NOVI BROJ
HRONIKA 1021

SUĐENJE MONITORU
Marković se brani pečatom
Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Duško Marković osporio je na suđenju Monitoru po tužbi Safeta Kalića validnost dokumenta ANB u kom se Kalić pominje kao ,,bezbjednosno interesantan” kao što je Monitor objavio. On je izrazio sumnju da se radi o dokumentu ANB. Kalić je zbog toga tužio Monitor i traži nadoknadu štete od 80.000 euraMarković je kazao da se taj dokument nije mogao naći pre skupštinskim Odborom za bjezbjednost, da nije imao prilike da ga vidi i da zbog toga ne može o tom dokumentu govoriti sa preciznošću. Marković je kazao da svaki dokument ANB ima pečat, oznaku i broj. Šef ANB je rekao da se radi o falsifikatu ukoliko nema tih oznaka, ali da ..ne isključuje nijednu mogućnost dok ne bude imao uvid u dokument”. Advokat Monitora Vladimir Čejović podsjetio je da je sporni dokument imao oznaku ANB. Istovremeno, Marković je prisustvovao sjednici Odbora za bezbijednost kada je raspravljano o tom dokumentu.
PRAVNI FAKULTET U PODGORICI
Profesorice traže zaštitu od dekana
Profesorice Pravnog fakulteta Vjera Begović, Maja Kostić Mandić, Snežana Miladinović i Ivana Jelić zatražile su od rektora Univerziteta Crne Gore Predraga Miranovića da ih zaštiti od dekana Ranka Mujovića, koji, kako tvrde, već duže veći broj profesora i zaposlenih tretira ,,krajnje grubo, omalovažavajuće i diskriminatorski”.
Od rektora su zahtijevale, kako navode u dopisu od 21. aprila, da svojim autoritetom i snagom funkcije ,,zaštititi ugled, sigurnost i dostojanstvo koleginica sa Pravnog fakulteta”, kao i ugled te ustanove.
One tvrde da su ovakvi postupci Mujovića eskalirali nakon sjednice vijeća fakulteta od 20. aprila, na kojoj je centralna tema bila izbor predstavnika fakulteta za Senat i strukovno vijeće Univerziteta.
,,Na sjednici smo bili izloženi krajnje degradirajućem ponašanju oduzimanju riječi, prijetnjama udaljavanja sa sjednice, proizvoljnim ocjenama i kvalifikacijama, neprimjerenim akademskoj sredini. Nijesmo bile udostojene ni da se naši glasovi pravilno izbroje, već smo tražili prozivku da bi se ustanovio način glasanja javno ili tajno. Dovedeni smo u zabludu po pitanju broja članova vijeća fakulteta sa pravom glasa. Broj se kretao od 31 do 34, u zavisnosti od trenutnog omjera snaga, o čemu je dekan Mujović arbitrarno odlučivao”, navodi se u dopisu Miranoviću.
NOVE KNJIGE
Između istorije i legende
Priča o ljubavi Pave i ,,turskog paše” najpoznatije je predanje/legenda s područja današnje Vraneške doline, što više od tri vijeka odolijeva zaboravu. Ono decenijama privlači znatiželju brojnih hroničara i istoričara, koji su ga često interpretirali na svoj način, dodajući ili oduzimajući mu detalje, što je tu priču vremenom učinilo bitno različitom od one koja se pominje u prvim zapisanim verzijama predanja s početka XX vijeka.
U namjeri da odgonetne istinitost događaja koji se sačuvao u narodnom pamćenju, novinar i publicista Veselin Konjević sakupio je šesnaest varijanti istog predanja, od prve do najnovijih, koje su nastale prije nekolike godine, i objavio u knjizi Vraneška legenda.
,,Autor se sa mnogo ljubavi bavi ovim problemom, sa njim se saživio do maksimuma i ina korektan način saopštava saznanja do kojih je došao”, kaže recenzent dr Radoje Pajović. Srećna je okolnost da je ovu legendu u svim njenim varijantama zabilježio zaljubljenik u svoj kraj, čovjek od pera, koji argumentovano i dobroželateljno raspravlja o ovoj temi, navodi u recenziji prof. dr Božidar Šekularac. Izdavač knjige je Matica crnogorska.
K. V.
AUSTRALIJA
Uhapšen kapetan Dragan
Dragan Vasiljković, osumnjičen za ratne zločine u Hrvatskoj počinjene 1992. i 1993. godine, uhapšen je 12. maja u Australiji. Vasiljković (55) je nestao 30. marta, pošto je Vrhovni sud u Australiji donio odluku da može biti izručen Hrvatskoj, gdje se protiv njega vodi postupak. Vasiljković, koji je australijski državljanin i tamo živi pod imenom Daniel Sneden, u Hrvatskoj je optužen za ratne zločine nad vojnim zarobljenicima i civilima u Kninu 1992. godine, kao i da je učestvovao u napadu i razaranju nekoliko sela na Baniji 1993. godine. Pored australijskog, on ima i pasoš Srbije.
RIM
Uhapšen ,,Pink Panter” iz Crne Gore
Italijanska policija uhapsila je u Rimu četrdesetgodišnjeg Crnogorca R.J. (40) osumnjičenog da je član međunarodne bande pljačkaša dragocjenosti Pink Panter. U trenutku hapšenja bio je u društvu sa još dvojicom sunarodnika koji su ranije osuđivani, objavile su italijanske agencije. Iako je Crnogorac, za koga se sumnja da je jedan od šefova bande, imao falsifikovana hrvatska dokumenta, policija, kako navode agencije, nije imala dileme da je on u pitanju jer su ga pratili mjesecima.
Komentari
NOVI BROJ
HRONIKA 1027

Odlazak Bogdana Bogdanovića
U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara. Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo. Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. (više…)
Komentari
NOVI BROJ
HRONIKA 1026

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno
Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. (više…)
Komentari
NOVI BROJ
HRONIKA 1025

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu
Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmica
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom