Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Predsjednici na optuženičkim klupama

Objavljeno prije

na

Nije zabilježeno da su se u bilo kojoj zemlji tokom nekoliko godina na optuženičkoj klupi našli predsjednik države, trojica predsjednika političkih partija, nekoliko poslanika… Turbulentnih devedesetih to se desilo u Crnoj Gori. Sudski procesi vođeni su protiv Momira Bulatovića, tadašnjeg predsjednika Crne Gore, lidera Liberalnog saveza, Narodne stranke i SDA za Crnu Goru Slavka Perovića, Novaka Kilibardu i Haruna Hadžića, poslanika Srpske radikalne stranke Aćima Višnjića… Prvi političar koji se u višestranačkoj Crnoj Gori našao u sudnici kao optuženi bio je tadašnji crnogorski predsjednik Momir Bulatović. Početkom 1993. godine on u podgoričkom Osnovnom sudu nije, ipak, sjeo na optuženičku klupu, nego – u fotelju. Tako je odlučio servilni sudija Miladin Adžić.

Bulatovića su za klevetu, u odvojenim tužbama, tužili novinar Danilo Burzan i predsjednik Narodne stranke Novak Kilibarda. Sudija ih je spojio u jedan proces.

Burzan je tužio Bulatovića zato što je uoči izborne šutnje, početkom decembra 1990. godine, na televiziji izjavio da će ga smijeniti sa mjesta glavnog urednika Radija Crne Gore zato što mu je postavljao ,,montirana” pitanja slušalaca.

Kilibarda je doživio kao uvredu Bulatovićevu izjavu beogradskoj Ekspres politici da se susreće sa Slavkom Perovićem, liderom Liberalnog saveza, ,,i čine neke dogovore”. Bulatoviću je advokat bio Filip Vujanović.

Sud je presudio da Bulatović ne može biti kažnjen, jer ,,sve što je izjavio kazao je iz uvjerenja da je to istina”.

Od tog procesa najviše je profitirao Vujanović. Ubrzo je postao ministar pravde, a odatle započeo višegodišnju uzlaznu političku karijeru – preko premijera do predsjednika Crne Gore.

Bulatović je još jednom trebalo da se nađe na optuženičkoj klupi. Nekoliko mjeseci nakon protesta u Podgorici 1997. njegovih pristalica koje nisu mogli da se pomire sa pobjedom Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima, zamjenik Osnovnog tužioca u Podgorici Vesna Jovićević podiže optužnicu protiv Bulatovića, ,,zato što je kao službeno lice – Predsjednik Crne Gore” nezakonito ,,donio sedam odluka o pomilovanju, čime je izvršio krivično djelo zloupotrebe službenog položaja”. Bulatović je optužen da je pomilovao 11 osoba osuđenih zbog razbojništva, pokušaja ubistva, ubistva ili izazivanja saobraćajnog udesa sa smrtnim posljedicama.

Bulatovića je spasio – Slobodan Milošević. Postavio ga je za premijera SR Jugoslavije. Bulatović je stekao savezni imunitet i suđenja nije bilo.

Krajem januara i početkom februara 1994. godine uhapšeno je cijelo rukovodstvo Stranke demokratske akcije za Crnu Goru. Gotovo pedeset funkcionera i članova SDA. Hapsili su ih pripadnici Specijalne jedinice MUP-a pod komandom Vasa Baošića. Mučili su ih i ispitivali inspektori SDB-a, kojima je komandovao načelnik Prve uprave SDB-a Radivoje-Rašo Martinović.

Policijsko saopštenje u kojem je navedeno ,,da su htjeli putem oružane sile da naprave Nezavisnu državu Sandžak” pred TV kamerama pročitao je – Martinović.

Prvo je 25. januara 1994. godine uhapšen Rasim Šahman, sekretar SDA za Crnu Goru. Uhapšen je i Harun Hadžić, predsjednik stranke.

Krajem decembra iste godine uhapšeni su osuđeni na 87 godina zatvora.

Predsjedavajući sudija Radosav Konatar osudio je Hadžića na sedam godina zatvora, Rifata Veskovića na šest, a Šefketa Brkovića, Isada Skenderovića i Erdžana Fetahovića na pet i po godina zatvora. Rizah Burnazović i Hakija Muratović dobili su po pet godina. Šahman je osuđen na četiri i po godine. Istu kaznu dobili su Umer Hadžić i Sabahet Spahić. Omer Omerović kažnjen je sa četiri, a Mevludin Kasumović, Husein Smakić, Džavid Begović i Senad Pućurica sa po tri i po godine zatvora. Trogodišnju zatvorsku kaznu zaradili su Esad Omerović, Sead Pućurica i Šefćet Bošnjak. Po godinu manje Sead Bibuljica i Ibrahim Čikić.

Osuđene je kasnije abolirao Momir Bulatović.

Nova serija političkih procesa uslijedila je nakon novembarskih parlamentarnih izbora 1996. godine. Iako je DPS pobijedio, njegovo rukovodstvo odlučilo je da tuži svoje najljuće političke protivnike Slavka Perovića i Novaka Kilibardu.

Momir Bulatović, predsjednik Crne Gore, i njegov kum Svetozar Marović, predsjednik crnogorskog parlamenta, od Kilibarde su za pretrpljene duševne patnje tražili po 131.492 dinara, odnosno po 30 hiljada njemačkih maraka. U tužbi je navedeno da je Kilibarda skandirao na mitingu Narodne sloge ispred rezidencije Predsjednika Republike: ,,Momire lopove, Momire lopove”, a za Marovića rekao: ,,Nikada u istoriji, slavni Grblje, nije te neko nedostojno predstavljao nego što te danas predstavlja Svetozar Marović”.

Lidera liberala Slavka Perovića pored Bulatovića i Marovića tužio je i premijer Milo Đukanović. Njih trojica na ime pretrpljenih duševnih bolova od Perovića tražili 263.984 dinara, ili oko 60 hiljada maraka. On je, kako je navedeno u tužbi, povrijedio čast i ugled Bulatoviću vičući ispred zgrade Predsjednika Republike: ,,Momire lopove, Momo Sadame”, a ugled Đukanovića izvikujući: ,,Milo ameba” i ,,Milo duduk.” Čast i ugled tadašnjeg predsjednika parlamenta Marovića povrijedio je izjavom: ,,Laže i gospodin Sveto Marović kad kaže za mene i gospodina Kilibardu – oni samo jedan drugome pružaju ruke.”

Kilibardi je suđenje održano u Nikšiću, a Peroviću na Cetinju.

Suđenje u Osnovnom sudu u Nikšiću počelo je 6. februara 1997. godine. Sudskim vijećem predsjedavao je Radovan Mandić. Bulatović i Marovića nisu se pojavili u sudnici. Advokat im je bio Branislav Lutovac. Kilibardu je branio Labud Šljukić.

Mandić je donio neočekivanu odluku – da se saslušaju Bulatović i Marović u svojstvu svjedoka. Međutim, kroz nekoliko dana sudija Mandić odustaje od suđenja Kilibardi. Razlog – razni pritisci, pa i policije, da odustane od svjedočenja Bulatovića i Marovića.

Početkom marta Kilibarda je ponovo sjeo na optuženičku klupu. Sada je sudio Miomir Perunović, predsjednik Osnovnog suda u Nikšiću.

Perunović je osudio Kilibardu da Momiru Bulatoviću isplati 55 hiljada, a Svetozaru Maroviću 30 hiljada dinara odštete.

Suđenje Slavku Peroviću u Osnovnom sudu na Cetinju, održano je 10 marta. Sudilo se u prostoriji sa svega 16 stolica. Perovića je branio isti tim advokata koja je branio Kilibardu. Suđenju je prisustvovao i Kilibarda. Policija mu je na ulazu tražila ličnu kartu. Sudija Svetozar Laličić šestorici Perovićevih advokata ponudio je da sjednu na optuženičku klupu, pošto nije bilo sobodnih stolica. Oni su to odbili,a Laličić je prekinuo suđenje i zakazao novo ročište za sjutradan. Suđenje je održano bez prisustva Perovića i njegovih advokata. Sudija Laličić pročitao je podnesak šestorice Perovićevih advokata, u kojem je pisalo i ovo: ,,Postoje sudski predmeti koje istorija bilježi i koji će jednoga dana svjedočiti o prirodi jednog režima, čednosti i poštenju sudija i sudova”.

Laličić je trebalo da 14. marta saopšti presudu. Policija nije dala Perovićevom obezbjeđenju, rodbini i prijateljima da uđe u salu. Iznervirani Perović je pocijepao presudu koju Laličić nije uspio ni da pročita i napustio sudnicu.

Crnogorski ministar pravde Duško Lalićević osudio je Perovićev postupak: ,,Svaki napad na sudiju je napad na državu i njen pravni sistem”. Predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore Ratko Vukotić pozvao je državnog tužioca da reaguje, jer je Perović izvršio ,,atak na sud, na vlast i na državu”.

Ubrzo su reagovali evropski zvaničnici. Osudili su procese protiv opozicionih lidera. Presude Peroviću i Kilibardi nikad nisu izrečene.

Cipele za Mila

Na optuženičkoj klupi našao se 25. oktobra 1994. godine i Aćim Višnjić, poslanik Srpske radikalne stranke. Sudio mu je Zoran Živković. Proces su pratili popovi Srpske crkve, Kiro Radović, čuveni srpski mudrac iz Budve, nekoliko četničkih vojvoda Vojislava Šešelja… Višnjić je obećao da će u sudnicu donijeti jazavca, aludirajući na nepravdu iz Kočićeve priče Jazavac pred sudom. ,,Nijesmo mogli da ga uhvatimo”, objasnio je Višnjić, kada je u sudnicu došao bez jazavca. Višnjića su branili Maja Gojković, poslanik u saveznom parlamentu, Ilija Darmanović, poslanik radikala u crnogorskom parlamentu, Veselin Kaluđerović, česti kandidat na crnogorskim predsjedničkim izborima… Prema optužnici osnovnog javnog tužioca u Podgorici, Višnjić je ,,javno izložio poruzi Vladu i predsjednika Vlade Crne Gore” i izvršio krivično djelo povrede ugleda Republike Crne Gore tako što je, pored ostalog, tvrdio da su 12,5 miliona dolara ,,vlade Mila Đukanovića i Nikole Šainovića, preko Jugodrva, ukrale za naftu”, da ,,Vlada lupeža”, da se ,,Zakon ne može sprovesti, jer u sudovima sjedi veliki broj kriminalaca …” Višnjićevi advokati uzaludno su tvrdili da se radi o političkom procesu. Višnjiću nije pomoglo ni to što je u sudnicu donio ,,dva kila dokaznog materijala” protiv Đukanovića. Presuda je izrečena trećeg dana suđenja. Za oba krivična djela osuđen je na po tri mjeseca zatvora, ali izrečena mu je jedinstvena kazna od pet mjeseci zatvora. Nakon izdržane kazne u Spužu, Višnjić je objavio da je svoje zatvorske cipele ostavio – premijeru Milu Đukanoviću.

 

Cetinjski proces

Cetinje je devedesetih redovno bilo u vanrednom stanju: protestni mitinzi, policijske i vojne blokade, sudski procesi… Posebno je bilo napeto 17. januara 1994. godine. Tada je izrečena presuda dvadesetorici mladića iz Cetinja optuženih da su 29. septembra 1993. verbalno i fizički napali predsjednika države Momira Bulatovića i spriječili održavanje naučnog skupa o Njegošu, koji su organizovali SANU I CANU. Oni su u istražnom zatvoru proveli po petnaestak dana. Predsjednik sudskog vijeća, sudija Petrašin Kasalica, specijalno je doveden iz Kolašina. Optuženi su okrivljeni da su ,,izložili poruzi” Bulatovića tako što su mu ,,upućivali uvredljive izraze ‘Izdajniče, Ubico, Lopove, Kopile Slobodana Miloševića, Izdao si Crnu Goru'…” Božidar Bogdanović, Mileta Stanić i Sreten Vujović osuđeni su na po dvije godine zatvora. Petar, Igor i Goran Vušurović, Krsto Pajović, Dušan Ivanović, Ilija Vujović, Slavko Radović i Slobodan Perišić dobili su po godinu zatvora. Jovan Milošević, Mladen Perović, Petar Delja i Dragan Đuričković osuđeni su na po šest mjeseci zatvora, a Bojica Vušurović na godinu, uslovno na tri godine. Kada je sudija pročitao presudu, optuženi su počeli da aplaudiraju, a onda je sudnicom odjeknula pjesma optuženih i njihove rodbine: ,,Oj svijetla majska zoro/ majko naša Crna Goro.” Nepokorne Cetinjane abolirao je Momir Bulatović.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo