Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nedodirljivi bosovi rade punom parom

Objavljeno prije

na

Policijska akcija Brazil, koja se realizuje i na području Rožaja, više je predstava za svijet koji očekuje od Crne Gore da povede ozbiljniju borbu protiv prekograničnog šverca, organizovanog kriminala i korupcije, nego namjera crnogorskih vlasti da zaustave šverc koji se odvija na području ove opštine i granice sa Kosovom. „Policija ima veoma dobre operativne podatke o svemu što se tamo dešava, kao i o tome ko sve u tome učestvuje, tako da je mogla vrlo brzo da učini ozbiljnije poteze od ovog. Ne može se reći da ovdje nije ništa urađeno, ali to je sitan rezultat u odnosu na ukupne razmjere šverca koji se tamo odvija”, kazao je Monitoru dobro obaviješteni izvor iz policije.

Prema njegovim riječima, ovom akcijom nije ništa prekinuto, niti su dodirnuti glavni akteri kriminalne scene.

„Išlo se samo na akciznu robu. Ništa značajnije, ni jedna krupna riba”, rekao je taj izvor.

On tvrdi da se i ovih dana prekogranični šverc odvija nesmetano, samo su otvoreni neki novi putevi, kojima se zaobilaze Kula i putevi koji su u medijima označeni kao glavne švercerske rute.

„Jedan od takvih puteva je i onaj koji vodi u blizini sela Pepići, čije su koordinate 2-8-2-3-3-1-0-5. Na tom pravcu policija Kosova je nedavno zaplijenila četiri tone mesa koje je trebalo da stigne do Berana i dalje prema Podgorici. Uhapšene su četiri osobe od kojih je jedna iz Crne Gore. Ovih dana se ovaj kanal šverca maksimalno koristi, da bi se izbjegao rizik prelaska preko graničnog prelaza Kula. Tačno bih vam mogao reći koliko puta ga je za posljednjih nekoliko mjeseci prošao jedan važan kriminalac sa terenskim vozilom micubiši”, priča sagovornik Monitora.

Uprava policije počela je akciju Brazil 29. juna, u saradnji sa Poreskom upravom i osnovnim državnim tužiocima u Nikšiću, Baru, Beranama, Rožajama, Pljevljima, Herceg Novom i Podgorici. Prema saopštenju Uprave policije, oduzeto je gotovo 857.000 eura i 18.000 američkih dolara, za koji se sumnja da su stečeni vršenjem krivičnog djela, kao i 18.000 kilograma kafe i oko 500 šteka cigareta za koje ne postoje dokumenta o nabavci. Novac je pronađen i oduzet u Podgorici, iz jedne od pretresenih kuća. Kafa i cigarete oduzete su na području Opštine Rožaje. U nastavku akcije Brazil prije par dana je uhapšeno još nekoliko osoba iz Rožaja, a protiv nekoliko podnesene su krivične prijave.

„Ako su te količine kafe pronađene samo u jednom magacinu, možete onda da zamisliti koliko toga ima u svim drugim brojnim magacinima i skrivenim mjestima na području grada i u graničnoj zoni prema Srbiji i Kosovu. Teško je i zamisliti koje su to razmjere šverca i o kakvim organizovanim kriminalnim grupama se radi”, rekao je taj dobro obaviješteni izvor.

On tvrdi da se u novije vrijeme švercuju poluatomatske puške i lovački karabini.

„Riječ je većinom o Zastavinom oružju. Taj kanal ide preko Beluha i Čakora. To je prelaz koji je nekada kontrolisala vojska i koji je od tada zatvoren. Naravno, ne i za kriminalce”, priča taj policijski službenik.

Još jedan put kojim se odvija šverc, posebno cigara i drvne građe, vodi preko sela Bandžov i planine Hajle. Taj put je jako brdovit. Na tom potezu su učestali ilegalni prelasci kosovskih Albanaca, emigranata, u Crnu Goru.

„Šverc cigareta i drvne građe odvija se i preko sela Boge, i u blizini sela Hadžovići, sa koordinatama 2-3-3-0-3-1-6-9. Šverceri sa crnogorske i kosovske strane obično se susreću u selu Boge. Tom rutom se, takođe, švercuje i oružje. U selu Hadžovići, inače, porodica Keljmendi ima vikendicu koja se koristi za sklanjanje švercovane robe”, tvrdi taj policajac.

Prema njegovim riječima klan Keljmendi jedan je od dva kriminalna klana u Peći koji se bave prekograničnim švercom prema Crnoj Gori i drugim zemljama.

„Za Keljmendije rade klanovi iz Peći kao što su Murići i Lajku. Ove porodice imaju više kontakt osoba u Crnoj Gori i zemljama zapadne Evrope.”

Vođa klana Keljmendi je Naser, rođen u Peći 1957. godine. U Crnoj Gori boravi na teritoriji Ulcinja, Bara i Podgorice. Koliko se zna, nema državljanstvo Crne Gore.

Njegov sin Liridon uhapšen je i trenutno je u Crnoj Gori. U Crnoj Gori je najčešće boravio u Ulcinju, Baru i Rožajama. Poznat je pod nadimkom Dona.

„Za Keljmendije radi i Uka Kastrati iz Peći, koji često boravi u Ulcinju. Zatim Muljaj Fakir, takođe iz Peći, koji je jednom prilikom teško ranjen u Sarajevu, kao i Ukan Almir, star 31 godinu, rođen u Sarajevu. Često boravi u Ulcinju”, objašnjava Monitrov izvor.

Prema negovim riječima, drugi veoma značajan klan u Peći koji posluje sa Rožajama je klan Kuka. „Radi se o tri brata koji rade zajedno, i imaju glavni kapital u Češkoj. Najznačajniji od njih je Sulejman Kuka koji skoro cijelo vrijeme boravi u Brnu u Češkoj. Argon Kuka je mozak porodice, koji sada investira u gradnju višespratnih zgrada u Peći.”

Ovaj klan, tvrdi Monitorov policijski izvor, ima direktne veze sa češkom mafijom koja se bavi švercom heroina koji dolazi iz Turske, preko Srbije i Mađarske. U Češkoj se taj plijen dijeli za odredišta u evropskim zemljama.

„Glavna veza Argona Kuke u Češkoj je izvjesni Pavel Marek, češki državljanin. Oni imaju veze i sa grupom Feliksa Osmanija, u Hamburgu. Navodno zajedno peru pare u nekim međunarodnim projektima za nerazvijene zemlje Afrike i Latinske Amerike. Feliks je, prema obavještajnim informacijama, uspio da se ubaci i u neke međunarodne dobrotvorne organizacije koje se bave legalnim poslovima.”

Klan Kuka je tvrdi naš izvor veoma moćan. Vrlo su oprezni i u vezi njihovih poslova ima malo hapšenja. Za njih rijetko rade kosovski Albanci, već uglavnom Česi i Poljaci.

„Sve ovo su provjereni podaci koji su rezultat dugogodišnjeg operativnog rada domaćih i stranih obavještajnih službi. Sve se to veoma dobro zna i u Upravi policije, ali su ipak glavni akteri prekograničnog šverca sa crnogorske strane do sada ostali nedodirljivi”, kaže izvor Monitora.

U svjetlu ovih činjenica i informacija mnogo ozbiljnije djeluje nedavno upozorenje generala Blagoja Grahovca da su organizovani kriminal i korupcija spregnuti glavna geopolitička sredstva koja će u budućnosti proizvoditi ratove i terorizam.

„Ako to čudo proizvodi ratove, onda su ratovi biznis ili najbolja privreda vojske organizovanog kriminala. Ko je vojska organizovanog kriminala? To su mafije. To znači da će mafije u budućnosti proizvoditi ratove”, rekao je Grahovac.

Koča Pavlović, poslanik PZP–a, podsjeća da je akcija Balkanski ratnik, preko koje smo saznali ono što nijesmo mogli ni slutiti – koliko je moćan i sa kim sve povezan klan Šarić, izvedena tek nakon što se umiješala američka Agencija za borbu protiv droge (DEA).

Ako se sve ovo zna, ne treba se čuditi što svjedoci prekograničnog šverca i otpušteni policajci bježe iz Crne Gore iz bezbjednosnih razloga. Nakon Envera Dacića i Mithata Nurkovića, prije nekoliko dana otišli su iz Crne Gore i Hamdo Murić i Rešad Kalač. Prijetnjama je izložen i policijski operativac iz Herceg Novog Nikša Anđelić, od kada je javno, na Fejsbuk protestu, iznio neke informacije u vezi sa prekograničnim švercom. Nije isključeno da će i on biti prinuđen da napusti državu da bi sačuvao glavu. Otpušteni policajac iz Rožaja Nedžad Kuč rekao je da za sada ne može da ode jedino iz materijalnih razloga, ali da će to učiniti čim za to bude imao finansijske mogućnosti.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo