Povežite se sa nama

NOVI BROJ

HRONIKA 996

Objavljeno prije

na

POTVRĐENA PRESUDA ZA ŽELJEZNIČKU NESREČU NA BIOČU
Krivi smo mi

 

Žalbeno vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je presudu po kojoj je mašinovođa Slobodan Drobnjak jedini i isključivi krivac za najtežu saobraćajnu nesreću u istoriji Crne Gore u kojoj je 47 putnika poginulo, dok je lakše i teže povrijeđenih bilo više od dvije stotine.  Time je potvrđena verzija prema kojoj za nesreću nije kriv sistem koji je gradila i održavala država uz pomoć svojih namjesnika na Željeznici, već ljudski faktor. I teret odgovornosti za smrt 47 ljudi svaljen je na jednog čovjeka.  Zaslugom tužilaca i sudija uključenih u ovaj proces znamo da su neispravni bili i pruga i voz. Znamo i da je voz koji se survao izviše Bioča u saobraćaj uključen na osnovu Uredbe koja je bila u suprotnosti sa važećim pravilima o bezbjednosti željezničkog saobraćaja, kao što znamo da propisane pocedure o njegovom osoblju, kontroli i pregledu tokom puta nijesu poštovane. Konačno i zvanično, znamo i da sve to nije izazvalo ovu tragediju. Dakle, putovanje prugom Bijelo Polje – Bar danas je sigurno i bezbjedno. Taman onoliko koliko je to bilo i 23. januara 2006. godine. Krivi smo mi, spjevao je Đorđe Balašević, prije petnaestak godina, jednim drugačijim povodom. No, pošto su krv i suze nevinih uvijek i svuda iste, a u nedostatku boljih riječi, neće zamjeriti na citatu:

O nisu krivci primitivci što su pokupili mast
Korov nikne digod stigne, ma svaka njima čast
Otkud svi ti paraziti što su nam zagustili
Nemoj stari moj, krivi smo mi što smo ih pustili
Krivi smo mi.

Z. R.

MEĐUNARODNI STRUČNJACI ZA PRAVA LGBT PISALI ĐUKANOVIĆU
Dinošina izjava loš znak

Grupa međunarodnih stručnjaka za prava lezbejki, gej, biseksualnih i transrodnih osoba uputila je u ime Savjetodavnog savjeta nedavne konferencije Pravda na Balkanu: jednakost za seksualne manjine pismo crnogorskom premijeru Milu Đukanoviću. U pismu se izražava ozbiljna zabrinutost u vezi sa nedavnom izjavom ministra Ferhata Dinoše da bi homoseksualci bili „loša vijest” u Crnoj Gori. „Takva izjava je neprihvatljiva od bilo kojeg člana Vaše Vlade, a posebno od strane ministra čija odgovornost uključuje donošenje predstojećeg zakona protiv diskriminacije i zaštitu prava svih manjina u Vašoj zemlji. Ministar bi trebalo da unapređuje ljudska prava, a ne diskriminaciju. Želimo da Vas pozovemo da zatražite od ministra Dinoše da se izvini crnogorskoj LGBT populaciji za ove komentare. U suprotnom, mi ćemo biti prisiljeni da zaključimo da ovakvi komentari odražavaju službeni stav Vas i Vaše Vlade”, navodi se u pismu. Vi treba da razumijete da ovakve izjave nijesu u skladu sa obavezama koje Crna Gora mora preduzeti u sklopu procesa pristupanja EU, kao ni sa univerzalnim ljudskim pravima prema međunarodnom pravu. Pismo su potpisali R. Douglas Elliot, predsjednik Savjeta Konferencije i članovi: prof. dr Adam Bodnar, Poljska, prof. dr David B. Cruz, SAD, Tamas Dombos, Mađarska, Stefano Fabeni, Italija, Vasja Grabner, Slovenija, dr Helmut Graupner, Austrija, prof. dr. Hakan Hyden, Švedska, dr. iur. Jovan Kojičić, Crna Gora, prof. dr Markus Kotzur, Njemačka, prof. dr Robert Leckev, Kanada, prof. dr Darren Rosenblum, SAD, prof. dr Brad Sears, SAD i Evan Wolfson, SAD.

MEĐUNARODNA SARADNJA
Njemačka najveći donator

Njemačka je, sa 200 miliona eura pomoći, najveći bilateralni donator u Crnoj Gori saopštio je pomoćnik ministra finansija Milorad Katnić na konferenciji za štampu upriličenoj u susret obilježavanja 10. godišnjice saradnje vlada Crne Gore i Njemačke.
On je ocijenio da je za Crnu Goru bila dragocjena njemačka pomoć u oblasti unaprijeđenja i reforme javnih finansija, fonda za zaštitu depozita, ali i projekat Njemačke banke za razvoj (KfW) za podršku malim i srednjim preduzećima i poboljšanje likvidnosti bankarskog sistema. Regionalni direktor Njemačkog društva za tehničku saradnju (GTZ) Tomas Valdraf podsjetio je da je ta organizacija u prethodnih deset godina u Crnoj Gori podržavala projekte u oblasti razvoja turizma, stručnog obrazovanja, zapošljavanje u privredi i energetsku efikasnost. ,,Od 1999. godine GTZ je u Crnoj Gori realizovao projekte vrijedne 39 miliona eura”, precizirao je Valdraf. Direktor KfW-a za Crnu Goru, Željko Uljarević, naveo je da je ta banka u putnu infrastrukturu uložila ukupno 7,1 milion eura, snabdijevanje vodom i tretman otpadnih voda na Crnogorskom primorju 56 miliona, dok je u sektor energetike usmjereno 62 miliona eura.

ČISTKA U ANB
Smijenjen šef podgoričke tajne policije

Šef Agencije za nacionalnu bezbjednost u Podgorici Ivan Mašulović smijenjen je ove sedmice. Na Mašulovićevo mjesto postavljen je njegov dosadašnji pomoćnik Antoni Toni Drešević, koji će na toj funkciji ostati do imenovanja novog rukovodioca podgoričke agencije. Zašto je direktor ANB Duško Marković odlučio da smijeni Mašulović za sada se ne zna. Dužnost prvog čovjeka tajne službe u Podgorici Mašulović je obavljao od septembra prošle godine. Na tu je poziciju doveden sa mjesta rukovodioca Odjeljenja za informativno-tehničku i bezbjednosnu podršku u Ministarstvu inostranih poslova. Prethodno je bio šef kotorske policije, rukovodilac područne jedinice Herceg Novi, a potom i šef Sektora kriminalističke policije. Kako smo objavili u prošlom Monitoru, ANB i njeno rukovodstvo su se našli pod paskom da se u posljednje vrijeme nedovoljno angažuju u odbrani vrha režima, zbog čega je, navodno nelegalno, aktivirana Obavještajno-bezbjednosna služba u Ministarstvu odbrane sa specijalno odabranim kadrovima i tehnikom.

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027hrobogdan

Odlazak Bogdana Bogdanovića

U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara.  Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo.  Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026hromuzej

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno

Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1025

Objavljeno prije

na

Objavio:

1025hrodg

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu

Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo