Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVI VJETROVI ZA ULCINJSKO MASLINARSTVO: I masline treba podmazati

Objavljeno prije

na

U ulcinjskim maslinjacima je ovih dana radno. Ova godina je veoma plodna godina za maslinare, ulje je izuzetnog kvaliteta, a cijena mu raste. Lokalna uprava najavljuje brendiranje ulja i značajna ulaganja

 

„Mi se sa zemljama Mediterana ne možemo takmičiti po količinama proizvedenog ulja, ali možemo po njegovom kvalitetu. Posebno što u ulcinjskoj Maslinadi imamo zasade gdje je prosječna starost stabala oko 600 godina. U svijetu se naročito cijeni ulje koje se dobija od takvih maslina”, kaže mladi maslinar iz Ulcinja Šućurija Bakali.

On je, inače, radio i nekoliko puta obavio studijske posjete Italiji. Kako ističe, evidentno je da se ljudi na Primorju ponovo okreću maslini.„Uz tradicionalne tehnike koriste se i nove naročito tokom berbe maslina, pa sada imamo znatno kvalitetnije ulje iz naših maslinjaka, odnosno dosta količina tzv. ekstradjevičanskog ulja”, navodi on.

Bakali napominje da je potrebna i podrška lokalne uprave i države, posebno kada se to tiče revitalizacije maslinjaka u Valdanosu. U toj ,,uvali mira i maslina“ 44 godine nijesu obrađivane masline, pa je sada potrebno da taj prostor od gotovo milion metara kvadratnih sa oko 18.000 stabala te blagoslovljene biljke bude što prije revitalizovan i stavljen u funkciju. To, uz pomoć nadležnih institucija, mogu učiniti samo vlasnici kojima su one konačno vraćene.

Predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari kaže za Monitor da podrška lokalne uprave maslinarima neće izostati i da će se svake godine samo uvećavati. ,,Mi treba da maslinadu dodatno zaštitimo i da ona, kako je to uvijek bilo tokom istorije, i sada bude naš brend, ponos i izvor dobiti lokalnog stanovništva. Zbog toga se grančica maslina nalazi i na grbu Grada“, smatra on.

Kao potvrdu ovih navoda Bajraktari ističe da je u Opštini nedavno formiran Sekretarijat za poljoprivredu, ruralni razvoj i ekologiju. „Na taj način mi kao nova lokalna uprava pokazujemo posvećenost razvoju agrara, i posebno maslinarstva, koji je naša tradicija“, kaže gradonačelnik Ulcinja.

Uz novu organizacionu strukturu, već je raspisan i javni oglas za podršku poljoprivrednicima, dok će u saradnji sa Turističkom organizacijom i udruženjima maslinara krajem ovog mjeseca biti organizovana jedna velika manifestacija posvećena sektoru maslinarstva.

U lokalnoj upravi naglašavaju da imaju i niz drugih planova kada je u pitanju ulcinjska Maslinada. Prije svega, obnoviće se putevi kroz taj dio Ulcinja, potom stara kaldrma, krenuće se u projekat rekonstrukcije česmi kojih ima više od deset i koje su prava atrakcija, a sve sa ciljem da i turisti mogu da uživaju u tom prekrasnom prostoru.

,,Vjerujem da možemo za obnovu maslinjaka, turističku valorizaciju i razvoj kulturnog turizma koristiti sredstva iz evropskih fondova. Posebnu pažnju trebamo obratiti na pravila standardizacije proizvodnje, plasmana i procedure za označavanje proizvoda od maslina oznakom geografskog porijekla”, kaže poznati maslinar i turistički radnik Munib Abazi.

Prema njegovim riječima, sve više turista želi probati domaće i autohtono, a maslina i ulje to svakako jesu. ,,I žele priču, događaj, manifestaciju, što mi sve imamo. Kada se zna da berba maslina dolazi nakon glavne sezone, onda je to odlična prilika da se i na taj način sezona produži’, ocjenjuje Abazi.

On navodi da je potrebno obnoviti i suhozide, kojih ima na desetine kilometara, a čije umijeće gradnje je prije četiri godine na zahtjev Hrvatske dospjelo na UNESCO listu.

Renomirani stručnjak za maslinarstvo Ćazim Alković kaže da je neshvatljivo da sorta masline žutica koja daje odlično ulje još uvijek nije zvanično upisana u svjetsku bazu sorti maslina, što je ,,za Crnu Goru hendikep, ali i sramota”.

,,Nažalost, takav posao nije u domenu maslinarskih organizacija, već je to posao za naučne institucije koje bi naučno do kraja morale da ispitaju sve karakteristike ove sorte, čime bi se na temelju naučno dobijenih podataka stvorili preduslovi za potpuni upis sorte žutica u svjetski registar”, rekao je Alković.

Iz Opštine Ulcinj je najavljeno da će uskoro biti ograđeno jedno stablo masline u Valdanosu koje je, po procjeni Šumarskog fakulteta iz Istanbula, staro 1.900 godina.

A da je maslinarstvo nesumnjivo tradicija Ulcinja pokazuje i podatak da je prije 50 godina gotovo svako domaćinstvo iz užeg dijela grada, tačnije njih 1.413, imalo u svom posjedu masline.

 

Ulcinjsko ulje vazda na cijeni

Tokom cijele istorije je iz Ulcinja kao veoma kvalitetno izvoženo maslinovo ulje.

Tako je, na primjer, za pet mjeseci, od kraja 1755. do početka 1756. godine iz Ulcinja i Bara, za potrebe Mletačke republike, ukrcano sedam lađa punih ulja.

Gospodar skadarskog sandžakata Mahmud-paša Bušatlija prodavao je ulcinjsko i barsko ulje na čitavom Balkanu – od Sarajeva preko Kosova i Beograda do Plovdiva u Bugarskoj.

Ulcinjsko ulje je posebno bilo cijenjeno u Dalmaciji.

Možda je interesantno napomenuti da je za one koji plove morem prava poslastica uvijek bio dvopek umočen u ulje i sirće.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

TRI LICA VLASTI: Bitka za kormilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državni prvaci vuku svako na svoju stranu. Neki sve  bliži, a neki sve dalji jedan od drugoga. Borba modela koji se u naznakama mogu prepoznati  kao građansko-evropski, klerikalno-svesrpski, diletantsko-populistički ,  mogla bi bitno odrediti budućnost Crne Gore. Bitka za kormilo nastaviće se svom žestinom. Uz moguće obrte i do  skoro nezamisliva savezništva. Ubrzalo se vrijeme

 

 

Predsjednik Jakov Milatović prenio je, onima koji su to htjeli da čuju, zaključke i utiske nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. “Imajući u vidu da se nalazimo u ključnoj etapi evropskog puta Crne Gore, smatram izuzetno važnim da budete u potpunosti informisani o zaključcima razgovora koje sam imao u Briselu sa našim EU partnerima”, pisalo je u njegovom pozivu predsjednicima parlamentarnih partija.

Većina partija vlasti solidarisala se i izbjegla sastanak na kome su, iz prve ruke, mogli čuti izvještaj o posljedicama usvajanja tzv. Rezolucije o Jasenovcu. Mišel je zbog tog poteza vladajuće većine i otkazao dogovorenu posjetu Podgorici, sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i obraćanje poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Iz redova skupštinske većine pozivu su se odazvali samo predstavnici albanskih nacionalnih partija. Ostali su se podijelili u dvije grupe. Jedni su (PES, NDP, NSD) iskoristili priliku da Predsjedniku prebace, pored ostalog: da krši Ustav, izigrava  razrednog starješinu, te da je „sebe stavio u poziciju predvodnika političke manjine“. Drugi (Demokrate i SNP) su predsjednikov poziv prećutali i ignorisali.

I jedno i drugo svjedoči o novoj prirodi odnosa predsjednika države i parlamentarne većine. „Odgovor na pitanje kako je i zašto uspio da distancira od sebe one političke partije koje su ga dovele na poziciju koju trenutno obavlja, Milatović treba da potraži u sopstvenom ogledalu”, poručili su mu iz nekada njegovog PES-a, naglašavajući kako se  pozivu predsjednika države nije odazvalo „95 odsto političkih subjekata koji su ga podržali u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“. Ali jesu tadašnji i sadašnji politički oponenti iz redova opozicije. U tome u PES-u prepoznaju „očigledno i neskriveno savezništvo između Milatovića i DPS-a“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRPSKI SVET U PERMANENTNOJ OFANZIVI: Crna Gora i BiH kao meke mete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima fokusiran pristup. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na veliku vojnu silu i išao gotovo  protiv svih u bivšoj Jugoslaviji, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora

 

 

U Srebrenici je bila brojna crnogorska delegacija na obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Osim delegacija koje je poslao predsjednik Jakov Milatović, Vlada (sa tri ministrice) otišla je i brojna delegacija parlamenta – 13 poslanika predvođenih potpredsjednicom Zdenkom Popović (Demokrate). Međutim u skupštinskoj delegaciji nije bilo nijednog predstavnika provučićevskog bloka (NSD, DNP i SNP). Njihovi predstavnici su ranije nekoliko puta rekli da se u Srebrenici desio zločin ali nije genocid. Pri tome su ove partije najgrlatije podržale skupštinsku rezoluciju o Jasenovcu u kojem su tokom četiri godine trajanja logora stradala 44 Crnogorca. Istovremeno oni ne žele rezoluciju o mirnodopskom pokolju u Šahovićima kod Bijelog Polja u kojima je u jednom danu masakrirano najmanje 350 Bošnjaka ili da osude četnički genocid 1943. u kome su, po izvještaju samih komandanata zločinaca, pobili osam hiljada žena, djece i staraca u Sandžaku.

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima pragmatičniji i pristup sa smanjenim fokusom. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na ogromnu vojnu silu i išao protiv gotovo  svih u SFR, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Situacija je relativno čista i u Sjevernoj Makedoniji gdje većinsko pravoslavno stanovništvo ne želi biti ni srpsko niti pod srbijanskim patrijarhom. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora, gdje iako nije većinski, postoji jak osjećaj pripadništva ili makar bliskosti, sa idejom pansrpstva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo