Povežite se sa nama

NOVI BROJ

HRONIKA 1019

Objavljeno prije

na

pare

NA VRHU PERA
More optimizma

 

Umjesto hitnih mjera za zaustavljanje sunovrata privrede, pada zaposlenosti i zaoštravanja socijalnih tenzija, Vlada se protiv krize bori upornim ponavljanjem neuspješnih tendera i maglovitim grandioznim infrastrukturnim projektima. Dok se u preduzećima obustavlja proizvodnja i umnožavaju štrajkovi, a u budžetu nema para ni za osnovne potrebe, dok jedva pedesetak crnogorskih firmi može da računa na bankarske kredite, planiraju se projekti za koje bi država u opštoj budžetskoj besparici odmah morala da se zaduži stotine miliona eura.

Nakon nedavne javne debate, jasno je da bi Crna Gora za gradnju četiri hidroelektrane na Morači odmah morala da se zaduži 200 miliona eura, kako bi pokrila troškove eksproprijacije zemljišta, izmještanja postojećeg i gradnju lokalnih puteva. Tako bi građani u narednih desetak godina otplaćivali stotine miliona eura za glavnice i kamate, i to za projekat čiji će profit ubirati koncesionar prodavanjem struje od 2018. do 2048. godine!

 

Kao da je kasa puna, žuri se sa još jednim mega projektom: autoputem Bar – Boljari. Umjesto faznog pristupa i gradnje samo jedne dionice autoputa, one Smokovac – Mateševo, kako je do sada bilo planirano, ministar saobraćaja je prije nekoliko dana objavio da će se istovremeno graditi još dvije dionice prema primorju. To znači i dodatne troškove. Pored 100 miliona eura koje je država obećala koncesionaru za gradnju prve dionice, biće odmah potrebno najvjerovatnije još dodatnih 100 miliona eura za eksproprijaciju skupog zemljišta prema primorju – u Podgorici, Zeti i Crmnici, a tih para nema u budžetu.

Drugim riječima, građani Crne Gore bi i za autoput odmah morali da se pod sadašnjim veoma nepovoljnim tržišnim uslovima zaduže za više stotina miliona eura, da za njih plaćaju ogromne iznose glavnice i kamate, uz onih milijardu i po uloženu u gradnju tri dionice autoputa, koje bismo za tri, četiri godine svi mi inače morali da otplaćujemo koncesionaru.

Ministar finansija se još ne oglašava povodom ovih ambicioznih planova. A bilo bi zanimljivo čuti odgovor na pitanje – kako bi u scenariju da se zaista realizuju ovi snovi izgledao budžet, koliki bi bio deficit, kakvi bi bili porezi? I još nešto, ako sve ode za hidroelektrane i autoput čija gradnja se ne može ozbiljnije započeti prije 2012. godine, kada, kako i sa kojim sredstvima će pomoći (preostaloj) crnogorskoj privredi da izađe iz jedne od najdubljih poslijeratnih kriza. Naravno, ne mora to da uradi prije 23. maja, jer do tada valja sijati optimizam.

R. M.

 

NORIJEGA IZRUČEN FRANCUSKOJ

Sjedinjene Američke Države izručile su Francuskoj bivšeg panamskog diktatora Manuela Norijegu koji je osuđen za pranje novca. Norijega je, nakon što je Vrhovni sud odbio njegovu žalbu, deportovan u Francusku.

Francuske vlasti osudile su Norijegu 1999. godine za pranje novca jer je koristio sredstva zarađena od trgovine drogom za kupovinu stanova u Parizu u iznosu od tri miliona dolara.

Norijega je osuđen u odsustvu, ali su Francuzi pristali na novo suđenje i prijeti mu kazna od 10 godina zatvora.

Norijega je bio je na vlasti od 1983. do 1989. godine, prvo kao američki saveznik. Vašington je u početku žmurio na korupciju u Panami i Norijegine veze sa narkodilerima. Poslije izborne prevare 1989. godine, uklonjen je sa vlasti i odveden u SAD, gdje mu je suđeno za uključenost u trgovinu drogom, reketiranje i pranje novca. Iako je njegova kazna zvanično okončana 2007. godine, poslije 17 godina provedenih u zatvoru, Norijega je zadržan u pritvoru do odluke o izručenju.

 

PODGORICA

Umrla novinarka Varja Đuranović

 

Crnogorska novinarka Varja Đuranović umrla je u srijedu u Podgorici. Varja Đuranović je devedesetih dala značajan doprinos antiratnim medijima, koji su se odupirali tada vladajućoj nacionalističkoj politici.

Radila za više crnogorskih glasila. Bila je u Udruženju profesionalnih novinara Crne Gore.

Nakon napuštanja novinarstva radila je kao portparolka Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

 

SPORTSKE MANIFESTACIJE

Otkazana trka ,,Putevima kralja Nikole”

 

Dva dana uoči starta otkazana je Međunarodna biciklistička trka Putevima kralja Nikole, na kojoj je učešće najavilo 25 ekipa iz 23 države.

Organizatori su bili prinuđeni da otkažu trku zbog nedostatka finansijskih sredstava. Trka Putevima kralja Nikole bila je planirana da startuje 28. aprila i da ima ukupno tri etape ukupne dužine 486 kilometara.

Prva trka startovala je 1995. godine u vrijeme potpune blokade Jugoslavije i od tada se nalazi u Kalendaru velikih biciklističkih manifestacija svijeta

,,Trka neće biti održana, ili ne u onom obliku u kojem je planirano. Napravljena je velika greška i nepravda Crnoj Gori, ili podvala”, kazao je direktor trke Branko Hajduković.

SARAJEVO

Promocija knjige Ibrahima Čikića

 

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, u utorak 4. maja 2010. u u Domu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, promovisaće knjigu Gdje Sunce ne grije, autora Ibrahima Čikića, jedne od žrtava zločina nad Bošnjacima u vrijeme na području SR Jugoslavije u vrijeme oružanih sukoba na prostorima bivše Jugoslavije.

Promotori su dr Milan Popović, profesor Univerziteta Crne Gore, Milika Pavlović, književnik, Safet Sijarić, književnik, dr Smail Čekić, direktor Instituta i dr Rasim Muratović, naučni saradnik Instituta.

U diskusiji će učestvovati i brojni intelektualci iz Crne Gore i BiH.

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027hrobogdan

Odlazak Bogdana Bogdanovića

U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara.  Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo.  Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026hromuzej

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno

Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1025

Objavljeno prije

na

Objavio:

1025hrodg

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu

Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo