Koliko je prijeko potrebno da država uloži novac u novu opremu za gašenje požara, najbolje pokazuje podatak Ministarstva odbrane – pripadnici VCG su sa dva helikoptera, samo do 8. avgusta obavili 106 letova kako bi pomogli vatrogascima. Korišćeno je preko 825.500 litara vode. Samo u okolini Herceg Novog, gdje su požari dva mjeseca buktali, ove godine uništeno je na desetine hiljada kvadrata šume
Samo u okolini Herceg Novog, gdje su požari dva mjeseca buktali, ove godine uništeno je na desetine hiljada kvadrata šume. Gorjelo je i u Baru, Nikšiću, Kolašinu… Priča o katastrofalnim posljedicama sezona požara ponavlja se iz godine u godinu, jer država nikako da se opameti i prestane da ih dočekuje – goloruka.
Crna Gora trenutno posjeduje tek tri letjelice koje učestvuju u gašenju požara – jedan vazduhoplov, tipa Air Tractor koji može da nosi oko 3.000 litara vode, a kojim rukovodi Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), kao i dva helikoptera Vojske Crne Gore (VCG).
Koliko je prijeko potrebno da država uloži novac u novu opremu, najbolje pokazuje podatak Ministarstva odbrane – pripadnici VCG su sa dva helikoptera, samo do 8. avgusta obavili 106 letova kako bi sa vatrogascima gasili požare. Korišćeno je preko 825.500 litara vode.
Na pitanje šta je sa ostalim vazduhoplovima, direktor Direktorata za vanredne situacije MUP-a Miodrag Bešović je u Bojama jutra na TV Vijesti kazao da su u fazi popravke. Takav je odgovor nadležnih već godinama.
Na sjeveru države, gdje ima najviše šume, vatrogasci su najgore opremljeni. „Najlošije stanje je na sjeveru, ali i u djelovima zemlje gdje su bolje opremljeni to nije dovoljno. Oprema za jednog vatrogasca košta i po nekoliko hiljada eura, a da ne pominjemo tehničke mogućnosti vozila, starost kamiona”, naveo je Bešović.
Iz Organizacije KOD, u jednoj od svojih nedavnih analiza, navode da je prošle godine u Crnoj Gori izgorjelo oko 143 kilometara kvadratnih šuma, što odgovara površini od blizu 24.000 fudbalskih terena. Prema evropskom modelu „ukupne štete” procjenjuje se da je te godine usljed šumskih požara država pretrpjela gubitak od oko 280 miliona eura. „Uprkos ovim podacima rukovodstvo konstatuje požare i nastavlja se gomilanje problema. Umjesto priče – potrebni su nam kanaderi, efikasan sistem uzbunjivanja, uključivanje cijele zajednice u borbu protiv požara i razumna budžetska davanja”, navode iz KOD-a.
Požari su, mahom, podmetnuti. Službenici hercegnovske policije uhapsili su devetnaestogodišnjeg L.R. zbog sumnje da je od 24. jula do 8. avgusta podmetnuo čak deset požara na teritoriji te opštine. U kontinuitetu ih je izazivao u naseljima Njivice, Žvinje, Sutorini, Podima, Kamenom, Mokrinama, Sitnici, Zelenici i Kumboru. On je sem toga, kako su naveli iz Uprave policije, uz regionalne puteve palio i nisko i visoko rastinje.
Bilo je i tzv. investicijskih požara. Gorjelo je na području Nacionalnog parka (NP) Skadarsko jezero, baš na mjestu gdje je bila planirana izgradnja luksuznog kompleksa Porto Skadar Lake. Riječ je o projektu koji je stopiran zahvaljujući ekološkim aktivistima i mještanima. Tim povodom, oglasili su se iz Agencije za zaštitu životne sredine (AZŽS), odakle su saopštili da će za svaku procjenu uticaja na životnu sredinu na opožarenim zemljištima biti zahtijevano nulto stanje biodiverziteta. To znači da će proces izdavanja ovakvog tipa dozvola za gradnju trajati najmanje pet do 10 godina. „Gdje se ne obnovi biodiverzitet, nećemo davati saglasnosti na procjene uticaja na životnu sredinu. Suština procjene uticaja je da se na adekvatan način procijene svi mogući uticaji na životnu sredinu, a to nije moguće dok se ne obnovi stanište”, naveli su iz Agencije, a tu su odluku pozdravili aktivisti i pripadnici nevladinog sektora koji se bave ekologijom.
I nedavno zamućenje rijeke Morače, koje je izazvalo pozornost javnosti – tek je jedna od posljedica požara. „Nakon obilnih padavina, na više lokacija došlo je do spiranja zemljišta, pretežno na opožarenim i površinama devastiranim nelegalnom sječom šume. Opustošene površine gube svoj karakter i usljed većih padavina dolazi do odrona, klizišta erozije i spiranja zemljišta”, kaže za Monitor novinar i aktivista Vuk Vujisić koji je, prilikom obilaska terena, zabilježio apokaliptičan prizor – Moraču u nijansama tamnokafene i maslinaste boje.
Kako on ističe, potrebno je da država započne obnovu opustošenih površina – sjemenskim materijalom i sadnicama. „Prirodno će se vrlo otežano obnavljati, jer su ogromne površine ‘mrtve’. Osim toga, Crna Gora bi trebalo da razvije mehanizam uklanjanja spaljenih stabala kako bi na njihovom mjestu zasadila nova, a materijal bi se mogao koristiti za malč ili proizvodnju energenta što je manje ekološka solucija. I mašine za mljevenje drvnog otpada bi smanjile potrebu za paljenjem imanja i time bi se stvorio preduslov za zabranu paljenja na otvorenom, čak i kad su privatna imanja u pitanju”, navodi Vujisić. On najavljuje i jednu od najvećih ekoloških akcija u našoj državi koja će, ako sve bude po planu, biti pokrenuta na jesen. Ideja je da se u nju uključi ekološki sektor, stručnjaci, kompanije, kao i država. Akcija će prvo krenuti od sjevera, a trenutno se prikuplja sjemeni materijal.
Da bismo spasili šume, iz Organizacije KOD napominju da bi država morala da angažuje oko 200 sezonskih radnika od 15. juna do 15. septembra, da zabrani loženje vatre na otvorenom od 1. juna do 1. oktobra, kao i da organizuje lokalne operativne timove za praćenje terena i obezbijedi opremu. „Osim toga, treba i da sredi lokalnu ekonomiju na način da su mještani prvi korisnici šuma – oni će biti i drvoprerađivači i sakupljači šumskih plodova i sezonski radnici. Tako lokalne zajednice zasnivaju svoju ekonomiju na uslugama šuma i čuvaju šume od nepogoda”.
Procjenjuje se da je od 1955. do 1985. godine u Crnoj Gori opožareno oko 155 kilometara kvadratnih šuma. Ispada da je samo prošle godine uništeno nešto malo manje nego tokom 30 godina prošlog vijeka. Taj podatak za ovu godinu još nije poznat.
Kada je godina posebno sušna, onda je šteta i stravičnija. Na primjer, kobne 2017. u požarima je spaljeno skoro oko 360 kilometara šuma i šumskog zemljišta, dakle gotovo duplo više nego za tri decenije. U Francuskoj, iste godine, stradalo je skoro tri puta puta manje šume, iako je ta država površinom preko 45 puta veća od naše.
Prema pomenutom evropskom modelu „ukupne štete” procjenjuje se da je 2017. godine šteta u Crnoj Gori iznosila oko 700 miliona eura ili 20.000 eura po hektaru. Te su godine prihodi i rashodi institucija koje se bave upravljanjem šumama i gašenjem požara bili manji od 20 miliona eura. Toliko otprilike košta jedan kanader, koji država nikako da kupi.
Činjenica je da Crna Gora nije jedina država koja ljeti strahuje od razorne moći vatre. No, jeste među rijetkima koje gotovo ništa ne čine kako bi se zaštitile. Srbija je, na primjer, nedavno dobila helikoptere koji su nosivosti 5.000 litara. Hrvatska je požarnu sezonu dočekala sa čak četiri kanadera i četiri Air Tractor-a.
Istraživanja KOD-a pokazuju da u požarima nestane čak 80 odsto populacije vjeverica, 90 odsto šumskih miševa i 25 odsto divljih svinja. No, oni ne uništavaju samo biljni i životinjski svijet, već i vazduh i vodu. Američka Vlada planira da zasadi više od milijardu stabala narednih godina širom spaljene zapadne strane SAD-a, kako bi spriječila dalje štete prouzrokovane klimatskim promjenama. Šta čine naše vlasti?
Andrea JELIĆ
Stav3 sedmice
FOKUS4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice