Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROPADANJE LUKE BAR: Kad šverceri kolo vode

Objavljeno prije

na

Jadransko more postalo je poprište žestoke bitke u kojoj se troše stotine miliona eura, pa i milijarde, da bi se stekla prednost nad konkurencijom. Posljednja decenija protekla je u obnovi luka, sa izuzetkom luke u Baru. Ona sve više zaostaje u odnosu na rivale i češće se spominje kao švercerska nego uspješna trgovačka oaza

 

Podaci su neumoljivi: Luka Bar daleko zaostaje za lukama u basenu jadransko-jonske regije. Naime, godišnji pretovar naše najveće luke je oko 1,7 miliona tona, hrvatske luke Ploče, gotovo dva puta veći, odnosno 3,2 miliona tona, a za pola miliona više luke u Draču. Situacija je još poraznija ako se imaju u vidu podaci iz luka na sjeveru Jadrana: u Rijeci se godišnje pretovari 12,6 miliona tona, u Trstu 16,6 miliona, a u slovenačkoj luci Kopar čak 23,4 miliona tona razne vrste roba.

Iz Udruženja špeditera Crne Gore saopštili su da sve balkanske luke u svjetskom pretovaru kontejnera učestvuju sa jedan odsto, a da luka Bar čini svega 0,6 procenata pretovara balkanskih luka. Interesantno je svakako istaći da je, recimo 1989. godine, preko ove luke prošlo oko tri miliona tona robe.

Ukoliko se prate trendovi investicija u jadranske luke, onda je jasno da će u budućnosti pozicija barske luke biti veoma nezavidna. Možda se to najbolje vidi na primjeru luke Drač koja bi, po mišljenju stručnjaka Evropske investicione banke, trebalo da ima ključnu ulogu u ekonomskom razvoju regiona Zapadnog Balkana.

Albanski premijer Edi Rama je nedavno predstavio projekt proširenja ove luke, koja će, kako tvrdi, biti jedna od najvećih turističkih luka na Mediteranu. Cilj je takođe da ona bude ne samo luka Albanije, već i Kosova i Sjeverne Makedonije, kao i juga Srbije. Posebno ako zaživi projekat mini Šengena, koji zajednički forsiraju Rama i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

U tom smjeru su projekti povezivanja Drača željezničkom prugom sa Prištinom, te dalje prema Nišu. U posljednjoj deceniji izgrađeni su odlični auto-putevi koji povezuju Albaniju sa Kosovom.

Generalni direktor Luke Drač Piro Vengu kaže kako je važno da se ta luka pravovremeno strateški pozicionira za budućnost jer se predviđa da će u idućih 10 godina zone Jadranskog i Jonskog mora doživjeti trostruko povećanje pomorske trgovine.

Najveća bitka se, ipak, vodi na sjeveru Jadrana, gdje se svi trude da što više i kvalitetnije razviju kapacitete kako bi postali konkurentniji u privlačenju tereta za evropske zemlje iz dalekoistočnih luka, i obrnuto. Najuspješnija je luka Kopar čiji kontejnerski terminal već sada prekrcava više robe nego Rijeka i Trst zajedno. Godišnje se, na primjer, pretovari više od 700.000 automobila.

Istovremeno, luka Trst mnogo investira u logistiku, povećava broj vozova prema Mađarskoj, otvorila je tržište Poljske i Češke i cilj joj da postane distributivni i logistički centar za robe s Dalekog istoka.

A dok se u Luci Bar najavljuje projekat unapređenje infrastrukture, vrijedan preko 20 miliona eura i koji će biti finansiran iz budžeta EU u okviru investicionog plana za Zapadni Balkan, izostaje već decenijama najavljeno bolje infrastrukturno povezivanje luke sa okruženjem. Modernizacije željeznice nije ni na vidiku, dok izgradnja tek prve od četiri dionice auto-puta prema granici sa Srbijom sporo napreduje. Bitku sa konkurencijom Luka Bar je izgubila na svom terenu.

Prije svega, jer se ona posljednjih desetljeća mnogo češće nalazila na ruti krijumčara, odnosno jer je služila kao sigurna švercerska luka. Vlada Crne Gore je u julu usvojila odluku o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u okviru Slobodne zone Luke Bar, čime je ,,konačno zadan snažan udarac organizovanim kriminalnim grupama koje su decenijama organizovale šverc preko te luke”.

,,Nakon 30 godina, došao je kraj švercu cigareta”, rekao je potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović.

U dokumentu Globalne inicijative ,,Žarišta organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu” iz maja 2019. godine, navodi se da je Bar, poznat kao žarište šverca cigareta. Inostrane marke stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz Bara.

Prema nezvaničnim informacijama, tržište cigareta u Crnoj Gori je vrijedno oko 800 miliona eura. Svaka peta švercovana cigareta u EU ulazi preko Crne Gore, što se odražava na budžete tih zemalja, pa one traže efikasnije akcije od crnogorskih vlasti. Tako je Velika Britanija izračunala da je poslije eliminisanja šverca cigareta iz Crne Gore imala oko 270 miliona eura prihoda.

No, čini se da svi u aktuelnoj Vladi ne dijele stavove vicepremijera. Vijesti tvrde da je do razrješenja direktora Uprave prihoda i carina Aleksandra Damjanovića sa te funkcije došlo jer ni premijer Zdravko Krivokapić ni resorno Ministarstvo finansija i socijalnog staranja nijesu bili upoznati sa popisom carinskog skladišta cigareta u Baru, koje je obavljeno u junu.

Takođe, pošiljka od 1,4 tone kokaina, koja je krajem jula zaplijenjena u Zeti, je brodom stigla u luku Bar, u kontejnerima banana. Prije sedam godina oko 250 kg kokaina je iz Brazila do Crne Gore prevezeno u džakovima kafe.

Stoga se u nedavno objavljenom Izvještaju Evropske komisije za prošlu godinu apeluje na snažniji carinski nadzor i proaktivne istrage, posebno kada je u pitanju poslovanje of-šor firmi u Slobodnoj zoni.

Iz Vlade Crne Gore ističu da su zabranili skladištenje duvanskih proizvoda u okviru te zone, te poručuju da ,,postoji interesovanje jednog investitora da na prostoru Slobodne zone u Luci investira 35 do 40 miliona dolara u proizvodnu fabriku, što bi otvorilo značajan broj radnih mjesta i omogućilo Luci Bar nove poslove“.

Staro je pravilo: pomorska trgovina donosi izvjestan prosperitet, dok samo privilegovana i krijumčarska može donijeti veliku akumulaciju i blagostanje. Naravno, samo pojedincima i njihovim pomagačima u vlasti koji se i dalje ne žele odreći tih monopola.

A cijenu višedecenijskog šverca plaća i tek će platiti tragičnim zaostajanjem za konkurencijom Luka Bar, opština Bar i njeni građani/ke, kao i čitava Crna Gora.

                Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo