Povežite se sa nama

Izdvojeno

GUSINJE POSTAJE PRVI CRNOGORSKI GRAD SA NULTIM OTPADOM: Smeće kao resurs

Objavljeno prije

na

Među 400 svjetskih  „zero waste“ gradova uskoro bi moglo biti i Gusinje. U toj varoši započela je relizacija projekta, kojim će deponije postati prošlost, a otpad ekonomski resurs, umjesto ekološki problem

 

Zvanje grada sa „nultim otpadom“ prvo će u Crnoj Gori steći Gusinje.  Zahvaljući programu Gradovi bez otpada, ta varoš uskoro bi mogla da obezbijedi uslove da  smeće korsti kao resurs. Sve u okviru uspostavljanja „cirkularnog“ upravljanja otapadom, umjesto, dosadašnjeg, „linearnog“. Ambiciozni projekat sprovodi organizacija Zero Waste Montenegro, u partnerstvu sa Regionalnom razvojnom agencijom – RDA Bjelasica, Komovi i Prokletije. Finansijska podrška obezbijeđena je od Evropske unije, preko IPA programa za međugraničnu saradnju između Crne Gore i Albanije.

„Gusinje postaje „zero waste  grad“, vrijeme je da pošaljemo deponije u prošlost. Prije svega potrebno je smanjiti količinu otpada koju proizvodimo kroz ponovnu upotrebu i odbijanje ambalaže za jednokratnu upotrebu. Onaj  otpad koji proizvedemo recikliramo ili kompostiramo. Projekat će ukupno trajati dvije godine i planiramo da  sistemski promijenimo sistem upravljanja otpadom u toj  opštini“, kaže za Monitor  koordinatorka projekta  Emina Adrović.

Kako je objasnila, koz projekat je planirano uspostavljanje sistema sakupljanja otpada od vrata do vrata, u pet različitih frakcija. Takođe, i  kompostiranje, opremanje centra za obnovu materijala i još puno aktivnosti koje će dovesti do cilja. U toku je, kaže Adrović, edukacija Gusinjana o novom načinu odnosa prema otpadu i životnoj sredini. Ciljna grupa su svi, od najmlađih do najstarijih.

„U Gusinju je formiran Zero waste  savjetodavni odbor sastavljen od  lokalnih ljudi koji se bave javnim djelatnostima. Sprovedene su ankete i detaljne analize otpada sakupljenog iz domaćinstava, a nedavno smo održali i pet edukativnih radionica. No, to je tek početak. Postoji mnogo uspješnih opština nultog otpada koje se nalaze u ruralnim predjelima, gdje su zaista stvoreni idealno održivi sistemi. Ono što Gusinje ima od prirodnih ljepota zaslužuje jedino „cirkularni“ sistem tretiranja otpada. Nadamo se da će projekat dati zamah i održivom turizmu“, kaže sagvornica Monitora.

Ona kaže i da je prednost to što ta opština  ima brojnu dijasporu, „koja već živi po principu nultog otpada ili sličnim modelima u razvijenim zapadnim zemljama“. Očekuje se njihova saradnja, podrška i prenošenje iskustava. Adrovićeva je zadovoljna   i saradnjom sa lokalnom upravom i načinom na koji su prihvatili tu ideju. Ukazuje da opštine „nultog otpada“ imaju uslove „da budu ekonomski održive, da stvaraju nove poslove, pametnije upravljaju resursima, štede novac…“

Prema istraživanju koje je prethodilo projektu, domaćinstva u toj opštini za jednu sedmicu proizvedu od 1,5 do 50 kg otpada.  Istraživanje je pokazalo i da je najviše organskog otpada, više od trećine, a zatim plastike i papira. S druge strane, gusinjska preduzeća, koja su bila uključena u istraživanje,  za isti period prizvedu od 10 do 700 kg smeća.

„U toj opštini samo jedna kompanija i 13 odsto  domaćinstava kompostiraju ostatke hrane, pokošenu travu i grane. Sve kompanije i domaćinstva uključeni u istraživanje naveli su da više od 80 odsto  svog otpada odlažu na deponiju“, neki su od rezultata istraživanja.

Prema  Planu upravljanja otpadom, cilj je da se do 2031. godine u Crnoj Gori reciklira 40 posto otpada. Do tog cilja, kako je više puta ocijenjeno iz civilnog sektora, biće teško stići, jer fali infrastruktura, ali i dovoljno razvijena svijest. U studiji  Zero Waste Montenegro, takođe je konstatovana da je infrastruktura za upravljanje otpadom u našoj zemlji  još nerazvijena.

Zemlje Evropske unije (EU)  recikliraju između 40 i 50 odstvo plastike, papira i stakla. Njemačka, Austrija, Belgija, Švajcarska, Holandija i Švedska reciklirale su barem polovinu komunalnog otpada minulih godina. Brojne studije pokazale su jasnu  vezu između rasta stope recikliranja i pada stope deponovanja otpada. U državama sa visokom stopom recikliranja broj deponovanja opada i to još brže nego što stopa recikliranja raste, pokazuje statistika.

U Evropi postoji 400 gradova u 22 zemlje, koji su  u zvaničnom Zero waste  programu. Najuspješniji primjeri opština nultog otpada su Ljubljana, Minhen, Salcea i Prelog.

Prema zvaničnim podacima,  u našoj državi  reciklira se  svega 10 do 15 odsto otpada. No, česta su tumančenja iz NVO sektora da je stavrni procenat znatno niži, a da se zvanični podaci odnose na sakupljanje, ali ne i reciklažu. Kako piše u studiji Zero Waste, tačne podatke o količini proizvedenog komunalnog otpada u Crnoj Gori teško je dobiti. Razlog za to je, nepostojanje precizne evidenciju u opštinama. Međutim, prema podacima koje su, tokom 2017. godine,  saopštili iz bivšeg  Ministarstvo održivog razvoja i turizma, godišnje se proizvede oko 160.000 tona, odnosno oko 250 kg po osobi. Ti podaci, obično,  ne uključuju otpad koji je nezakonito bačen.

„Prema MONSAT-u 2013. godini bilo je oko 230.000 tona komunalnog otpada koji je generisan u Crnoj Gori (370 kg po osobi)  i oko 145.000 tona biorazgradivog otpada. Prema EuroStatu, u 2013. godini u Crnoj Gori je generisano 508 kilograma otpada po osobi, od čega je tretirano 451 kilogram. Kao prosjek postojećih podataka, mogli bismo procijeniti proizvodnju kućnog otpada po stanovniku u Crnoj Gori na 400-440 kg“, kostatuju u studiju Zero Waste Montenegro.

Prema istoj studiji u našoj zemlji postoji 155 malih, 68 srednjih i 50 većih neregulisanih deponija. Približno 60 odsto sakupljenog otpada  završi na njima.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo