Povežite se sa nama

Izdvojeno

GUSINJE POSTAJE PRVI CRNOGORSKI GRAD SA NULTIM OTPADOM: Smeće kao resurs

Objavljeno prije

na

Među 400 svjetskih  „zero waste“ gradova uskoro bi moglo biti i Gusinje. U toj varoši započela je relizacija projekta, kojim će deponije postati prošlost, a otpad ekonomski resurs, umjesto ekološki problem

 

Zvanje grada sa „nultim otpadom“ prvo će u Crnoj Gori steći Gusinje.  Zahvaljući programu Gradovi bez otpada, ta varoš uskoro bi mogla da obezbijedi uslove da  smeće korsti kao resurs. Sve u okviru uspostavljanja „cirkularnog“ upravljanja otapadom, umjesto, dosadašnjeg, „linearnog“. Ambiciozni projekat sprovodi organizacija Zero Waste Montenegro, u partnerstvu sa Regionalnom razvojnom agencijom – RDA Bjelasica, Komovi i Prokletije. Finansijska podrška obezbijeđena je od Evropske unije, preko IPA programa za međugraničnu saradnju između Crne Gore i Albanije.

„Gusinje postaje „zero waste  grad“, vrijeme je da pošaljemo deponije u prošlost. Prije svega potrebno je smanjiti količinu otpada koju proizvodimo kroz ponovnu upotrebu i odbijanje ambalaže za jednokratnu upotrebu. Onaj  otpad koji proizvedemo recikliramo ili kompostiramo. Projekat će ukupno trajati dvije godine i planiramo da  sistemski promijenimo sistem upravljanja otpadom u toj  opštini“, kaže za Monitor  koordinatorka projekta  Emina Adrović.

Kako je objasnila, koz projekat je planirano uspostavljanje sistema sakupljanja otpada od vrata do vrata, u pet različitih frakcija. Takođe, i  kompostiranje, opremanje centra za obnovu materijala i još puno aktivnosti koje će dovesti do cilja. U toku je, kaže Adrović, edukacija Gusinjana o novom načinu odnosa prema otpadu i životnoj sredini. Ciljna grupa su svi, od najmlađih do najstarijih.

„U Gusinju je formiran Zero waste  savjetodavni odbor sastavljen od  lokalnih ljudi koji se bave javnim djelatnostima. Sprovedene su ankete i detaljne analize otpada sakupljenog iz domaćinstava, a nedavno smo održali i pet edukativnih radionica. No, to je tek početak. Postoji mnogo uspješnih opština nultog otpada koje se nalaze u ruralnim predjelima, gdje su zaista stvoreni idealno održivi sistemi. Ono što Gusinje ima od prirodnih ljepota zaslužuje jedino „cirkularni“ sistem tretiranja otpada. Nadamo se da će projekat dati zamah i održivom turizmu“, kaže sagvornica Monitora.

Ona kaže i da je prednost to što ta opština  ima brojnu dijasporu, „koja već živi po principu nultog otpada ili sličnim modelima u razvijenim zapadnim zemljama“. Očekuje se njihova saradnja, podrška i prenošenje iskustava. Adrovićeva je zadovoljna   i saradnjom sa lokalnom upravom i načinom na koji su prihvatili tu ideju. Ukazuje da opštine „nultog otpada“ imaju uslove „da budu ekonomski održive, da stvaraju nove poslove, pametnije upravljaju resursima, štede novac…“

Prema istraživanju koje je prethodilo projektu, domaćinstva u toj opštini za jednu sedmicu proizvedu od 1,5 do 50 kg otpada.  Istraživanje je pokazalo i da je najviše organskog otpada, više od trećine, a zatim plastike i papira. S druge strane, gusinjska preduzeća, koja su bila uključena u istraživanje,  za isti period prizvedu od 10 do 700 kg smeća.

„U toj opštini samo jedna kompanija i 13 odsto  domaćinstava kompostiraju ostatke hrane, pokošenu travu i grane. Sve kompanije i domaćinstva uključeni u istraživanje naveli su da više od 80 odsto  svog otpada odlažu na deponiju“, neki su od rezultata istraživanja.

Prema  Planu upravljanja otpadom, cilj je da se do 2031. godine u Crnoj Gori reciklira 40 posto otpada. Do tog cilja, kako je više puta ocijenjeno iz civilnog sektora, biće teško stići, jer fali infrastruktura, ali i dovoljno razvijena svijest. U studiji  Zero Waste Montenegro, takođe je konstatovana da je infrastruktura za upravljanje otpadom u našoj zemlji  još nerazvijena.

Zemlje Evropske unije (EU)  recikliraju između 40 i 50 odstvo plastike, papira i stakla. Njemačka, Austrija, Belgija, Švajcarska, Holandija i Švedska reciklirale su barem polovinu komunalnog otpada minulih godina. Brojne studije pokazale su jasnu  vezu između rasta stope recikliranja i pada stope deponovanja otpada. U državama sa visokom stopom recikliranja broj deponovanja opada i to još brže nego što stopa recikliranja raste, pokazuje statistika.

U Evropi postoji 400 gradova u 22 zemlje, koji su  u zvaničnom Zero waste  programu. Najuspješniji primjeri opština nultog otpada su Ljubljana, Minhen, Salcea i Prelog.

Prema zvaničnim podacima,  u našoj državi  reciklira se  svega 10 do 15 odsto otpada. No, česta su tumančenja iz NVO sektora da je stavrni procenat znatno niži, a da se zvanični podaci odnose na sakupljanje, ali ne i reciklažu. Kako piše u studiji Zero Waste, tačne podatke o količini proizvedenog komunalnog otpada u Crnoj Gori teško je dobiti. Razlog za to je, nepostojanje precizne evidenciju u opštinama. Međutim, prema podacima koje su, tokom 2017. godine,  saopštili iz bivšeg  Ministarstvo održivog razvoja i turizma, godišnje se proizvede oko 160.000 tona, odnosno oko 250 kg po osobi. Ti podaci, obično,  ne uključuju otpad koji je nezakonito bačen.

„Prema MONSAT-u 2013. godini bilo je oko 230.000 tona komunalnog otpada koji je generisan u Crnoj Gori (370 kg po osobi)  i oko 145.000 tona biorazgradivog otpada. Prema EuroStatu, u 2013. godini u Crnoj Gori je generisano 508 kilograma otpada po osobi, od čega je tretirano 451 kilogram. Kao prosjek postojećih podataka, mogli bismo procijeniti proizvodnju kućnog otpada po stanovniku u Crnoj Gori na 400-440 kg“, kostatuju u studiju Zero Waste Montenegro.

Prema istoj studiji u našoj zemlji postoji 155 malih, 68 srednjih i 50 većih neregulisanih deponija. Približno 60 odsto sakupljenog otpada  završi na njima.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

MJESEC DO POPISA: Priprema, pozor, prebrojavanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više od 80 pitanja neći će se u upitnicima skoro 4.000 popisivača kada krenu na svoj posao. Sve je izvjesnije da će to biti 1. novembra. Kao i da će ih mnogi dočekati kao nezvane goste. Uz malo truda i dobre volje koja nije pokazana, sve je moglo biti mnogo bolje. Umjesto vjerskog i nacionalnog prebrojavanja mogli smo imati pravi popis

 

Kako se približava termin održavanje Popisa stanovništva, domaćinstava  i stanova, sve JE više onih koji smatraju da ga treba – odložiti. Jedni predlažu na mjesec, drugi kažu do daljnjeg. Odnosno, dok se ne steknu uslovi, tenhički ali i politički, za njegovo nesmetano održavanje.

Iz Vlade insistiraju da se popis održi u terminu koji su oni zimus zacrtali svojom Uredbom. Dakle, od 1. do 15 novembra.

“Mislim da smo dovoljno uradili da ne postoji ni teoretska šansa da bilo kome na pamet padne da pokuša da omete ovaj proces”, rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade sredinom septembra, priznajući da u Monstatu (državna statistika radi pod ingerencijom Ministarstva finasija) još nijesu završene sve pripremne radnje neophodne za nesmetano i tačno sprovođenje popisa.

Potom je i premijer Dritan Abazović, pritvrdio da do odlaganja popisa neće doći. “To se neće desiti. Ne pravimo od toga bauk. Od 1. do 15. novembra je popis i to je to.” Konačno i iz Monstata je saopšteno da trenutno nema zakonskih mogućnosti za odlaganje popisa.

Za neupućene, državni statističari su samo konstatovali da Crna Gora trenutno nema funkcionalnu zakonodavnu vlast (parlament) koja bi mogla da stavi van snage ili izmijeni prošle godine osvojeni Zakon o popisu. Istovremeno su potvrdili  sumnje da oni za popis još nijesu spremni. Na zvaničnom sajtu Monstata, u dijelu koji se odnosi na predstojeći popis i danas (četvrtak 28. septembar), stoji informacija:  “Završena je priprema upitnika, dok je u finalnoj fazi priprema metodoloških i organizacionih uputstava za realizaciju popisa”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

POSLIJE NAPADA NA POLICIJU I KRVOPROLIĆA NA KOSOVU: Teški  izazovi za Beograd i Prištinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u kosovskom selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića  Nakon uspostavljanja kontole, kosovska policija je u manastiru Svetog Arhiđakona Stefana  pronašla  ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Predsjednik Srbije  Vučić je odbacio „insinuacije da iza incidenta stoji Srbija“  i rekao  da se te uniforme i oružje „mogu svuda nabaviti“

 

U ranim jutarnjim satima u nedjelju 24. septembra u kosovskom selu Banjska,  dobro naoružana paramilitarna jedinica je blokirala most sa dvoje oklopljenih vozila. Kada je stigla patrola kosovske policije da izvidi situaciju otvorena je vatra na njih. Policija je uzvratila vatru i pozvala pojačanje. Kasnije su paramilitarci upali u obližnji manastir Svetog Arhiđakona Stefana iz 14. vijeka odakle su nastavili sukob sa policijom do kasnijeg izvlačenja preko obližnjeg brda i šume i povukli se u Srbiju. Nakon što je policija ušla u manastir pronašla je ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Među zaplijenjenim oružjem su i ručni raketni bacači, granate, eksploziv i ostala oprema koja je dovoljna, prema riječima kosovske policije, za jedinicu od 100 ljudi.

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave  i krvoprolića.

Prva reakcija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prošle nedjelje, nakon informacija o pogibiji jednog i ranjavanju dvojice kosovskih policajaca je za mnoge upućene bila u najmanju ruku čudnovata. Vučićev nastup nije pratila uobičajena teatralnost i samouvjerenost priznavši da je njegovoj administraciji trebalo „mnogo vremena da ispitamo šta se dogodilo, šta se zbivalo jutros, tokom popodneva“. Štaviše, predsjednik je odavao dojam da i dalje nema sve informacije na raspolaganju što je odmah protumačeno kao previd, slučajni ili namjerni, srbijanskih službi. Ipak u svom prvom obraćanju naciji Vučić je zadržao političku prisebnost i osudio ubistvo policajca uz standardnu generičnu konstataciju da je kosovski premijer Albin Kurti „glavni organizator haosa na Kosovu i Metohiji… koji želi rat i skukobe“ navevši broj od 62 akcije policije na pretežno srpskom sjeveru zemlje. Od toga su navodno 56 bile „etnički motivisane“. Međutim, indikativno je da Vučić nije optužio Kurtija za izazivanje krvoprolića na noć između subote i njedjelje. Vučić je dodao i da su „trojica Srba stradala  sa KiM, dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, nepotrebno, dvojica su teško ranjena i pretpostavlja se da je četvrto lice stradalo“. Da je i četvrti napadač na policiju preminuo je bila novost je su do tada kosovske službe raspolagale informacijama da su trojica napadača likvidirani u razmjeni vatre. Četvrti je bio zapravo ranjen i kasnije izdahnuo u bolnici u Novom Pazaru u koju je, prema informacijama nezavisnih medija, dopremljeno 6 ranjenih iz istog sukoba. Vučić je opravdao i upad u manastir rekavši da je „naoružana grupa Srba došla do manastira Banjska jer su imali dvojicu povređenih mladića i da su želeli da im pruže pomoć“. Istakao je da crkva „ni na koji način nije bila umešana u incident“. Ubrzo nakon toga Vučićevi mediji u zemlji i regionu su počeli pričati o Srbima koji su se morali organizovati da bi se odupreli „teroru takozvane policije Kosova“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo