Povežite se sa nama

NOVI BROJ

HRONIKA 1016

Objavljeno prije

na

TAKO TO RADI VLADA CRNE GORE
Tenderima protiv krize

 

Na brojne primjedbe kako nemaju adekvatnu strategiju borbe protiv ekonomske krize, predstavnici Vlade su donedavno tvrdili da će tenderima javno privatnog partnerstva za autoput Bar – Boljare, hidroelektrane na Morači, Veliku plažu, Luku Bar itd, privući brojne inostrane partnere, što će početkom 2010. pokrenuti veliki investicioni talas i oživjeti privredu. Eksperti su, međutim, upozoravali da takva očekivanja nisu realna zbog nepovoljnog globalnog ambijenta i predimenzioniranosti samih projekata. U međuvremenu, nedovoljna ažurnost i efikasnost na suzbijanju recesije produbila je krizu i produžila njeno trajanje. Oslabio je kreditni rejting države i njena sposobnost da kao partner pruži očekivani nemali finansijski doprinos realizaciji ovih projekata. Država ima sve manje sredstava u budžetu i prostora za dodatno zaduživanje pod sve oštrijim tržišnim uslovima kod komercijalnih banaka. S druge strane, međunarodne finansijske institucije, kao što su Svjetska banka, EIB i EBRD nisu pokazale spremnost da kvalitetnim dugoročnim sredstvima podrže ove projekte jer nisu ubijeđene u njihovu ekonomsku opravdanost!

Stoga je teško razumjeti da i dan danas, pošto su svi raspisani tenderi propali, Vlada i dalje uporno ponavlja istu priču da nam nakon ponavljanja tendera predstoji veliki investicioni bum, samo što početak bajke pomjera za 2011. godinu.

Uzgred, Vlada ne daje objašnjenje odakle joj 100 miliona eura za partnerski ulog samo za gradnju prve dionice autoputa od Smokovca do Mateševa, kako će prikupiti novac za realizaciju preostale četiri dionice i kako će se nakon njihove izgradnje obezbijediti ogromna sredstva za isplate koncesionaru iz budžeta.

U toku javne debate o nacrtima prostornog plana i studije zaštite životne sredine za projekat hidroelektrana na Morači, saznali smo formulu kako Vlada namjerava da se izbori sa recesijom. Predstavnici Foruma 2010 su pažljivom analizom troškova projekta došli do zaključka da bi Vlada morala da se odmah zaduži sa 220 – 250 miliona eura radi finansiranja eksproprijacije, izmještanja postojećih i gradnje novih naselja i puteva kako bi projekat postao privlačan budućem investitoru.

Drugim riječima, država bi morala da otplati preko 400 miliona eura za glavnice i kamate narednih desetak godina da bi budući privatni investitor mogao od 2018. do 2048. godine da ostvaruje profit na prodaji struje koja bi se plasirala na inostranom tržištu.

 

HERCEG NOVI

Osveštano javno preduzeće

 

Mitropolit Amfilohije je uveličao litiju SPC, koja se tradicionalno u Zelenici održava svake godine, sjutradan po vaskrsu. Svečanost kakvu Zelenika ne pamti, pomogle su novske i zeleničke firme Vodovod i kanalizacija, Pantomarket i Tažeks. Uzgred, računi JP Vodovod i kanalizacija i Pantomarketa danima su blokirani i radnicima ne izmiruju redovno mjesečne zarade.

Prisustvo Mitropolita SPC Amfilohija je iskorišteno da osvešta postrojenja hercegnovskog Vodovoda u Zelenici. Poglavar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori osveštao je prije dvije godine i novu filter stanicu u Mojdežu, jednu od tri najsavremenije u regionu. Uz puno poštovanje svačijih vjerskih uvjerenja, građani Herceg Novog se pitaju kako se u sekularnoj državi javna preduzeća, kao što je Vodovod, koji finansiraju građani svih konfesija kao i oni nevjerujući, mogu osveštavati?

Prije pet godina Ustavni sud Crne Gore ocijenio je neustavnom odluku SO Herceg Novi o proglašavanju 15. avgusta Dana prenosa moštiju Svetog arhiđakona Stefana krsnom slavom grada i ukinuo je. Ustavni sud je utvrdio da su odlukom pripadnici jedne crkve (pravoslavne) dovedeni u privilegovan položaj u odnosu na druge pripadnike drugih crkava i ateiste i time povrijeđen princip jednakosti građana.

Ustavni sud se pozvao i na Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda čiji principi ,,zabranjuju državi da prisiljava građane na određeni vjerski sadržaj”. Aktuelno rukovodstvo hercegnovske opštine očito ne drži previše do Ustava Crne Gore.

DŽOLI I PIT U BUDVI

Svjetska reklama Crnoj Gori

Najpopularniji holivudski par Anđelina Džoli i Bred Pit banuli su prošlog ponedjeljka na Crnogorsko primorje. Privatnim avionom sletjeli su na aerodrom Tivat, odakle su otišli u hotel Splendid u Bečićima.

Posjeta slavnog para bila je fantastična i besplatna promotivna kampanja Crne Gore. Ostvarena je u okviru posjete Anđeline Džoli, ambasadora dobre volje UN, izbjegličkim centrima u BiH. Njihova odluka da nakon Sarajeva posjete Budvu umjesto planiranog Dubrovnika izazvala je pravu paniku među turističkim radnicima u Hrvatskoj koji okrivljuju Dubrovčane za nedostatak diskrecije.

Direktor Splendida Žarko Radulović kaže da je za dolazak saznao samo dva sata ranije.

Dubrovački agent Anđeline i Breda raspitivao se preko recepcije hotela za uslove iznajmljivanja predsjedničkog apartmana, čija je cijena 7.000 eura. Kako saznajemo, Bred i Anđelina nisu bili spremni da prihvate ni sniženu cijenu od 4.000 eura za noć zato što se to kosi sa njihovim principima. Direktor Radulović je odmah ponudio zadovoljavajuće rješenje.

Bez velike pompe, par je proveo noć i dio narednog dana u hotelu u Bečićima. Oduševljenje posjetom bilo je obostrano. Gosti su iskazali iskreno oduševljenje prirodom Budvanske rivijere.

Ručali su u hotelskom restoranu. Anđelina je naručila griz u mlijeku, dok je Bred poslužen specijalitetom hotela – listom sa posebnim prelivom. Kada je probala ribu, Anđelina je ostavila griz i naručila porciju lista. Pili su bijelo francusko vino Šato le Tuf, berba 1995, koje je odabrao Bred. Flašu crnogorskog Vranca dobili su od Radulovića na poklon. U pitanju je Vranac premijer, crno vino u luksuznom pakovanju sa grbom Crne Gore, iz 2000.godine, iz kućne vinoteke direktora Splendida.

 

B. PLAMENAC

Komentari

NOVI BROJ

HRONIKA 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027hrobogdan

Odlazak Bogdana Bogdanovića

U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara.  Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo.  Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026hromuzej

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno

Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1025

Objavljeno prije

na

Objavio:

1025hrodg

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu

Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo