Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROPADANJE LUKE BAR: Kad šverceri kolo vode

Objavljeno prije

na

Jadransko more postalo je poprište žestoke bitke u kojoj se troše stotine miliona eura, pa i milijarde, da bi se stekla prednost nad konkurencijom. Posljednja decenija protekla je u obnovi luka, sa izuzetkom luke u Baru. Ona sve više zaostaje u odnosu na rivale i češće se spominje kao švercerska nego uspješna trgovačka oaza

 

Podaci su neumoljivi: Luka Bar daleko zaostaje za lukama u basenu jadransko-jonske regije. Naime, godišnji pretovar naše najveće luke je oko 1,7 miliona tona, hrvatske luke Ploče, gotovo dva puta veći, odnosno 3,2 miliona tona, a za pola miliona više luke u Draču. Situacija je još poraznija ako se imaju u vidu podaci iz luka na sjeveru Jadrana: u Rijeci se godišnje pretovari 12,6 miliona tona, u Trstu 16,6 miliona, a u slovenačkoj luci Kopar čak 23,4 miliona tona razne vrste roba.

Iz Udruženja špeditera Crne Gore saopštili su da sve balkanske luke u svjetskom pretovaru kontejnera učestvuju sa jedan odsto, a da luka Bar čini svega 0,6 procenata pretovara balkanskih luka. Interesantno je svakako istaći da je, recimo 1989. godine, preko ove luke prošlo oko tri miliona tona robe.

Ukoliko se prate trendovi investicija u jadranske luke, onda je jasno da će u budućnosti pozicija barske luke biti veoma nezavidna. Možda se to najbolje vidi na primjeru luke Drač koja bi, po mišljenju stručnjaka Evropske investicione banke, trebalo da ima ključnu ulogu u ekonomskom razvoju regiona Zapadnog Balkana.

Albanski premijer Edi Rama je nedavno predstavio projekt proširenja ove luke, koja će, kako tvrdi, biti jedna od najvećih turističkih luka na Mediteranu. Cilj je takođe da ona bude ne samo luka Albanije, već i Kosova i Sjeverne Makedonije, kao i juga Srbije. Posebno ako zaživi projekat mini Šengena, koji zajednički forsiraju Rama i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

U tom smjeru su projekti povezivanja Drača željezničkom prugom sa Prištinom, te dalje prema Nišu. U posljednjoj deceniji izgrađeni su odlični auto-putevi koji povezuju Albaniju sa Kosovom.

Generalni direktor Luke Drač Piro Vengu kaže kako je važno da se ta luka pravovremeno strateški pozicionira za budućnost jer se predviđa da će u idućih 10 godina zone Jadranskog i Jonskog mora doživjeti trostruko povećanje pomorske trgovine.

Najveća bitka se, ipak, vodi na sjeveru Jadrana, gdje se svi trude da što više i kvalitetnije razviju kapacitete kako bi postali konkurentniji u privlačenju tereta za evropske zemlje iz dalekoistočnih luka, i obrnuto. Najuspješnija je luka Kopar čiji kontejnerski terminal već sada prekrcava više robe nego Rijeka i Trst zajedno. Godišnje se, na primjer, pretovari više od 700.000 automobila.

Istovremeno, luka Trst mnogo investira u logistiku, povećava broj vozova prema Mađarskoj, otvorila je tržište Poljske i Češke i cilj joj da postane distributivni i logistički centar za robe s Dalekog istoka.

A dok se u Luci Bar najavljuje projekat unapređenje infrastrukture, vrijedan preko 20 miliona eura i koji će biti finansiran iz budžeta EU u okviru investicionog plana za Zapadni Balkan, izostaje već decenijama najavljeno bolje infrastrukturno povezivanje luke sa okruženjem. Modernizacije željeznice nije ni na vidiku, dok izgradnja tek prve od četiri dionice auto-puta prema granici sa Srbijom sporo napreduje. Bitku sa konkurencijom Luka Bar je izgubila na svom terenu.

Prije svega, jer se ona posljednjih desetljeća mnogo češće nalazila na ruti krijumčara, odnosno jer je služila kao sigurna švercerska luka. Vlada Crne Gore je u julu usvojila odluku o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u okviru Slobodne zone Luke Bar, čime je ,,konačno zadan snažan udarac organizovanim kriminalnim grupama koje su decenijama organizovale šverc preko te luke”.

,,Nakon 30 godina, došao je kraj švercu cigareta”, rekao je potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović.

U dokumentu Globalne inicijative ,,Žarišta organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu” iz maja 2019. godine, navodi se da je Bar, poznat kao žarište šverca cigareta. Inostrane marke stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz Bara.

Prema nezvaničnim informacijama, tržište cigareta u Crnoj Gori je vrijedno oko 800 miliona eura. Svaka peta švercovana cigareta u EU ulazi preko Crne Gore, što se odražava na budžete tih zemalja, pa one traže efikasnije akcije od crnogorskih vlasti. Tako je Velika Britanija izračunala da je poslije eliminisanja šverca cigareta iz Crne Gore imala oko 270 miliona eura prihoda.

No, čini se da svi u aktuelnoj Vladi ne dijele stavove vicepremijera. Vijesti tvrde da je do razrješenja direktora Uprave prihoda i carina Aleksandra Damjanovića sa te funkcije došlo jer ni premijer Zdravko Krivokapić ni resorno Ministarstvo finansija i socijalnog staranja nijesu bili upoznati sa popisom carinskog skladišta cigareta u Baru, koje je obavljeno u junu.

Takođe, pošiljka od 1,4 tone kokaina, koja je krajem jula zaplijenjena u Zeti, je brodom stigla u luku Bar, u kontejnerima banana. Prije sedam godina oko 250 kg kokaina je iz Brazila do Crne Gore prevezeno u džakovima kafe.

Stoga se u nedavno objavljenom Izvještaju Evropske komisije za prošlu godinu apeluje na snažniji carinski nadzor i proaktivne istrage, posebno kada je u pitanju poslovanje of-šor firmi u Slobodnoj zoni.

Iz Vlade Crne Gore ističu da su zabranili skladištenje duvanskih proizvoda u okviru te zone, te poručuju da ,,postoji interesovanje jednog investitora da na prostoru Slobodne zone u Luci investira 35 do 40 miliona dolara u proizvodnu fabriku, što bi otvorilo značajan broj radnih mjesta i omogućilo Luci Bar nove poslove“.

Staro je pravilo: pomorska trgovina donosi izvjestan prosperitet, dok samo privilegovana i krijumčarska može donijeti veliku akumulaciju i blagostanje. Naravno, samo pojedincima i njihovim pomagačima u vlasti koji se i dalje ne žele odreći tih monopola.

A cijenu višedecenijskog šverca plaća i tek će platiti tragičnim zaostajanjem za konkurencijom Luka Bar, opština Bar i njeni građani/ke, kao i čitava Crna Gora.

                Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

VREMENSKA PROGNOZA VLADINE SUDBINE: Pretežno nestabilno sa mogućim padavinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije sporno da aktuelna Vlada nema podršku u parlamentu. Ali je upitan način na koji bi se to nepovjerenje moglo formalno iskazati, bez saradnje zvanično nepomirljivih protivnika. Izvjesna je samo politička neizvjesnost koja će se produžiti, kakav god da bude epilog opozicione inicijative

 

Uoči godišnjice formiranja prve višestranačke Vlade bez učešća Demokratske partije socijalista, u parlament je stigla i zvanična inicijativa za njeno rušenje.

Prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi podržalo je svih 40 poslanika opozicije. Od ponedjeljka traju nagađanja da li će se u redovima skupštinske većine naći nedostajući 41. glas, neophodan da se obori Vlada Zdravka Krivokapića.

Premijer je optimista. On cijeni da je inicijativa opozicije „politički  marketing za lokalne izbore u Podgorici“. Krivokapić se, očigledno, uzda u pretpostavku da u vladajućoj većini nema onih koji bi bili sremni da ga sruše paktirajući sa DPS-om. I pored evidentnog, i javno iskazanog, nezadovoljstva (ne)radom njegovog kabineta koje unutar vladajuće većine traje  od formiranja Vlade.

,,Volja građana je tada (na prošlogodišnjim izborima – prim. Monitora) bila uperena protiv režima koji je ostavio mnogo posljedica”, podsjetio je  Krivokapić insistirajući kako on „ne vidi“  da bi iko iz tročlane koalicije na vlasti to mogao da preokrene.

Javni nastupi zvaničnika vladajuće većine tome idu u prilog.

,,Što god iz DF-a mislili o aktuelnoj Vladi i zloupotrebi izborne volje građana od premijera Zdravka Krivokapića i njegovog neformalnog zamjenika Milojka Spajića, glasanje za inicijativu opozicije o nepovjerenju Vladi, ne dolazi u obzir”, tvitovao je poslanik DF-a Nikola Bajčetić. I obrazložio na čemu se temelji stav koalicije kojoj pripada: DPS je neprijatelj Crne Gore, a s neprijateljima nema saradnje”.

Izrečeno je pritvrdio i Dragan Ivanović, poslanik SNP-a (zajedno sa DF-om dio koalicije Za budućnost Crne Gore): „Sigurno je da niko od nas neće rušiti Vladu s DPS-om, iako smo nezadovoljni Vladom”.

Demokrate su ponovile stav da oni ovu Vladu neće rušiti. Da bi i kolegama iz vladajuće većine poručile da bi podrška nekoga od njih opozicionoj inicijativi za smjenu izvršne vlasti značilo da je taj neko  uzeo novac. ,,Da li je uzeo milion ili 21 milion – nas to apsolutno nije briga. Ko god odluči da podrži inicijativu koju je uputila opozicija, to će biti ista ona korupcija oličena u liku i djelu Darka Pajovića i Pozitivne Crne Gore”, saopštio je u parlamentu poslanik Demokrata Vladimir Martinović.

To je i  elementarno upućenima, dovoljno da prepoznaju  da je Bečić potencijalno paktiranje sa DPS-om unaprijed osumnjičio poslanike Abazovićeve  koalicije Crno na bijelo (GP URA i CIVIS). Iz DF-a su bili radikalniji. Poslanik Jovan Vučurović, je poimenice prozvao koleginicu Boženu Jelušić:  „Postoje sumnje da je upravo ona taj džoker u koga se uzda DPS prilikom izglasavanja nepovjerenja Vladi“. Pa, kao bajagi, ograda: „A mi se, pored svih glasina, uzdamo u poslanicu Jelušić da neće popustiti“.

Iz URA su uzvratili. „Nema straha od povratka DPS-a na vlast. Građani mogu da budu relaksirani, DPS se vratiti neće“, kazao je predsjednik Pokreta i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, podsjećajući da je URA podržala sve dosadašnje inicijative Vlade. Za razliku od nekih koalicinih partnera (DF). Poslanik URA-e Miloš Konatar je podsjetio kako je Krivokapićeva Vlada „možda jedina Vlada u svijetu koja u svojih godinu dana možda i jače napade trpjela od strane poslanika parlamente većine nego od opozicije”. Uz napomenu: ,,Nije normalno da isti ti koji su od početka htjeli da ruše Vladu, pa i oni koji su htjeli da je rekonstruišu, danas love izdajnike po parlamentu, po Crnoj Gori, pominju se avioni, kamioni, prodaja, izdaja…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PEJOVIĆ OPET ŠALJE RADNIKE KUĆI: Ekologija i struja zatvaraju KAP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove nedjelje uprava KAP-a najavila je radnicima da se pripreme za postepeno gašenje ćelija i potpuni prestanak proizvodnje aluminijuma od 15. decembra zbog visokih cijena struje od 1. januara. Istovremeno, drama oko KAP-a, koja traje decenijama, mogla bi da dobije svoj epilog i zbog ekologije

 

„Šta si mi ovo poslao, se*em ti se u titulu? Je..ću ti majku, vidjećeš ti, pokazaću ti ja“, zaprijetio je vlasnik Kombinata aluminijuma Podgorica Veselin Pejović direktoru Agencije za zaštitu životne sredine Milanu Gazdiću. Razlog: Agencija je Pejoviću ispostavila rješenje o naplati eko naknade od 800.000 eura u roku od 15 dana, pod prijetnjom prinudne naplate.

Gazdić je prijavio prijetnje policiji. Pejović je uhapšen. Nakon saslušanja tužilaštvo je ocjenilo da u radnjama Pejovića nema elementa krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Ovog puta je sve ostalo na prijetnjama za razliku od incidenta iz 2015. kada je na beogradskom aerodromu Pejović nasrnuo na Nebojšu Medojevića. Kasnije je ponovio da će pljuvati i šamarati Medojevića gdje god ga vidi, da bi se nakon reakcija javnosti pravdao da su njegove riječi izvučene iz konteksta. Napad nije.

Prije nego što je izgubio takt i počeo sa uvredama i psovkama, Pejović je zaprijetio Gazdiću da će ga prijaviti Specijalnom državnom tužiocu. Izgleda da ga je dodatno razjarilo to što je Gazdić odgovorio da to slobodno učini.

SDT inače ni nakon osam godina nije utvrdilo da li, i ko treba da odgovara zbog nepravilnosti u vezi 137 miliona eura državnih garancija datih KAP-u. Državna revizorska institucija utvrdila je nepravilnosti u reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. Potpise na sporne ugovore o državnim garancijama, bez procjene opravdanosti te pomoći i kontragarancija, stavili su u ime Vlade tadašnji ministri finansija i ekonomije Igor Lukšić i Branko Vujović, premijer u tom periodu bilo je Milo Đukanović, aktuelni predsjednik države. A KAP-om je upravljao ruski oligarh Oleg Deripaska.

I pored neažurnosti SDT-a, Pejović je Miliovju Katniću podnio krivičnu prijavu protiv premijera Zdravka Krivokapća, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, ministra ekologije, prostornog planiranja i turizma Ratka Mitrovića i direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića. Prijavu je podnesena zbog udruženog kriminalnog djelovanja i zloupotrebe funkcija koje obavljaju a sve na štetu Pejovićeve kompanije Uniprom, koja gazduje KAP-om.

Izu Uniproma tvrde da je jasno da su ekološki otpad, povodom kojeg je došlo do incidenta sa Agencijom, ostavili Rusi, tačnije CEAC, jer je Uniprom preuzeo KAP u stečaju tek 2015. godine. „U nemogućnosti da naknadu naplati od CEAC-a a ni od KAP AD u stečaju, nakon pet godina ona mijenja dispozitiv rješenja dana 22. 11. 2021. godine. U dispozitivu mijenja subjekta koji je obavezan na plaćanje naknade, tako što sada tu obavezu ustanovljava na privredno društvo Uniprom d.o.o. Nikšić za iznos od 348.000 eura, a zatim i rješenja za sljedeće godine, stvarajući obavezu za Uniprom u iznosu većem od 700.000 eura“, naveo je Pejović.
Iz Agencije tvrde da su u posljednja dva mjeseca uspjeli da od Pejovićeve kompanije naplate 137.000 eura zaostalih eko naknada i naknada zbog zagađenja životne sredine. Te takse i kazne nijesu plaćene od 2016. godine. Direktor Agencije Gazdić je 1. oktobra donio rješenje kojim su preinačena sva prethodna, koja KAP nije platio, a kojima je Pejoviću bilo naloženo da ih plaća sukcesivno, svakog mjeseca do kraja godine. Sva rješenja ispostavljena su Unipromu, koji je preuzeo organizaciju proizvodnje tokom stečajnog postupka prodaje imovine KAP-a. Uz obrazloženje da je upravo Uniprom korisnik postrojenja, pa samim tim i obveznik plaćanja eko naknade u skladu sa propisima.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ARAPI GASE DUVANSKI KOMBINAT: Glavni grad pohitao da proda svoje akcije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat

 

Duvanski kombinat se gasi. Tako su prije nekoliko dana saopštili predstavnici većinskog vlasnika Novog duvanskog kombinata, kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata –  Grand lnternational FZ-LLC. Menadžer kompanije Grand International FZ-LLC Ahmad Ibrahim Hamdan kaže da je kompanija sada u procesu prestanka obavljanja svoje djelatnosti.

Tako će, prema najavama,  prestati proizvodnja duvana, koja u Podgorici postoji od 1903. godine, kada je kralj Nikola osnovao fabriku Monopol duvana. Kasnije je to privredno društvo promijenilo mnogo oblika organizovanja i imena, a posljednje je Novi duvanski kombinat Podgorica (NDKP), pod kojim posluje i danas. Njega su osnovali Vlada Crne Gore i Glavni grad Podgorica, nakon što je u stečaj otišao stari Duvanski kombinat.  Njegova imovina prodata je građevinskom preduzeću Zetagradnja. Danas na mjestu, gdje je nekada bila fabrika, niče novi stambeni kvart.

Arapska kompanija preuzela je duvanski kombinat 2016.  Jedina se prijavila na tenderu za dokapitalizaciju NDKP-a. Ponudila je ulaganje od 20 miliona eura i zapošljavanje 75 radnika. Zaposlili  su šezdesetak radnika. Krajem maja 2018. godine počeli su sa probnom proizvodnjom, dok krajem septembra 2019. godine na dvije proizvodne linije počinju sa proizvodnjom cigareta. Kompanija Grand International FZ-LLC u julu ove godine kupila je i dio akcija u duvanskom kombunatu od Glavnog grada za nešto više do dva miliona eura. Vlada Crne Gore vlasnik je 1,16 odsto akcija. Međutim, firma je cijelo vrijeme poslovala sa gubitkom, a 2020. godinu završili su sa gubitkom od 3,4 miliona eura.

Interesantno, Glavni grad je  prodao svoje akcije u Duvanskom kombinatu dan nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da su inspektori počeli kontrolu tog preduzeća, po nalogu bivšeg rukovodioca Uprave prihoda i carina Aleksandra Damjanovića. Odluku o prodaji akcija su obrazložili lošim poslovanjem tog preduzeća u prošloj godini. Novac od prodaje će, kako je tada saopšteno, iskoristiti za razvojne projekte.

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat. Iz preduzeća su saopštili da su više puta bili predmet kontrole carinskih organa i Poreske uprave.

,,Nakon čega nijesu utvrđene bilo kakve nepravilnosti, niti date primjedbe. Takođe, bili smo i predmet kontrole međunarodne organizacije koja se bavi borbom protiv krijumčarenja cigareta – OLAF, koja je dala pozitivno mišljenje na naše poslovanje. Nažalost, Grand International FZ-LLC i mendžment Novog duvanskog kombinata nije naišao na razumijevanje i podršku od strane Vlade Crne Gore. Obraćajući se u više navrata zvaničnim dopisima i propratnom dokumentacijom, a u vezi sa našim budućim investicijama i zainteresovanošću za otkup vlasničkog udjela države u Novom duvanskom kombinatu, unapređenjem i razvojem proizvodnje duvana, rješavanjem pitanja otpada, kao i nekih pitanja vezano za funkcionisanje Slobodne zone u skladu sa međunarodnim standardima, nijesmo dobili nijednu povratnu informaciju, kao ni odgovor na bilo koje zvanično obraćanje”, navodi Hamdan u pismu premijeru Zdravku Krivokapiću.

U Vladi, prema informacijama Monitora, sumnjaju da se i u Novom duvanskom kombinatu odvijaju nelegalne aktivnosti povezane sa švercom cigareta. Ali još nema zvaničnih saopštenja šta su pokazale brojne kontrole poslovanja NDKP-a. Zbog toga su, na predlog Damjanovića, naložili pojačan nadzor ovog preduzeća. To je ranije javno rekao i Abazović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo