Povežite se sa nama

Izdvojeno

GRIJANJE ŠKOLA NA SJEVERU: Tople želje u hladnim učionicama

Objavljeno prije

na

Iako je količina lož-ulja koja se školama na sjeveru isporučuje po važećim kriterijumima 2,7 puta je veća od one na jugu (izračunava se po đaku), to nije garantovalo zagrijane učionice. U Ministarstvu prosvjete ne razmišljaju o izmjeni spornih kriterijuma

 

Rebalansom budžeta za ovu godinu obezbijeđena su sredstva za grijanje u školama, saopšteno je nedavno iz Ministarstva prosvjete. To je, samo donekle, umirilo prosvjetare i roditelje đaka na sjeveru. Nadaju se toplim učionicama bar od 15. oktobra, kad zvanično počinje sezona grijanja, ali istovremeno strahuju da će dugogodišnji problem eskalirati.

Iako su jutarnje i prijepodnevne temperature u pojedinim opštinama na sjeveru, minulih sedmica, bile skoro svakodnevno ispod 10°C, o uključivanju grijanja se nije ni razmišljalo u većini  škola. Da je djeci hladno, kažu u Ministarstvu, uprave škola nijesu im javljale. Rijetki su direktori obrazovnih ustanova koji će novinarima prizati da je bilo potrebe za grijanjem. Neradao pričaju i o količinama goriva potrebnim narednih mjeseci.

I dok uprave škole šturo i uopšteno odgovoraju na novinarska pitanja koja se tiču zagrijavanja učionca, u školskim savjetima roditelja su konkretni i jasni. Tvrde da, eventualnu, online nastavu neće dozvoliti, ako se ispostavi da nema dovoljno energenata za grijanje. Zabrinjavajuće je, kažu, što su, čak pod uslovom da sve bude kako najavljuju iz resornog Ministarstva, i ove godine ostali isti problemi u školama. Što zbog tehničkih uslova, što zbog diskutabilnih kriterijuma prema  kojima se energenti raspoređuju, roditelji ponovo sa zebnjom očekuju prve temperaturne minuse.

Taj strah, objašnjavaju, potkrepljuje višegodišnje iskustvo, pa, recimo, roditelji osnovaca iz Kolašina razmišljaju i o masovnom protestu. Kažu da je OŠ Risto Manojlović, od kako je napravljena, kada je riječ o sistemu za grijanje, najkarakterističniji primjer bezumnih rješenja Ministrastva prosvjete.  Ništa se, tvrde, ni ove godine nije promijenilo. U jedinoj gradskoj osnovnoj školi u tom gradu je svega 520 učenika. Ustanova je, međutim, površine 6.000 m² i sagrađena od materijala neprimjerenih oštroj klimi na sjeveru.

„Pored toga, škola je sva u hodnicima, a sa malo učionica, u odnosu na površinu.  Lož ulja za grijanje, čak i sve da bude, kako su najavili iz Ministratva, neće biti dovoljno, kako što nije bilo ni minulih godina. Jedan od razloga su i kriterijumi prema kojima se školama raspoređuju energenti”, kazali su Monitoru u Savjetu roditelja OŠ Risto Manojlović.

Broj učenika je, prema Pravilniku o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe, jedan od osnovnih kriterijuma na osnovu kojeg se određuje količina nafte i lož-ulja. To neke škole na sjeveru sa malim brojem učenika, stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na druge.

U Pravilniku piše da se godišnji troškovi za naftu i lož-ulje određuju na sljedeći način: 18,5 litara po jednom učeniku za škole u prvoj klimatskoj zoni (Herceg Novi, Tivat, Budva, Bar, Kotor i Ulcinj), odnosno 29,6 litara za škole u drugoj klimatskoj zoni (Podgorica, Danilovgrad). U trećoj klimatskoj zoni (Pljevlja, Žabljak, Cetinje, Nikšić, Šavnik, Plužine, Kolašin, Berane, Bijelo Polje, Plav, Rožaje, Andrijevica i Mojkovac) količina lož ulja koje sljeduje škole je 50 litara po učeniku. To mnogima nije garantovalo dovoljo zagrijane učionice tokom minulih zima. Za sada, kažu u Ministarstvu prosvjete, ne razmišlja se o promjeni kriterijuma, prema kojima se raspoređuju energenti školama.

„Otkako je škola napravljena 2011. godine, roditelji, pa i direktori su apelovali da se taj pravilnik promijeni. Nije bilo niti reakcije niti volje. Sada se spremamo na radikalnije poteze. Organizovali smo radnu grupu u kojoj su i predstavnici lokalne samouprave, tražićemo pomoć na svim relevantnim adresama. Zajedno sa roditeljima djece u vrtiću, srednje i muzičke škole pokušaćemo da postignemo da nas čuju”, poručuju iz Savjeta roditelja u Kolašinu.

Pored diskutabilnog Pravilnika, objašnjavaju, problem je i nedakvatan sistem za grijenje, odnosno, kotlarnica i kotao, koji „u prvom sata troši ogromne količine lož-ulja, bez značajnih efekata”. Zbog načina na koji je projektovana škola, gubici su ogromni, a učionice hladne. Treba, kažu roditelji, prije svega, obezbijediti projektnu dokumentaciju, koja bi riješila problem kotlarnice, ali i ostalog prostora u školi.

Dok u osnovnoj školi u Petnjici, zbog nedavne rekonstrukcije kotlarnice narednu zimu dočekuju relaksirano, njihove kolege u srednjoj školi su u velikom problemu. Direktor Maruf Batilović kaže da prostorije na trećem spratu ne mogu da se zagriju. „Na trećem spratu grijanje je slabije u odnosu na prvi i drugi sprat. Svega 30 odsto grijanja obuhvata naše učionice. Koristimo grijalice, ali umjereno, jer u školi je loša električna instalacija. Više grijalica prouzrokuju izbijanje osigurača, zbog čega kasnije imamo problema sa povezivanjem računara i druge tehnologije”, kazao je on.

Uz nedovoljne količine energenata, loša tehnička rješenja uzrokuju probleme sa grijanjem u mnogim školama na sjeveru. Lokalne uprave pojednih opština, iako nemaju nadležnost, sporadično pomognu u rješavanju dijela problema sa grijanjem. No, novac koji mogu da opredijele u tu svrhu, tvrde, nije dovoljan ni za nekoliko dana grijanja učionica. Predsjednik SO Kolašin Milan Đukić, međutim, tvrdi da jednokratne pomoći školama iz opštinskih kasa nijesu rješenje.

„Nemamo prava da pare građana trošimo populistički pred izbore za nešto što je obaveza Ministarstva. Možda je ponajmanje posljednji ministar kriv, ali odgovornost nose svi već godinama. Opština ne može školama davati novac za grijanje, a da pri tom, neko ko je nakaradno projektovao školu i izgradio sistem za grijanje, ne snosi odgovornost. Te pomoći iz opštinski budžeta su nedovljne i ne rješavaju višedecenijski sistemski problem. Više od deceniju i po sam radio kako prosvjetni radnik i rjetke su zime kada je u učionicama bilo dovoljno toplo”, kaže Đukić.

Prioritet Ministarstva prosvjete je, kako su istakli, da se obezbijedi funkcionisanje vaspitno-obrazovnog sistema. Tvde da su preduzete sve aktivnosti kako bi se nastava u školama odvijala redovno. „S obzirom na sva dešavanja na tržištima energenata po pitanju cijena i naglog skoka cijena energenata, sredstva koja su dobijena budžetom za 2022. godinu bila su nedovoljna za ove nabavke i rebalansom budžeta su dobijena dodatna sredstva za ove namjene”, kazali su prošle sedmice iz resornog ministarstva.

Kroz javne nabavke obezbjeđuje se ugalj i pelet kao i sredstva za ogrijevno drvo za vaspitno-obrazovne ustanove. Uprava za katastar i državnu imovinu kroz objedinjene nabavke nabavlja lož-ulje i tečni nafni gas. Novac za ogrijevno drvo je, tvrde iz Ministarstva, obezbijeđen, pa su škole, koje se na taj način griju, već obezbijedile potrebne količine.

„Za isporuku uglja imamo važeći ugovor po kome se vrše isporuke vaspitno- obrazovnim ustanovama i ovaj ugovor ističe krajem oktobra mjeseca. Imajući to u vidu, u narednim danima će biti objavljen novi tender za nabavku uglja”, najavili su iz Ministarstva prosvjete.

Tender za isporučioca je kasnio, jer su se čekala dodatna sredstva koja su dobijena rebalansom budžeta. Tendersku proceduru za nabavku lož-ulja i tečnog naftnog gasa za potrebe Ministarstva i obrazovno-vaspitnih ustanova sprovodi Uprava za katastar i državnu imovinu. Ta procedura je takođe prolongirana zbog nedovoljno novca, koji je kasnije obezbijeđen rebalansom.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

PODGORICA NA ČEKANJU: Između nove vlasti i novih izbora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su se u noći prebrojavanja glasova mnogi samoproglasili za izborne pobjednike, izgleda kako posao formiranja većine u Glavnom gradu neće biti ni brz ni lak. Ako, uopšte, do toga dođe

 

Mjesec nakon septembarskih izbora u Podgorici, proglašeni su i konačni rezultati. Potom su, od 30. oktobra, počeli da teku zvanični rokovi za konstituisanje novog parlamenta i formiranje lokalnih vlasti.

Prvi formalan korak povukli su iz DPS, prošlonedjeljnim pozivom na sastanak partijama koje nijesu dio vladajuće većine na državnom nivou. “Mi želimo dogovor”, poručio je nosilac DPS liste na septembarskim izborima Nermin Abdić. “Ne želimo da građani Podgorice budu taoci političkih potkusurivanja, već ćemo na najbolji mogući način ući u ove pregovore i iskreno reći šta je naš politički stav”.

Matematika je jasna. Sa osvojenih 19 mandata, da bi predvodili, ili  postali dio buduće većine (30 + odbornika) DPS mora zavrijediti podršku skoro svih odbornika koji u opštinski parlament nijesu došli sa lista dvije koalicije koje su na vlasti na državnom nivou (PES-Demokrate i Za budućnost Podgorice). Pošto su iz pokreta Preokret ostali dosljedni predizbornom obećanju da neće pregovarati o ulasku u vlast, manevarski prostor DPS dodatno je sužen.

Njihovom pozivu odazvali su se predstavnici koalicije Evropski savez (SD-SDP-LP) i Stranke evropskog progresa Duška Markovića. Predstavnici koalicije Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović nijesu došli na sastanak ali nijesu ni zatvorili vrata eventualne saradnje. “Partije koalicije Za bolju Podgoricu će u kratkom vremenskom periodu izaći sa Platformom koja će biti osnova toka pregovora. Prije toga nećemo započinjati bilo kakve pregovore”, poručeno je iz te koalicije kao odgovor na poziv DPS-a.

Kako vrijeme odmiče , počinje da djeluje kako u koaliciji Jakova Milatovića i Dritana Abazovića nijesu načisto ko su priželjkivani a ko neprihvatljivi partneri za  formiranje podgoričkih vlasti.

Odnos Milatovića i Abazovića prema premijeru Milojko Spajiću i njegovoj Vladi danas nije bolji nego što je to bio prije podgoričkih izbora. To ne obećava uspješno partnerstvo. Paralelno, nesuglasice sa Andrijom Mandićem i koalicijom ZBCG koju predvode on i Milan Knežević dobijaju na intenzitetu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo