Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Gostiju mnogo, para malo

Objavljeno prije

na

Zvanični podaci o broju noćenja pokazuju da je na ulcinjskoj rivijeri sezona veoma dobra. Gostiju je za čak za 30 odsto više nego lani, a u hotelima dva puta više. I struktura je znatno izmijenjena u odnosu na prošle godine: mnogo je više turista iz Srednje Evrope. Poljaci, Slovaci i Česi, mogu se viđeti na svakom koraku. Najmanje je, međutim, onih koje Ulcinjani najviše vole i na koje uvijek pomisle kada je turizam u pitanju: Njemaca. ZONA: Ono što je za sve koji u Ulcinju žive od ove privredne grane, odnosno za 80 odsto stanovništva važno, jeste da je sezona ove godine počela desetak dana ranije nego prethodnih. Pune plaže, zastoji u saobraćaju, gužve u prodavnicama i kafićima svjedoče o tome da je gostiju bar tri puta više od registrovanog broja. Da bi se izbjegao kolaps u saobraćaju i da bi se pješacima omogućila nesmetana šetnja, već 15. juna dio puta od Čaršije prema Maloj plaži, kao i taj dio grada pretvoreni su u pješačku zonu. No, pitanje je koliko će biti gostiju manje u avgustu, posebno onih iz Bosne i Hercegovine i sa Kosova, jer će sveti muslimanski mjesec posta ramazan, ove godine početi upravo 1. avgusta. Možda se taj pad, ipak, nadoknadi u septembru. Hiljade gostiju uglavnom s Kosova stižu u Ulcinj i vikendima izvan sezone, autoputem preko Albanije. Iz Prištine se u Ulcinj ugodno putuje za četiri sata. Više je, kako se slažu turistički radnici u toj opštini, za ulcinjski turizam značio taj autoput nego sve investicije države u protekle dvije decenije. Mjera njezinih neuspjeha jeste upravo tužno stanje puta od Ulcinja prema graničnom prijelazu Sukobin, koji u sezoni svakodnevno pređe preko deset hiljada vozila!

POSAO: ,,Dosadašnji tok sezone pokazuje da najbolje posluju oni koji poslu najozbiljnije pristupaju, oni koji su spremni posvetiti se turizmu od juna do septembra gotovo 24 sata na dan. Turizam danas nije samo nauka, već i zanat, posvećenost, ljubav “, kaže za Monitor jedan od najpoznatijih turističkih radnika u toj opštini Džaudet-Džo Abazović.

Zaista: privatni pansioni, hoteli, plaže koje su iznajmili i vode uspješni privrednici i dobri domaćini ispunjeni su do posljednjeg mjesta. S druge strane, tamo đe se radi stihijski i neorganizovano, rezultati izostaju. Naredne godine će za njih biti još teže. Tržište čini svoje. Vidi se to najbolje na primjeru Otranta, jedinog većeg hotela sa četiri zvjezdice na ulcinjskoj rivijeri. U tom objektu, za kojeg se do maja nije znalo da li će uopšte ovog ljeta biti otvoren, početkom jula boravi tek dvadesetak gostiju. Zapošljeni u Otrantu kažu da je taj hotel, koji je od HTP Ulcinjska rivijera ( koja je nešto ranije planski ugurana u stečaj), u krajnje spornoj proceduri, 2004. godine kupila crnogorsko-ruska kompanija Barkli Montenegro, nedavno dobio novog vlasnika. Koga, javnosti još nije poznato. Interesantno je svakako da je prvi direktor Otranta nakon privatizacije bila ruska državljanka Natalija Panina, protiv koje se, u odsustvu, vodi sudski postupak zbog ,,afere Zavala”.

GRIZ: Iako je gostiju znatno više nego lani, veliko je pitanje kako će se to odraziti na prihodovnoj strani. Već sada hotelijeri, ugostitelji i prodavci tvrde da je potrošnja manja nego lani! ,,Najbolje rade samoposluge i objekti koji nude brzu hranu”, rekao nam je jedan poznati ulcinjski ugostitelj, konstatujući da će dobit na kraju ipak biti mala, ,,pa čak i manja nego prošle godine, jer svi dobro grizu”. On tvrdi da je to razumljivo ukoliko se ima u vidu potrošnja turista, povećane cijene komunalija i energenata, dažbine prema državi. Ono što Ulcinjanima i svima na Crnogorskom primorju dodatno ,,otima zaradu”, jeste činjenica da su praktično sva domaćinstva i privredni subjekti u velikim kreditima. Koliko god da se zaradi malo je samo za rate do naredne sezone. Džo Abazović kaže da je turistički Ulcinj nakon dvije decenije slobodnog pada sada na prekretnici. ,,Konačno mi se čini da ljudi znaju što žele a što ne, što je za njih dobro a što nije, kako treba da izgleda održivi razvoj i da je odgovorno upravljanje destinacijom ključ budućnosti i konkurentnosti ulcinjskog turizma. Zato najviše novca treba uložiti u školovanje mladih, jačanje atraktivnosti ponude i povratak zapadnoevropskih gostiju, prije svega Njemaca”, ističe on.

Ljepota i mir

Pokazalo se da turisti u Ulcinju preferiraju mir i uživanje u prirodnim ljepotama kakvima se malo ko može podičiti na Mediteranu. Hit sezone su uređeni djelovi Velike plaže, Ada i naročito Valdanos. Ženama je sve draže kupanje u Borovoj šumi, u kojoj se nalaze ljekoviti sumporni izvori. „Ono zbog čega smo došli u Crnu Goru imamo ovđe: mir i odmor bez buke. A nije ni skupo”, kaže za naš list 48-godišnji František Kafka iz Praga. On navodi da je usluga u Ulcinju na zavidnom nivou i da su ljudi gostoljubivi i prijatni. Upravo su prirodne ljepote, uređene plaže, dobra usluga, cjenovna izbalansiranost i gostoljubivost glavni aduti „ulcinjske turističke industrije”. Ali, sve dok se ne obnove razoreni hotelski objekti, koji su nastradali u stampedu prljave privatizacije, turizam će se u Ulcinju svoditi na jul i avgust, u kojima se ostvaruje čak 90 odsto noćenja.

Siva ekonomija

Veliki i praktično nerješiv problem ulcinjskog turizma ostaje ogroman udio „sive ekonomije”, u kojoj se okreće gotovo polovina turističkog prometa. To se, prije svega, odnosi na neprijavljene goste u vikendicama, kućama za odmor i stanovima ljudi koji nijesu iz Ulcinja, pa čak ni iz Crne Gore. U njihovom je vlasništvu oko šest hiljada nekretnina, a ako se uzme da u prosjeku oni imaju deset ležaja, onda se na ulcinjskoj rivijeri u špicu sezone odmara bar 50 hiljada osoba koje čak ne plaćaju ni boravišnu taksu. A svi oni prave smeće, koriste vodu, struju, infrastrukturu i plaže gotovo besplatno.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo