Povežite se sa nama

NOVI BROJ

HRONIKA 1005

Objavljeno prije

na

radonjic

SLUČAJ MUGOŠA PROTIV VIJESTI
Beograd da presudi

Novo vještačenje o povredama glave Dragana Radonjića, vozača gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, koje je Radonjić navodno zadobio u večeri kada se gradonačelnik Podgorice fizički obračunao sa Mihailom Jovovićem, urednikom Vijesti, i reporterom tog dnevnog lista Borisom Pejovićem,  biće urađeno na Institutu za sudsku medicinu u Beogradu. Istražni sudija Osnovnog suda Nebojša Golubović Institutu je već proslijedio medicinsku dokumentaciju Radonjića. Golubović je, iako je tužilaštvo tražilo da se dodatno vještačenje obavi u Zagrebu, odlučio da o Radonjićevim povredama glave ipak sudi Beograd. Dodatno vještačenje je po zahtjevu tužilaštva već rađeno, a u nalazu Dragane Čukić zaključeno je da Radonjić povrede nije mogao zadobiti od Jovovića što su prvobitno zaključili policija i tužilaštvo.

ČETIRI GODINE OD ŽELJEZNIČKE NESREĆE NA BIOČU
Čekanje istine

NVO Voz neprebola Bioče 2006 zatražila je, uoči četvrte godišnjice željezničke nesreće na Bioču, da pravosudni organi istragu vrate na početak. “Pošto tri strane u postupku – tužilaštvo, odbrana okrivljenog mašinovođe i mi, misle da u ovom postupku nije rečeno sve i utvrđena prava istina, neka sud vrati istragu na početak”, kazao je Zoran Damjanović u ime te NVO. Za željezničku nesreću na Bioču osuđen je mašinovođa Slobodan Drobnjak, koji će ukoliko se ne uvaži zahtjev njegove odbrane i tužilaštva za vanrednim pravnim lijekom, početkom naredne sedmice početi izdržavanje šestogodišnje zatvorske kazne. Zbog nesreće je, izuzev Drobnjaka, bilo optuženo još 11 osoba, među kojima i dva direktora Željeznice, direktor Monte karga Momčilo Rakočević i direktor Željezničkog prevoza Rešad Nuhodžić.

MANS PROSLIJEDIO EK SVOJE ODGOVORE NA UPITNIK
Dvije Crne Gore

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora poslala je Evropskoj komisiji svoje odgovore na upitnik EK, pišu podgoričke Vijesti. List ocjenjuje da se verzija MANS-a od vladine razlikuje toliko da izgleda kao da postoje dvije Crne Gore. Vlada tvrdi da je borba protiv korupcije uspješna, a MANS da je ,,korupcija sistemska, prisutna na svim nivoima i u svim djelovima sistema dok su strukture organizovanog kriminala i dalje povezane sa pojedincima u izvršnoj vlasti”. Još jedan primjer: Vlada je na pitanje o dostupnosti odluka viših sudova, odgovorila da su te odluke dostupne javnosti i uputila EK na veb sajt Vrhovnog suda. MANS međutim tvrdi da takva praksa nije razvijena, te da Upravni sud jedini objavljuje presude. MANS je svoje odgovore poslao Evropskoj komisiji uz obrazloženje da je ,,Vlada isključila civilno društvo iz procesa odgovaranja, a svoje odgovore proglasila državnom tajnom”.

PREGOVORI SA MMF
Centralna banka – za kredit

Glavni ekonomista Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris smatra da bi bilo dobro zadužiti se kod Međunarodnog monetarnog fonda ukoliko je Crnoj Gori potrebno eksterno zaduživanje, ,,a najvjerovatnije će ono biti u 2010. godini”. Prema mišljenju CB MMF je najbolje rješenje. ,,Zato što bismo došli do najjeftinijih sredstava, sa jedne strane, a sa druge dobili bismo besplatnu tehničku pomoć”, kazao je Fabris. Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Vujica Lazović kazao je ranije da ,,ne bio bio srećan” ukoliko se Crna Gora kreditno zaduži kod MMF-a, za šta su ga iz opozicije optužili da pojačava pomutnju o tom pitanju u Vladi i ugrožava njene, već loše, odnose s Centralnom bankom, te dodatno destabilizuje već narušenu makroekonomsku stabilnost u Crnoj Gori.

ODBIJEN ZAHTJEV TUŽILAŠTVA DA SE SASLUŠAJU ĐUKANOVIĆ I SUBOTIĆ
Sudske igre

Predsjednik Višeg suda u Podgorici Mušika Dujović odbio je predlog državnog tužilaštva da se saslušaju premijer Milo Đukanović i Stanko Cane Subotić u okviru istrage o ubistvima Gorana Žugića, Vanje Bokana, Blagote Sekulića i Darka Raspopovića. Prema pisanju podgoričkog Dana, Čarapićeva je Višem sudu dostavila spisak oni koje treba saslušati, među kojima su, pored Đukanovića i Subotića – Ratko Knežević, kum premijera Đukanovića i bivši trgovinski predstavnik Crne Gore u Vašingtonu, koji je Đukanovića i Subotića optužio za brojna nerasvijetljena ubistva na Balkanu, i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. Dujović je odluku obrazložio time da prvo treba saslušati Kneževića, pa tek onda, ako tužilaštvo to tada bude tražilo i Đukanovića i Subotića. Dujović je odbio predlog da se u svojstvu svjedoka sasluša lider PzP.

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027hrobogdan

Odlazak Bogdana Bogdanovića

U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara.  Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo.  Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026hromuzej

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno

Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1025

Objavljeno prije

na

Objavio:

1025hrodg

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu

Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo