Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nedodirljivi bosovi rade punom parom

Objavljeno prije

na

Policijska akcija Brazil, koja se realizuje i na području Rožaja, više je predstava za svijet koji očekuje od Crne Gore da povede ozbiljniju borbu protiv prekograničnog šverca, organizovanog kriminala i korupcije, nego namjera crnogorskih vlasti da zaustave šverc koji se odvija na području ove opštine i granice sa Kosovom. „Policija ima veoma dobre operativne podatke o svemu što se tamo dešava, kao i o tome ko sve u tome učestvuje, tako da je mogla vrlo brzo da učini ozbiljnije poteze od ovog. Ne može se reći da ovdje nije ništa urađeno, ali to je sitan rezultat u odnosu na ukupne razmjere šverca koji se tamo odvija”, kazao je Monitoru dobro obaviješteni izvor iz policije.

Prema njegovim riječima, ovom akcijom nije ništa prekinuto, niti su dodirnuti glavni akteri kriminalne scene.

„Išlo se samo na akciznu robu. Ništa značajnije, ni jedna krupna riba”, rekao je taj izvor.

On tvrdi da se i ovih dana prekogranični šverc odvija nesmetano, samo su otvoreni neki novi putevi, kojima se zaobilaze Kula i putevi koji su u medijima označeni kao glavne švercerske rute.

„Jedan od takvih puteva je i onaj koji vodi u blizini sela Pepići, čije su koordinate 2-8-2-3-3-1-0-5. Na tom pravcu policija Kosova je nedavno zaplijenila četiri tone mesa koje je trebalo da stigne do Berana i dalje prema Podgorici. Uhapšene su četiri osobe od kojih je jedna iz Crne Gore. Ovih dana se ovaj kanal šverca maksimalno koristi, da bi se izbjegao rizik prelaska preko graničnog prelaza Kula. Tačno bih vam mogao reći koliko puta ga je za posljednjih nekoliko mjeseci prošao jedan važan kriminalac sa terenskim vozilom micubiši”, priča sagovornik Monitora.

Uprava policije počela je akciju Brazil 29. juna, u saradnji sa Poreskom upravom i osnovnim državnim tužiocima u Nikšiću, Baru, Beranama, Rožajama, Pljevljima, Herceg Novom i Podgorici. Prema saopštenju Uprave policije, oduzeto je gotovo 857.000 eura i 18.000 američkih dolara, za koji se sumnja da su stečeni vršenjem krivičnog djela, kao i 18.000 kilograma kafe i oko 500 šteka cigareta za koje ne postoje dokumenta o nabavci. Novac je pronađen i oduzet u Podgorici, iz jedne od pretresenih kuća. Kafa i cigarete oduzete su na području Opštine Rožaje. U nastavku akcije Brazil prije par dana je uhapšeno još nekoliko osoba iz Rožaja, a protiv nekoliko podnesene su krivične prijave.

„Ako su te količine kafe pronađene samo u jednom magacinu, možete onda da zamisliti koliko toga ima u svim drugim brojnim magacinima i skrivenim mjestima na području grada i u graničnoj zoni prema Srbiji i Kosovu. Teško je i zamisliti koje su to razmjere šverca i o kakvim organizovanim kriminalnim grupama se radi”, rekao je taj dobro obaviješteni izvor.

On tvrdi da se u novije vrijeme švercuju poluatomatske puške i lovački karabini.

„Riječ je većinom o Zastavinom oružju. Taj kanal ide preko Beluha i Čakora. To je prelaz koji je nekada kontrolisala vojska i koji je od tada zatvoren. Naravno, ne i za kriminalce”, priča taj policijski službenik.

Još jedan put kojim se odvija šverc, posebno cigara i drvne građe, vodi preko sela Bandžov i planine Hajle. Taj put je jako brdovit. Na tom potezu su učestali ilegalni prelasci kosovskih Albanaca, emigranata, u Crnu Goru.

„Šverc cigareta i drvne građe odvija se i preko sela Boge, i u blizini sela Hadžovići, sa koordinatama 2-3-3-0-3-1-6-9. Šverceri sa crnogorske i kosovske strane obično se susreću u selu Boge. Tom rutom se, takođe, švercuje i oružje. U selu Hadžovići, inače, porodica Keljmendi ima vikendicu koja se koristi za sklanjanje švercovane robe”, tvrdi taj policajac.

Prema njegovim riječima klan Keljmendi jedan je od dva kriminalna klana u Peći koji se bave prekograničnim švercom prema Crnoj Gori i drugim zemljama.

„Za Keljmendije rade klanovi iz Peći kao što su Murići i Lajku. Ove porodice imaju više kontakt osoba u Crnoj Gori i zemljama zapadne Evrope.”

Vođa klana Keljmendi je Naser, rođen u Peći 1957. godine. U Crnoj Gori boravi na teritoriji Ulcinja, Bara i Podgorice. Koliko se zna, nema državljanstvo Crne Gore.

Njegov sin Liridon uhapšen je i trenutno je u Crnoj Gori. U Crnoj Gori je najčešće boravio u Ulcinju, Baru i Rožajama. Poznat je pod nadimkom Dona.

„Za Keljmendije radi i Uka Kastrati iz Peći, koji često boravi u Ulcinju. Zatim Muljaj Fakir, takođe iz Peći, koji je jednom prilikom teško ranjen u Sarajevu, kao i Ukan Almir, star 31 godinu, rođen u Sarajevu. Često boravi u Ulcinju”, objašnjava Monitrov izvor.

Prema negovim riječima, drugi veoma značajan klan u Peći koji posluje sa Rožajama je klan Kuka. „Radi se o tri brata koji rade zajedno, i imaju glavni kapital u Češkoj. Najznačajniji od njih je Sulejman Kuka koji skoro cijelo vrijeme boravi u Brnu u Češkoj. Argon Kuka je mozak porodice, koji sada investira u gradnju višespratnih zgrada u Peći.”

Ovaj klan, tvrdi Monitorov policijski izvor, ima direktne veze sa češkom mafijom koja se bavi švercom heroina koji dolazi iz Turske, preko Srbije i Mađarske. U Češkoj se taj plijen dijeli za odredišta u evropskim zemljama.

„Glavna veza Argona Kuke u Češkoj je izvjesni Pavel Marek, češki državljanin. Oni imaju veze i sa grupom Feliksa Osmanija, u Hamburgu. Navodno zajedno peru pare u nekim međunarodnim projektima za nerazvijene zemlje Afrike i Latinske Amerike. Feliks je, prema obavještajnim informacijama, uspio da se ubaci i u neke međunarodne dobrotvorne organizacije koje se bave legalnim poslovima.”

Klan Kuka je tvrdi naš izvor veoma moćan. Vrlo su oprezni i u vezi njihovih poslova ima malo hapšenja. Za njih rijetko rade kosovski Albanci, već uglavnom Česi i Poljaci.

„Sve ovo su provjereni podaci koji su rezultat dugogodišnjeg operativnog rada domaćih i stranih obavještajnih službi. Sve se to veoma dobro zna i u Upravi policije, ali su ipak glavni akteri prekograničnog šverca sa crnogorske strane do sada ostali nedodirljivi”, kaže izvor Monitora.

U svjetlu ovih činjenica i informacija mnogo ozbiljnije djeluje nedavno upozorenje generala Blagoja Grahovca da su organizovani kriminal i korupcija spregnuti glavna geopolitička sredstva koja će u budućnosti proizvoditi ratove i terorizam.

„Ako to čudo proizvodi ratove, onda su ratovi biznis ili najbolja privreda vojske organizovanog kriminala. Ko je vojska organizovanog kriminala? To su mafije. To znači da će mafije u budućnosti proizvoditi ratove”, rekao je Grahovac.

Koča Pavlović, poslanik PZP–a, podsjeća da je akcija Balkanski ratnik, preko koje smo saznali ono što nijesmo mogli ni slutiti – koliko je moćan i sa kim sve povezan klan Šarić, izvedena tek nakon što se umiješala američka Agencija za borbu protiv droge (DEA).

Ako se sve ovo zna, ne treba se čuditi što svjedoci prekograničnog šverca i otpušteni policajci bježe iz Crne Gore iz bezbjednosnih razloga. Nakon Envera Dacića i Mithata Nurkovića, prije nekoliko dana otišli su iz Crne Gore i Hamdo Murić i Rešad Kalač. Prijetnjama je izložen i policijski operativac iz Herceg Novog Nikša Anđelić, od kada je javno, na Fejsbuk protestu, iznio neke informacije u vezi sa prekograničnim švercom. Nije isključeno da će i on biti prinuđen da napusti državu da bi sačuvao glavu. Otpušteni policajac iz Rožaja Nedžad Kuč rekao je da za sada ne može da ode jedino iz materijalnih razloga, ali da će to učiniti čim za to bude imao finansijske mogućnosti.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUDSKA PRAKSA IZMEĐU NAVIKA I PRAVA: Klin, ploča i pritvor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora usaglase sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi

 

Ustavni sud Crne Gore je adresa na koju nezadovoljne stranke traže pravni lijek kada smatraju da im je nanijeta nepravda. No o njihovim odlukama i mišljenju, svjedoci smo, u javnosti se govori zavisno od slučaja i toga da li i kome odgovara ono što su oni utvrdili. I ne samo u javnosti. Podjednaka selektivnost, da pročitaju i usvoje mišljenje sudija Ustavnog suda, prisutna je i kod sudija Višeg suda. Opet zavisno od slučaja do slučaja. To je najuočljivije kada se govori o pritvorskim predmetima u kojima sudije Ustavnog i Višeg suda, u većini slučajeva, imaju različita mišljenja. Od kojih ne odustaju.

Tako postoje već tri žalbe koje su na rješenje o pritvoru pisali advokati bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, a koje su sudije Ustavnog suda usvojile. Te odluke, izgleda, ne zanimaju sutkinju specijalnog odjeljenja Višeg suda Nadu Rabrenović. Baš kao što je ne dotiču ni one koje su sudije Ustavnog suda usvojile u slučaju Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. U njegovom slučaju i sudije Apelacionog suda su, prilikom donošenja odluke o ukidanju rješenja kojim mu se produžava pritvor, ukazale na odluku Ustavnog suda, ali ni to nije uticalo na odluku sutkinje Rabrenović.

Tako je Medenica u pritvoru više od dvije godine, kao jedini član kriminalne grupe, koju je, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, lično formirao. A suđenje nije odmaklo dalje od početka, tačnije ni do danas nijesu saslušani svi optuženi. Tako se pritvori, saglasni su brojni pravnici, pretvaraju u kaznu.

To smatra i advokatica Andrijana Razić. Ona kaže kako je u Crnoj Gori pritvor – suprotno zakonu, Ustavu, međunarodnim standardima – postao pravilo, a ne strogi izuzetak, kako bi trebalo i moralo da bude.„Postala je, nažalost, uobičajena praksa da se onoga momenta kad se odredi pritvor bilo kojem uhapšenom ili osumnjičenom licu, već podrazumijeva provizorno osuđujuća presuda, da bi se pokrilo trajanje tog pritvora. To je zastrašujuća praksa koju primjenjuju sudovi odavno“, smatra Razić.

Bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom Valentina Pavličić ukazuje da je neophodno da postoji kvalitetniji dijalog između Ustavnog sudstva i redovnog sudstva. Taj  dijalog ne postoji. „Imamo situaciju da Ustavni sud utvrđuje povrede ljudskih prava, a da se one na identičan način ne verifukuju kod redovnog sudstva. Uvijek kažem da je bolje da se učimo na tuđim greškama i vidimo kako je praksa u regionu ili uopšte regulisala ta pitanja, a da izbjegnemo greške koja će država sjutra morati da ispravlja ili plaća. Međutim, to je nemoguće uraditi dok se ne utvrdi individualna profesionalna odgovornost“, kazala je ona.

Pavličić je pojasnila da se individualna profesionalna odgovornost ne odnosi na izraženo mišljenje sudija u njihovoj odluci. “Ali, ako Ustavni sud kao zadnja brana i zadnji branik prava na nacionalnom nivou, primijeni određene međunarodne standarde ono što je najmanje očekivati ja da se njegovim primjerom povode i ostali sudovi. Tim prije što nemam dilemu da ti predmeti neće, u konačnom, doći pred Evropski sud“, kaže Pavličić. Zato ne krije čuđenje što krivično odjeljenje Vrhovnog suda ne zasjeda i razmatra šta je to Ustavni sud vodilo u pogledu ukidnih razloga odluka o produženju pritvora. I da, ako imaju različite stavove po tim pitanjima, ukrste argumente.

Kada je riječ o dugom trajanju pritvora Pavličić dodaje da nije dobro za Crnu Goru i njen pravosudni sistem da postoji, kako ocjenjuje, ozbiljan zaostatak u rješavanju te vrste predmeta. „Kao neko ko je bio i predsjednik tog odjeljenja, prema onome što ja znam, nema te države koja će moći u realnom periodu da presudi 170 predmeta organizovanog kriminala. I dobijamo sporu pravdu. Onda neko bude tri godine u pritvoru i nakon toga mora biti pušten jer država nije u stanju da izvrši svoje obeveze  i obezbijedi pravo na pravično suđenje u razumnim rokovima, Prema nekim pokazateljima, nama su rokovi po 196 dana trajanja postupaka“, dodaje ona.

Pavličić ukazuje da je neophodno da rukovodioci redovne pravne vlasti i Ustavnog  suda zauzmu jedinstvene stavove. “U nekim predmetima već tri puta se ukidaju redovne odluke sudova. To će biti problematizovano od strane Evropskog suda jer će reći da mi ne poštujemo naš pravni sistem. Čak je Apelacioni sud ukazao Višem na odluku Ustavnog suda i ukinuo neka rješenja o pritvoru vraćajući ih Višem sudu na ponovno odlučivanje. I Viši sud je donio istu odluku. To je taj ping- pong postupak koji je prisutan apsolutno u svim procesima u Crnoj Gori – i krivičnim i parničnim. I to će nam se vratiti kao bumerang. Zato sam, i kao zastupnik pred Evropskim sudom, zagovarala potrebu da se ona sredstva koja se odlivaju iz budžeta na tu vrstu odšteta isplaćuju iz budžeta onih institucija gdje je napravljena ta povreda.”

Pavličić smatra da bi tek tada sudovi vodili računa kada se ukine rješenje Ustavnog suda da to obrazloženje ne bude copy paste već da se dobro razmotri i argumentuje. “Sudovi po tom pitanju moraju biti na visini zadatka. Oni sada to, nažalost, nisu i tu treba uraditi dosta toga kako bi se stanje popravilo”.

Pavličić smatra da koliko god pričali o vetingu, kojem se ne protivi, postavlja se pitanje ko da ga sprovede. “Parlament? Pa to neće prihvatiti nijedan naš međunarodni partner. To jedino mogu biti nezavisne komisija od strane međunarodnih eksperata. I  da se prvo vetinguju tijela koja biraju tužioce i sudije, a ne da tamo sjede lica iz reda uglednih pravnika koji su najmanje ugledni u tom smislu stručnosti ali su predstavnici određenih političih grupacija. I da po tom kriterijumu biraju kandidate…”,  zaključuje ona.

Direktorica Direktorata ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, ukazala je nedavno da se dešava da odluke o lišenju slobode budu zakonite u smislu nacionalnog zakonodavstva, a da sa stanovišta Konvencije budu prilično proizvoljne ili protivne.

„U praksi se nailazi na krovne primjere kršenja zakonitosti odluke o lišenju slobode kao što su samo formalno pokrivenost nacionalnim zakonom, korišćenje stereotipnih formulacija uz odsustvo relevantnih dokaza o odluci za lišenje slobode, nepreispitivanje blažih mjera, ali i nepoštovanje zakonskih rokova o produženju pritvora i nepoštovanje odluke Ustavnog suda“, rekla je Pajković.

Prema njenim riječima, praksa Evropskog suda za ljudska prava daje jasne smjernice ukazujući da postojanje osnova sumnje kao uslova za određenje pritvora, protokom vremena, ne može biti dovoljan razlog da se pritvor produži. „Razlozi da se produži pritvor moraju biti relevantni, dovoljni i moraju biti sadržani u odluci o pritvoru. Odsustvo takvih razloga u obrazloženju odluke nije rijedak primjer u nacionalnim pravnim sistemima. Zbog toga je potrebno navesti šta se u praksi Evropskog suda smatra relevantnim i dovoljnim razlozima“, navela je Pajković.

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora standardizuju sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi.

Svetlana ĐOKIĆ   

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo