Povežite se sa nama

Izdvojeno

GRIJANJE ŠKOLA NA SJEVERU: Tople želje u hladnim učionicama

Objavljeno prije

5 mjeseci

na

Iako je količina lož-ulja koja se školama na sjeveru isporučuje po važećim kriterijumima 2,7 puta je veća od one na jugu (izračunava se po đaku), to nije garantovalo zagrijane učionice. U Ministarstvu prosvjete ne razmišljaju o izmjeni spornih kriterijuma

 

Rebalansom budžeta za ovu godinu obezbijeđena su sredstva za grijanje u školama, saopšteno je nedavno iz Ministarstva prosvjete. To je, samo donekle, umirilo prosvjetare i roditelje đaka na sjeveru. Nadaju se toplim učionicama bar od 15. oktobra, kad zvanično počinje sezona grijanja, ali istovremeno strahuju da će dugogodišnji problem eskalirati.

Iako su jutarnje i prijepodnevne temperature u pojedinim opštinama na sjeveru, minulih sedmica, bile skoro svakodnevno ispod 10°C, o uključivanju grijanja se nije ni razmišljalo u većini  škola. Da je djeci hladno, kažu u Ministarstvu, uprave škola nijesu im javljale. Rijetki su direktori obrazovnih ustanova koji će novinarima prizati da je bilo potrebe za grijanjem. Neradao pričaju i o količinama goriva potrebnim narednih mjeseci.

I dok uprave škole šturo i uopšteno odgovoraju na novinarska pitanja koja se tiču zagrijavanja učionca, u školskim savjetima roditelja su konkretni i jasni. Tvrde da, eventualnu, online nastavu neće dozvoliti, ako se ispostavi da nema dovoljno energenata za grijanje. Zabrinjavajuće je, kažu, što su, čak pod uslovom da sve bude kako najavljuju iz resornog Ministarstva, i ove godine ostali isti problemi u školama. Što zbog tehničkih uslova, što zbog diskutabilnih kriterijuma prema  kojima se energenti raspoređuju, roditelji ponovo sa zebnjom očekuju prve temperaturne minuse.

Taj strah, objašnjavaju, potkrepljuje višegodišnje iskustvo, pa, recimo, roditelji osnovaca iz Kolašina razmišljaju i o masovnom protestu. Kažu da je OŠ Risto Manojlović, od kako je napravljena, kada je riječ o sistemu za grijanje, najkarakterističniji primjer bezumnih rješenja Ministrastva prosvjete.  Ništa se, tvrde, ni ove godine nije promijenilo. U jedinoj gradskoj osnovnoj školi u tom gradu je svega 520 učenika. Ustanova je, međutim, površine 6.000 m² i sagrađena od materijala neprimjerenih oštroj klimi na sjeveru.

„Pored toga, škola je sva u hodnicima, a sa malo učionica, u odnosu na površinu.  Lož ulja za grijanje, čak i sve da bude, kako su najavili iz Ministratva, neće biti dovoljno, kako što nije bilo ni minulih godina. Jedan od razloga su i kriterijumi prema kojima se školama raspoređuju energenti”, kazali su Monitoru u Savjetu roditelja OŠ Risto Manojlović.

Broj učenika je, prema Pravilniku o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe, jedan od osnovnih kriterijuma na osnovu kojeg se određuje količina nafte i lož-ulja. To neke škole na sjeveru sa malim brojem učenika, stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na druge.

U Pravilniku piše da se godišnji troškovi za naftu i lož-ulje određuju na sljedeći način: 18,5 litara po jednom učeniku za škole u prvoj klimatskoj zoni (Herceg Novi, Tivat, Budva, Bar, Kotor i Ulcinj), odnosno 29,6 litara za škole u drugoj klimatskoj zoni (Podgorica, Danilovgrad). U trećoj klimatskoj zoni (Pljevlja, Žabljak, Cetinje, Nikšić, Šavnik, Plužine, Kolašin, Berane, Bijelo Polje, Plav, Rožaje, Andrijevica i Mojkovac) količina lož ulja koje sljeduje škole je 50 litara po učeniku. To mnogima nije garantovalo dovoljo zagrijane učionice tokom minulih zima. Za sada, kažu u Ministarstvu prosvjete, ne razmišlja se o promjeni kriterijuma, prema kojima se raspoređuju energenti školama.

„Otkako je škola napravljena 2011. godine, roditelji, pa i direktori su apelovali da se taj pravilnik promijeni. Nije bilo niti reakcije niti volje. Sada se spremamo na radikalnije poteze. Organizovali smo radnu grupu u kojoj su i predstavnici lokalne samouprave, tražićemo pomoć na svim relevantnim adresama. Zajedno sa roditeljima djece u vrtiću, srednje i muzičke škole pokušaćemo da postignemo da nas čuju”, poručuju iz Savjeta roditelja u Kolašinu.

Pored diskutabilnog Pravilnika, objašnjavaju, problem je i nedakvatan sistem za grijenje, odnosno, kotlarnica i kotao, koji „u prvom sata troši ogromne količine lož-ulja, bez značajnih efekata”. Zbog načina na koji je projektovana škola, gubici su ogromni, a učionice hladne. Treba, kažu roditelji, prije svega, obezbijediti projektnu dokumentaciju, koja bi riješila problem kotlarnice, ali i ostalog prostora u školi.

Dok u osnovnoj školi u Petnjici, zbog nedavne rekonstrukcije kotlarnice narednu zimu dočekuju relaksirano, njihove kolege u srednjoj školi su u velikom problemu. Direktor Maruf Batilović kaže da prostorije na trećem spratu ne mogu da se zagriju. „Na trećem spratu grijanje je slabije u odnosu na prvi i drugi sprat. Svega 30 odsto grijanja obuhvata naše učionice. Koristimo grijalice, ali umjereno, jer u školi je loša električna instalacija. Više grijalica prouzrokuju izbijanje osigurača, zbog čega kasnije imamo problema sa povezivanjem računara i druge tehnologije”, kazao je on.

Uz nedovoljne količine energenata, loša tehnička rješenja uzrokuju probleme sa grijanjem u mnogim školama na sjeveru. Lokalne uprave pojednih opština, iako nemaju nadležnost, sporadično pomognu u rješavanju dijela problema sa grijanjem. No, novac koji mogu da opredijele u tu svrhu, tvrde, nije dovoljan ni za nekoliko dana grijanja učionica. Predsjednik SO Kolašin Milan Đukić, međutim, tvrdi da jednokratne pomoći školama iz opštinskih kasa nijesu rješenje.

„Nemamo prava da pare građana trošimo populistički pred izbore za nešto što je obaveza Ministarstva. Možda je ponajmanje posljednji ministar kriv, ali odgovornost nose svi već godinama. Opština ne može školama davati novac za grijanje, a da pri tom, neko ko je nakaradno projektovao školu i izgradio sistem za grijanje, ne snosi odgovornost. Te pomoći iz opštinski budžeta su nedovljne i ne rješavaju višedecenijski sistemski problem. Više od deceniju i po sam radio kako prosvjetni radnik i rjetke su zime kada je u učionicama bilo dovoljno toplo”, kaže Đukić.

Prioritet Ministarstva prosvjete je, kako su istakli, da se obezbijedi funkcionisanje vaspitno-obrazovnog sistema. Tvde da su preduzete sve aktivnosti kako bi se nastava u školama odvijala redovno. „S obzirom na sva dešavanja na tržištima energenata po pitanju cijena i naglog skoka cijena energenata, sredstva koja su dobijena budžetom za 2022. godinu bila su nedovoljna za ove nabavke i rebalansom budžeta su dobijena dodatna sredstva za ove namjene”, kazali su prošle sedmice iz resornog ministarstva.

Kroz javne nabavke obezbjeđuje se ugalj i pelet kao i sredstva za ogrijevno drvo za vaspitno-obrazovne ustanove. Uprava za katastar i državnu imovinu kroz objedinjene nabavke nabavlja lož-ulje i tečni nafni gas. Novac za ogrijevno drvo je, tvrde iz Ministarstva, obezbijeđen, pa su škole, koje se na taj način griju, već obezbijedile potrebne količine.

„Za isporuku uglja imamo važeći ugovor po kome se vrše isporuke vaspitno- obrazovnim ustanovama i ovaj ugovor ističe krajem oktobra mjeseca. Imajući to u vidu, u narednim danima će biti objavljen novi tender za nabavku uglja”, najavili su iz Ministarstva prosvjete.

Tender za isporučioca je kasnio, jer su se čekala dodatna sredstva koja su dobijena rebalansom budžeta. Tendersku proceduru za nabavku lož-ulja i tečnog naftnog gasa za potrebe Ministarstva i obrazovno-vaspitnih ustanova sprovodi Uprava za katastar i državnu imovinu. Ta procedura je takođe prolongirana zbog nedovoljno novca, koji je kasnije obezbijeđen rebalansom.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo