Povežite se sa nama

NOVI BROJ

HRONIKA 989

Objavljeno prije

na

IZBORI U NJEMAČKOJ

Angela Merkel ponovo kancelarka

Angela Merkel, kancelarke Njemačke, apsolutni je pobjednik nedjeljnih parlamentarnih izbora. U državi koja ima 62 miliona i 200.000 birača uprkos slaboj izlaznosti, Merkelova je uspjela da svom konzervativnom bloku donese oko 33,5 odsto glasova. Socijaldemokratama je pripalo oko 23 odsto, a Slobodnim demokratama oko 15 odsto glasova. Merkelova predvodi konzervativni blok koji čine bavarska Hrišćansko-socijalna unija i Hrišćansko-demokratska unija. Parlamentarni izbori završili su onako kako je većina analitičara i predviđala. Pobjedom demokršćanskog CDU/CSU i uzletom liberalnog FDP-a, te katastrofalnim rezultatom socijaldemokrata koji poslije jedanaest godina odlaze u opoziciju. Ovakvim ishodom izbora, Njemačka nije promijenila saveznog kancelara, ali hoće vladajuću koaliciju. Vladu će formirati Hrišćansko-demokratska unija (CDU) sa liberalima, odnosno Slobodnom demokratskom partijom (FDP). Istorijski poraz doživjela je Socijaldemokratska stranka, jer je izgubila čak 71 mandat u Bundestagu. Njemačka je, prema analitičarima, glasala i odlučila se za neoliberalnu opciju. Analitičari ocjenjuju da je uspjeh malih stranaka, uključujući i liberale, rezultat i najnižeg poslijeratnog učešća birača na izborima od 72,5 odsto. Ističući da pred vladom leži mnogo problema, Merkelova je rekla da njena stranka „želi da bude velika narodna partija centra, koja će biti primamljiva za mlade i stare, za zaposlene i poslodavce, da ima ponešto za svakoga”. Ističući da želi da bude kancelar svih Njemaca, Merkelova je rekla da je „srećna i da može opušteno da se slavi pobjeda”. Izbori su protekli mirno, a prvi put u istoriji Njemačke nadgledao ih je OEBS. Njihova karakteristika je i to što je, među 62 miliona birača, bilo čak 3,5 miliona osamnaestogodišnjaka, a to je, kažu statističari, najveći broj najmlađih birača od rata naovamo.

KALUĐERSKI LAZ
Suđenje na početku

Ove sedmice u Višem sudu u Bijelom Polju počelo je ponovno suđenje za ratni zločin nad civilnim albanskim stanovništvom, koji je počinjen u Kaluđerskom lazu 1999. godine. Sudski postupak protiv sedam pripadnika rezervnog sastava Vojske Jugoslavije i njihovog komandanta Predraga Strugara počeo je u martu ove godine, a prekinut je nakon što je došlo do izmjena u sastavu specijalnog sudskog vijeća, odnosno izuzeća i zamjene dosadašnjeg člana, sudije Atifa Adrovića. Adrović je suspendovan u bjelopoljskom Višem sudu zbog sumnji da je prekršio zakon u drugom sudskom postupku, a njegovo mjesto u Specijalnom vijeću za ratne zločine i organizovani kriminal povjereno je sudiji Vukomiru Boškoviću.

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027hrobogdan

Odlazak Bogdana Bogdanovića

U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara.  Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo.  Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026hromuzej

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno

Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1025

Objavljeno prije

na

Objavio:

1025hrodg

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu

Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo