Povežite se sa nama

NOVI BROJ

HRONIKA 1017

Objavljeno prije

na

monitor

Mediji i sloboda izražavanja u Crnoj Gori
Daleko od evropskih standarda

 

Za pluralizam medija u Crnoj Gori važno je osigurati nezavisnost i profesionalno djelovanje javnog servisa, koji će raditi isključivo u interesu javnosti, ocijenjeno je na okruglom stolu Mediji i sloboda izražavanja u Podgorici. Na skupu, koji je organizovao nedjeljnik Monitor uz finansijsku podršku Delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori, zaključeno je da javnosti treba omogućiti i da kontroliše javni servis.

Zamjenik šefa delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Klajv Rambold rekao je da Crna Gora mora u narednim mjesecima harmonizovati zakone o elektronskim medijima sa evropskom regulativom. ,,Zakoni o kleveti nijesu harmonizovani sa zakonima Evropske unije”, kazao je Rambold, naglašavajući da će Evropska komisija procijeniti slobodu medija i izražavanja u Crnoj Gori, što će biti važan dio procjene ispunjavanja političkih kriterijuma u smislu približavanja Uniji.

Njemački ambasador Peter Plate ukazao je na važnost uloge štampe u svakoj demokratiji. ,,Važno je da novinar nije ograničen i da se ne dovodi u tešku situaciju od strane autocenzure, ili da ga brojni slučajevi klevete protiv medija dovode u takvu situaciju”, rekao je on. Potrebno je omogućiti i reformu medijskog zakonodavstva koje se mora temeljiti na slobodi izražavanja, medijskom pluralizma i pravu građana na dostupnost informacija.

Ekspert za medijska pitanja iz Slovenije Sandra Bašin-Hrvatin, koja je pisala primjedbe na Zakon o javnom servisu u Crnoj Gori, upozorila je da je za autonomno djelovanje javnog servisa potrebno osigurati javna sredstva, koja nijesu pod bilo kakvim pritiskom političkih elita u društvu. Hrvatin je istakla da se bez kvalitetnog javnog servisa ne može govoriti o medijskom pluralizmu.

Tea Gorjanc-Prelević iz Akcije za ljudska prava navela je da crnogorski Ustav, zakoni i sudska praksa ne obezbjeđuju primjenu evropskih standarda u oblasti slobode izražavanja.

,,Akcija za ljudska prava smatra da su izmjene krivičnog zakonika samo kozmetičke i neće pomoći ni javnosti da razumije standard dužne pažnje novinara, niti će olakšati sudijama da primjenjuju praksu evropskog suda za ljudska prava”, kazala je Prelević.

Željko Ivanović iz dnevnika Vijesti smatra da je u zemljama okruženja postignut napredak posljednjih godina kada je sloboda izražavanja u pitanju, a da je u Crnoj Gori ostvarena regresija, čak i odnosu na 90-te. Prema njegovim riječima, problem je postojanje jakog političkog uticaja na sudije. ,,Prilikom tužbe, naš advokat unaprijed zna kakav će da bude epilog, zavisno od toga koji je sudije imenovan. Postoje sudije koje su vojnici vlasti i koji će bespogovorno presuditi protiv medija”.

Zaključeno je zakonski okvir vezan za dekriminalizaciju klevete treba usaglasiti i sa standardima Evropskog suda za ljudska prava.

 

CRNOGORSKA PARLAMENTARNA OPOZICIJA

Đukanović da pojasni optužbe

 

Crnogorska parlamentarna opozicija insistiraće da premijer Milo Đukanović konkretizuje optužbe izrečene u parlamentu, prilikom rasprave o povjerenju Vladi, da su neki opozicioni poslanici kriminalci i narkomani.

Đukanović je kazao da se ovdje kao ,,najžešći kritičari navodnog izostanka Vladine borbe protiv kriminala javljaju ljudi koji su osvjedočeni kriminalci” i da su to ljudi ,,koji su iz Crne Gore bježali pred zakonom”. On je takođe rekao da o narkomaniji govore ljudi ,,koji su u Podgorici osvjedočeni kao narkomani”.

Pokret za promjene neće dozvoliti da premijerove optužbe prođu bez pojašnjenja, najavio je potpredsjednik i poslanik te stranke Branko Radulović.

 

MONITOR NA SUDU

Jedna svadba, dva suđenja

 

Funkcioner Agencije za nacionalnu bezbjednost Zoran Lazović potvrdio je ove sedmice u Osnovnom sudu da poznaje Safeta Kalića, ali da nijesu prijatelji. „Zbog prirode posla kojim se bavim ne mogu da kažem više o tome”.

Lazović je saslušan po tužbi koju je podnio protiv novinara Monitora Seada Sadikovića, zbog povrijeđene časti i ugleda. Sadiković je u tekstu Kolumbija na Limu u Monitoru pisao o vezi tog funkcionera ANB-a sa Kalićem. Tokom svjedočenja Lazović je odbio da kaže da li su snimci Kalićeve svadbe koji kruže medijima, a na kojima se vidi i on, autentični. ,Ne želim da odgovorim na to pitanje jer ne želim da pričam o mom privatnom i profesionalnom životu”, kazao je funkcioner tajne policije.

Sadiković je ranije na sudu objasnio da je prenio samo dio teksta iz NIN-a. Ozbiljne optužbe na račun Lazovića koje je objavio beogradski nedjeljnik pokušavao je da provjeri ali mu se Lazović nije javio na telefonski poziv. Zoran Lazović prethodno nije demantovao pisanje NIN-a, a na sudu je kazao da je tužio i tu novinu.

Svjedočenjem Lazovića okončano je suđenje a sutkinja Snežana Vukčević je saopštila je da se presuda u pisarnici suda može preuzeti 14. maja.

Lazović je preinačio odštetni zahtjev sa 10 hiljada eura koliko je ranije tražio, na jedan euro, uz objašnjenje da time želi da doprinose dekriminalizaciji klevete I demokratizaciji Crne Gore. Takođe, najavio je da više neće tužiti nijedan medij.

Zbog tekstova koje su u našem listu pisali Petar Komnenić i Sead Sadiković, Monitor je tužio i Safet Kalić, koji zbog povrede časti i ugleda traži odštetu od 80 hiljada eura. Ročište po toj tužbi održano je početkom sedmice, a Kalić se nije pojavio na sudu.

Sutkinja Nataša Bošković je nakon svjedočenja Sadikovića odlučila da u svojstvu svjedoka pozove Duška Markovića, šefa ANB.

 

NOVI USPJEH CRNOGORSKOG VATERPOLA

Kataro osvojio LEN kup

 

Vaterpolisti Katara 14. aprila osvojili su LEN kup, pobjedivši u Kotoru favorizovanu italijansku Savonu rezultatom 8:5, nakon produžetaka.

Igrom su se istakli gomlan Gojko Pjetlović, Teo Đogaš, a posebno Đorđe Filipović, strijelac tri posljednja gola na utakmici. Pobjednički pehar je podigao kapiten Katara Marko Kordić.

Savona je predvođena crnogorskim reprezentativcem Kotoraninom Mlađanom Janovićem pružila žestok otpor.

Kataro je najmlađi klub u Crnoj Gori a do trojefa su stigli hrabrom, poletnom i požrtvovanom igrom uz frenetičnu podršku navijača.

,,Kotor je istinski vaterpolo centar”, kazao je nakon trijumfa Mirko Vičević, trener Katara.

Kotorski Primorac je aktuelni prvak Evrope tako da se danas oba evropska vaterpolo klupska trofeja nalaze u Kotoru.

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027hrobogdan

Odlazak Bogdana Bogdanovića

U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara.  Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo.  Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026hromuzej

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno

Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1025

Objavljeno prije

na

Objavio:

1025hrodg

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu

Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo