Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROPADANJE LUKE BAR: Kad šverceri kolo vode

Objavljeno prije

na

Jadransko more postalo je poprište žestoke bitke u kojoj se troše stotine miliona eura, pa i milijarde, da bi se stekla prednost nad konkurencijom. Posljednja decenija protekla je u obnovi luka, sa izuzetkom luke u Baru. Ona sve više zaostaje u odnosu na rivale i češće se spominje kao švercerska nego uspješna trgovačka oaza

 

Podaci su neumoljivi: Luka Bar daleko zaostaje za lukama u basenu jadransko-jonske regije. Naime, godišnji pretovar naše najveće luke je oko 1,7 miliona tona, hrvatske luke Ploče, gotovo dva puta veći, odnosno 3,2 miliona tona, a za pola miliona više luke u Draču. Situacija je još poraznija ako se imaju u vidu podaci iz luka na sjeveru Jadrana: u Rijeci se godišnje pretovari 12,6 miliona tona, u Trstu 16,6 miliona, a u slovenačkoj luci Kopar čak 23,4 miliona tona razne vrste roba.

Iz Udruženja špeditera Crne Gore saopštili su da sve balkanske luke u svjetskom pretovaru kontejnera učestvuju sa jedan odsto, a da luka Bar čini svega 0,6 procenata pretovara balkanskih luka. Interesantno je svakako istaći da je, recimo 1989. godine, preko ove luke prošlo oko tri miliona tona robe.

Ukoliko se prate trendovi investicija u jadranske luke, onda je jasno da će u budućnosti pozicija barske luke biti veoma nezavidna. Možda se to najbolje vidi na primjeru luke Drač koja bi, po mišljenju stručnjaka Evropske investicione banke, trebalo da ima ključnu ulogu u ekonomskom razvoju regiona Zapadnog Balkana.

Albanski premijer Edi Rama je nedavno predstavio projekt proširenja ove luke, koja će, kako tvrdi, biti jedna od najvećih turističkih luka na Mediteranu. Cilj je takođe da ona bude ne samo luka Albanije, već i Kosova i Sjeverne Makedonije, kao i juga Srbije. Posebno ako zaživi projekat mini Šengena, koji zajednički forsiraju Rama i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

U tom smjeru su projekti povezivanja Drača željezničkom prugom sa Prištinom, te dalje prema Nišu. U posljednjoj deceniji izgrađeni su odlični auto-putevi koji povezuju Albaniju sa Kosovom.

Generalni direktor Luke Drač Piro Vengu kaže kako je važno da se ta luka pravovremeno strateški pozicionira za budućnost jer se predviđa da će u idućih 10 godina zone Jadranskog i Jonskog mora doživjeti trostruko povećanje pomorske trgovine.

Najveća bitka se, ipak, vodi na sjeveru Jadrana, gdje se svi trude da što više i kvalitetnije razviju kapacitete kako bi postali konkurentniji u privlačenju tereta za evropske zemlje iz dalekoistočnih luka, i obrnuto. Najuspješnija je luka Kopar čiji kontejnerski terminal već sada prekrcava više robe nego Rijeka i Trst zajedno. Godišnje se, na primjer, pretovari više od 700.000 automobila.

Istovremeno, luka Trst mnogo investira u logistiku, povećava broj vozova prema Mađarskoj, otvorila je tržište Poljske i Češke i cilj joj da postane distributivni i logistički centar za robe s Dalekog istoka.

A dok se u Luci Bar najavljuje projekat unapređenje infrastrukture, vrijedan preko 20 miliona eura i koji će biti finansiran iz budžeta EU u okviru investicionog plana za Zapadni Balkan, izostaje već decenijama najavljeno bolje infrastrukturno povezivanje luke sa okruženjem. Modernizacije željeznice nije ni na vidiku, dok izgradnja tek prve od četiri dionice auto-puta prema granici sa Srbijom sporo napreduje. Bitku sa konkurencijom Luka Bar je izgubila na svom terenu.

Prije svega, jer se ona posljednjih desetljeća mnogo češće nalazila na ruti krijumčara, odnosno jer je služila kao sigurna švercerska luka. Vlada Crne Gore je u julu usvojila odluku o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u okviru Slobodne zone Luke Bar, čime je ,,konačno zadan snažan udarac organizovanim kriminalnim grupama koje su decenijama organizovale šverc preko te luke”.

,,Nakon 30 godina, došao je kraj švercu cigareta”, rekao je potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović.

U dokumentu Globalne inicijative ,,Žarišta organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu” iz maja 2019. godine, navodi se da je Bar, poznat kao žarište šverca cigareta. Inostrane marke stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz Bara.

Prema nezvaničnim informacijama, tržište cigareta u Crnoj Gori je vrijedno oko 800 miliona eura. Svaka peta švercovana cigareta u EU ulazi preko Crne Gore, što se odražava na budžete tih zemalja, pa one traže efikasnije akcije od crnogorskih vlasti. Tako je Velika Britanija izračunala da je poslije eliminisanja šverca cigareta iz Crne Gore imala oko 270 miliona eura prihoda.

No, čini se da svi u aktuelnoj Vladi ne dijele stavove vicepremijera. Vijesti tvrde da je do razrješenja direktora Uprave prihoda i carina Aleksandra Damjanovića sa te funkcije došlo jer ni premijer Zdravko Krivokapić ni resorno Ministarstvo finansija i socijalnog staranja nijesu bili upoznati sa popisom carinskog skladišta cigareta u Baru, koje je obavljeno u junu.

Takođe, pošiljka od 1,4 tone kokaina, koja je krajem jula zaplijenjena u Zeti, je brodom stigla u luku Bar, u kontejnerima banana. Prije sedam godina oko 250 kg kokaina je iz Brazila do Crne Gore prevezeno u džakovima kafe.

Stoga se u nedavno objavljenom Izvještaju Evropske komisije za prošlu godinu apeluje na snažniji carinski nadzor i proaktivne istrage, posebno kada je u pitanju poslovanje of-šor firmi u Slobodnoj zoni.

Iz Vlade Crne Gore ističu da su zabranili skladištenje duvanskih proizvoda u okviru te zone, te poručuju da ,,postoji interesovanje jednog investitora da na prostoru Slobodne zone u Luci investira 35 do 40 miliona dolara u proizvodnu fabriku, što bi otvorilo značajan broj radnih mjesta i omogućilo Luci Bar nove poslove“.

Staro je pravilo: pomorska trgovina donosi izvjestan prosperitet, dok samo privilegovana i krijumčarska može donijeti veliku akumulaciju i blagostanje. Naravno, samo pojedincima i njihovim pomagačima u vlasti koji se i dalje ne žele odreći tih monopola.

A cijenu višedecenijskog šverca plaća i tek će platiti tragičnim zaostajanjem za konkurencijom Luka Bar, opština Bar i njeni građani/ke, kao i čitava Crna Gora.

                Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo