorite o prošlosti, onda birate samo negativno, namjerno se forsiraju samo loša, jalova zbivanja iz prošlosti. Ne znači to da se treba zaboravljati ili prešutjeti ono što je bilo loše. Takvi su događaji obično zanimljiviji za istraživanje, ali ako namjerno stvarate samo negativan niz, onda nemate volju niti želju da se stvari ikada pomaknu. Primjerice, ja bih volio da se barem jednako onoliko puta koliko su spomenuta ratna epizoda Crnogoraca kod Dubrovnika, navede i da je arhitekt iz Trogira Slade gradio brojne reprezentativne zgrade na Cetinju, da je Baltazar Bogišić stvarao zakonodavstvo Kneževine, da je biskup Strossmayer bio u dobrim odnosima s knjazom Nikolom, da je Veljko Bulajić crnogorski, koliko i hrvatski, da je isto s Dimitrijem Popovićem, da je u Zagrebu desetljećima profesor bio Dragan Lalović… Pa to su valjda primjeri koje treba naglasiti, ako cilj nije novi rat.

Ako će instrukcije za politiku i suživot dolaziti iz Ostroga ili ćete inzistirati da je Miro Barešić, koji je bio razlogom zašto je Švedska donijela svoj prvi antiteroristički zakon, točka slavlja, onda želite sukob.

MONITOR: Prema najnovijem popisu iz 2021, Hrvatska je manja za 400.000 stanovnika. To je premijer Andrej Plenković protumačio kao rezultat negativnog prirodnog priraštaja. Postoji li korelacija između politike restriktivnog nacionalizma zatvorenih društava, relativnog siromaštva i gubljenja stanovništva?

JAKOVINA: Premijer Plenković rezultate popisa komentirao je poput birokrata, bez političke i povijesne odgovornosti, bez traga državništva. Čudi to, jer su pripreme na „loše“ vijesti s popisom krenule davno. Pojavio se najprije niz paničnih tekstova novinara navezanih na Katoličku crkvu, kako tobože unuci namjerno popisuju svoje djedove i bake kao ateiste, pa tako smanjuju broj katolika. Kako su Crkvi bliski novinari to saznali, ostalo je nejasno, jer sve do danas tih podataka nema. Iz onoga što se do sada pojavilo, pad broja stanovnika za 9.25 posto u 10 godina. Kolega iz Zadra Sven Marcelić pokazao je da je tamo gdje je najveći pad broja stanovnika, najviše glasača najdesnijih opcija. Najmanji je pad uz obalu i oko Zagreba. Postavlja to jedno drugo pitanje: izborne jedinice trebale bi se korigirati, jer već i do sada su Slavonci birali s manje glasova saborske zastupnike. To bi moglo djelovati i na političku scenu, no kako je ipak riječ o hrvatskim sudovima i HDZ-u, ne očekujem korekciju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MARKO VIDOJKOVIĆ, PISAC: Ljudi nisu svjesni kakav je život nas koji smo u prvom rovu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Knjiga će nadživjeti i svoje junake, i nas, i ova vremena. Ostaće zauvijek kao spomenik dobu u kom smo bili gori čak nego i u vrijeme Slobodana Miloševića

 

MONITOR: Direktan ste očevidac događaja i jedna od najaktivnijih javnih ličnosti u Srbiji… Kakva je bila 2021. u Srbiji što se tiče politike i kulture?

VIDOJKOVIĆ: Da počnemo od kulture, pošto je nepostojeća. Zadnja rupa na bilo čijoj svirali, a kamoli ove vlasti. Sam kraj godine je obeležio kulturni skandal u kome je Jelena Trivan poništila konkurs Kulturnog centra Srbije koji je odobrio sredstva za filmove Gorana Markovića, Želimira Žilnika i Srđana Dragojevića. Konačno se desio pravi staljinistički cenzorski potez. Autori koji ne štede ovu vlast bivaju uskraćivani za novčana sredstva za filmove samo zato što su to ti autori. Dragojević sa istim filmom godinama pokušava da dobije novac i ne ide mu. Markovićev film Doktor D je priča o čoveku optuženom za ratne zločine koji uzima novi identitet i bavi se nadrilekarstvom. Poznata priča. Poznavajući Gorana ne bi me čudilo da je konkurisao sa ciljem da ne dobije pare. Da dokaže sa kakvim staljinistima imamo posla. Žilnik bi možda i vratio pare kada bi ih dobio.

Mislim da režim baš zabole za film o Radovanu Karadžiću. Nisu oni ideološki ostrašćeni. Oni su poslovno i partijski angažovani. Da je neko drugi došao sa idejom da snimi film o doktoru D možda bi dobio pare, ali Goran Marković je pokazao zavidan autoritet kakav nisam video u ovoj zemlji. Ima stvarno puno poznatih ljudi koji laju protiv režima, ali jedini on može policajcu u civilu koji ga legitimiše da kaže – ‘Ne dam ličnu kartu, vodite me u zatvor’ i da se policija povuče. Eto, umjetnost je živa, ali kroz javno izražavanje umjetnika, pre svega. Goran Marković je pokazao da mu ne treba nikakva zaštita. Nikakvi „mi“ mu ne trebamo da pričamo: „Ne damo Gorana“. Čovek je umetnik. A to se ne vidi samo po filmovima već i po tom autoritetu koji poseduje da mu oni ništa ne mogu.

MONITOR: Nedavno ste za naš list komentarisali posljednja dešavanja i ekološke proteste. Izvojevane su neke zanimljive pobjede. Da li su to taktike vladajućih struktura pred izbore ili su se ipak za neka pitanja preračunali?

VIDOJKOVIĆ: Ekološki ustanak sam na početku potcenio. Najviše se bavim organizovanim kriminalom u vrhu države, telima kojima upravlja lično Vučić i njemu najbliži ljudi, pa mi je ekološki ustanak delovao smešno. Međutim, onaj ko je cenio situaciju u Srbiji, ispravno je ocenio da veliki broj naroda ne želi da izlazi na ulice zbog mafije koja seče ruke i noge, valja gudru, ubija, radi najgore stvari… nego da je ekologija koja je naš hronični problem odlična tema za novu političku opciju. To smo na kraju i dobili. Oni sada prema istraživanjima imaju preko 10 odsto. To je fantastičan uspeh srpske opozicije. U Beogradu sigurno, a za Srbiju videćemo. Ono što je još bitno je to da mi ne znamo koliko SPS ima. Prema tome situacija na biralištima će da bude daleko zanimljivija nego što smo mislili. Glavni razlog za to je, po meni, politički događaj godine – američke sankcije.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo