Povežite se sa nama

NOVI BROJ

HRONIKA 997

Objavljeno prije

na

KANDIDATI ZA TRON SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE
Vasilije, Amfilohije, Irinej,Grigorije

Nakon prvog kruga glasanja na predstojećem izbornom Saboru, pišu beogradski mediji, izvjesno je da će najviše glasova imati: mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović, episkop bački Irinej Bulović, episkop zvorničko tuzlanski Vasilije Kačavenda i episkop zahumsko-hercegovački Grigorije Durić. Na najveći broj glasova, piše Blic, može da računa vladika Vasilije. Glavni protivnik mu je mitropolit Amfilohije. Favorit srpskih vlasti je episkop Irinej, a vladiku Grigorija će podržati bar 12 članova Sabora. Sabor će se najvjerovatnije održati između 20. januara i 27. januara.

POVODOM SMRTI NIKOLE VULIĆEVIĆA
Vječiti zaljubljenik muzike

Nedavno se preselio u vječnost Nikola-Tula Vulićević „cetinjski Mario del Monako”. Sahranjen je skromno i dostojanstveno na Novom cetinjskom groblju. Na sahrani je odslušana kompozicija koju je često izvodio O sole mio. Bio je to trenutak kada su se prisutni prisjetili njegovih nezaboravnih večeri uz klavir, i brojnih manifestacija na kojima je učestvovao zajedno sa Mirkom Bratičevićem, Terezom Kesovijom i drugim poznatim umjetnicima iz Crne Gore i okruženja. Vječiti zaljubljenik muzike, Nikola je živio tiho i nenametljivo, što bi rekao Cetinjanin, pjesnik Aleksandar-Leso Ivanović ali ,,sa bodljama unutra okrenutim”. Rođen je na Cetinju prije 79 godina, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Životni put ga je dalje vodio do Beograda, gdje je godinama pjevao u horu Jugoslovenske narodne armije. U Beogradu je upoznao Maria del Monaka, jednog od najvećih svjetskih operskih pjevača. Čuvši kako naš Nikola pjeva ponudio mu je specijalizaciju. Nikola je tako bio jedini Jugosloven, one velike Jugoslavije, koji je imao privilegiju da sarađuje i uči od takvog barda muzike. Poslije školovanja u Italiji, iako je imao preporuke od čuvenog pjevača za sve velike operske kuće u svijetu, Nikola se vraća na Cetinje sa namjerom da svoje znanje i bogato iskustvo prenese na mlade i oživi muzičku kulturu na Cetinju i Crnoj Gori. Nažalost, bio je prinuđen da potraži drugu sredinu. Otišao je u Pariz, gdje je bio primljen u čuvenu Parišku operu. No, ubrzo se vratio na Cetinje, a onda odlazi u Dubrovnik koji mu je širom otvorio vrata. Nikola se tamo godinama, sve do raspada SFRJ, bavio muzikom. Među Dubrovčanima je stekao veliki broj prijatelja. Posebno je isticao poznatog splitskog novinara, pisca i humoristu Miljenka Smoju. Definitivnim povratkom na Cetinje početkom devedesetih, Nikola je pokušavao da nađe prostor za bavljenje muzikom. Smatrao je da Crna Gora mora brzo da stvara uslove za ,,pravu muziku”. Nažalost, tada je kod nas sve više maha uzimala neka druga vrsta muzike. Zbog toga je bio više nego razočaran. Sklopio je oči u jednom cetinjskom restoranu nečujno, baš kako je i živio. Njegovim odlaskom otišao je cetinjski ,,oriđinal,, koji će svima mnogo nedostajati.

B. Borilović

ŠINAVATRA PROMIJENIO IME NA CRNOGORSKOM PASOŠU
Sada Taki Šinger

Zamjenik ministra inostranih poslova Tajlanda Panik Vikistreh kazao je da je nekadašnji premijer te zemlje Taksin Šinavatra promijenio ime na pasošu koji mu je izdala Vlada Crne Gore. Do promjene imena, objasnio je Vikistreh u razgovoru za list Nejšn, je najvjerovatnije došlo zbog međunarodne potjernice za Šinavatrom, zbog presude da je kriv za korupciju. Taki Šinger je novo ime Šinavatre na crnogorskom pasošu, tvrdi tajlandski zamjenik ministra inostranih poslova. Crnogorska Vlada je ranije potvrdila da je Šinavatri izdala pasoš, navodeći da tada bivši tajlandski premijer nije bio na potjernici Interpola. Vlada je, međutim, odbila da objasni zašto je Šinavatri izdat pasoš pozivajući se na Zakon o zaštiti podataka.

AKCIJA „KAPITOL”
Uhapšena i tri policajca

Crnogorska policija uhapsila je 17 osoba, među kojima i tri policajca i jednog službenika Uprave carina Crne Gore, osumnjičenih da su se bavili krijumčarenjem ukradenih putničkih vozila. Uprava policije je saopštila da je akcija hapšenja, nazvana Kapitol, sprovedena u Bijelom Polju, Nikšiću, Baru i Podgorici. Sumnja se da se ova organizovana kriminalna grupa bavila krijumčarenjem ukradenih putničkih vozila, izradom falsifikovanih isprava i drugih dokumenata, navodi se u saopštenju. Tokom sprovođenja akcije, policijski službenici su pronašli više putničkih vozila, koja su otuđena u zemljama u okruženju i državama Evropske unije. Pronađen i oduzet veći broj falsifikovanih dokumenata.

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027hrobogdan

Odlazak Bogdana Bogdanovića

U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara.  Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo.  Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026hromuzej

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno

Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1025

Objavljeno prije

na

Objavio:

1025hrodg

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu

Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo