Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Žičara – šansa ili problem

Objavljeno prije

na

Crnogorsku prijestonicu Cetinje uskoro očekuju događaji koji će bitno uticati na budući život i razvoj ovoga neopravdano zapostavljenog grada. Za 4. juni na Cetinju je zakazan skup visokog nivoa, Predsjednički samit zemalja jugoistočne Evrope na kome će Crna Gora promovisati važan dokument – Menadžment plan Cetinje, čija je izrada planirana još 2004. godine. To je strateški razvojni dokument kojim se štiti i valorizuje kulturna baština istorijskog jezgra Cetinja. On je sastavni dio dosijea koji se priprema za nominaciju Cetinja na listu svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO.

ITALIJA FINANSIRA PLAN: Planirano je da Vlada usvoji Menadžment plan sredinom maja nakon čega će biti predat kancelariji UNESCO BRESCE u Veneciji sa kojom je Ministarstvo kulture organizovalo Misiju procjene za kandidovanje istorijskog jezgra Cetinja za listu svjetske baštine. Na tom poslu, pored ostalih domaćih stručnjaka angažovan je profesor Todor Krestev Vasilev, ekspert ICOMOS. Kancelarija UNESCO u Veneciji i Ministarstvo inostranih poslova Italije obezbijedili su 70.000 eura za izradu plana, a Vlada Crne Gore oko 50 hiljada. Program Vlade na izradi Menadžment plana Cetinja kojim rukovodi Ministarstvo kluture sporta i medija, na kome je angažovano oko 30 ljudi, navodno je ozbiljno doveden u pitanje zbog lokacije polazne stanice iz Cetinja buduće žičare Kotor-Lovćen-Cetinje. Dva trenutno najznačajnija državna projekta za budući ekonomski razvoj Cetinja i svjetsku prezentaciju istorijskih vrijednosti crnogorske prijestonice našla su se neočekivano u međusobnoj nesaglasnosti, jer predložena rješenja iz jednog prijete da ugroze realizaciju onoga drugog.

ŽIČARU PROJEKTUJU AUSTRIJANCI: Projekat vijeka, kojim će se nakon skoro sto godina Cetinje uspinjačom povezati sa morem i Kotorom, stigao je u završnu fazu izrade projekata buduće trase žičare. Na međunarodnom tenderu izrada projekta Žičara dodijeljena je specijalizovnoj projektantskoj firmi FCP iz Austrije. Projektom Žičara obuhvaćen je i plan gradnje lifta između Kotora i kotorske tvrđave koja se izdiže iznad Boke do crkve Sv. Ivana. Tri preliminarne studije izvodljivosti za lift Kotor-kotorska tvrđava, trase žičare Kotor-Lovćen i Lovćen-Cetinje uradila je austrijska Agencija za razvoj, a finansirala Vlada Austrije, dok je troškove za konačnu Studiju izvodljivosti austrijska Vlada podijelila sa crnogorskom.
Poslovi na izgradnji nove uspinjače vode se iz kabineta predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića.

MINISTARSTVO PROTIV: Sada kada je veliki dio posla obavljen, odabrana najpovoljnija trasa žičare sa svim polaznim stanicama u Kotoru i na Cetinju, na adresu Zavoda za zaštitu spomenika kulture na Cetinju početkom februara stigao je dopis ministra Branislava Mićunovića u kome se kaže da je izabrana lokacija polazne stanice uspinjače na Cetinju u neposrednoj blizini Ljetne pozornice – neprihvatljiva! „Razumijevanje i uvažavanje istorijskih, kulturnih i prirodnih vrijednosti Istorijskog jezgra Cetinja, zakonom zaštićenog nepokretnog spomenika kulture prve kategorije je preduslov za izradu i donošenje Menadžment plana kao i za njegovo sprovođenje”, navodi se u dopisu.

„Prof. Krestev, Koordinacioni tim i Radna grupa za utvrđivanje arhitektonsko-urbanističkih vrijednosti Cetinja zajednički su konstatovali da je izbrana lokacija neprihvatljiva sa stanovišta zaštite kulturne baštine i da bi izborom te lokacije bile izgubljene vrijednosti tog dijela Cetinja, a nadasve izgubljene šanse da se Istorijsko jezgro Cetinje u perspektivi stavi na Listu svjetske baštine UNESCO.” Ministar Mićunović sugeriše direktoru Zavoda Đorđiju Vušuroviću da u skladu sa ingerencijama Zavoda dostavi stav o planiranoj lokaciji za polaznu stanicu iz Cetinja. Vušuroviću se dalje nalaže da „ostvari neposrednu saradnju sa predstavnicima prijestonice Cetinje u cilju predlaganja nove adekvatne lokacije kojom neće biti ugrožene vrijednosti Istorijskog jezgra Cetinja.”

Milo-JankovicGRADONAČELNIK CETINJA ZA: Direktor Vušurović nije bio raspoložen da Monitoru izloži stav Zavoda o tom pitanju, već nas je uputio na druge aktere ove prepiske. Gradonačelnik Cetinja Milovan Janković bio je spremniji za saradnju: „Mislim da su u Ministarstvu kulture pogriješili i da je prof. Krestev dobio pogrešne informacije”.

„Ljetna pozornica sagrađena je 1954. i nikada nije bila istorijsko jezgro grada. U njenoj blizini nalazi se parking prostor, Turistička organizacija ima svoj Info pult. Bilo je predloga da polazna stanica bude na lokaciji Ševrlja od koje se odustalo zbog jakih vjetrova. Po našem mišljenju, u Ministarstvu će napraviti grešku ako ovu lokaciju izbace iz projekta Žičare”, tvrdi predsjednik prijestonice i dodaje da u upravi grada ostaju pri ovom projektu stajališta i daju puni doprinos projektu i planu države da se žičara izgradi! Janković iznosi i druge nedoumice koji opterećuju oba projekta. Prije svega problem privatnog vlasništva parcele između Cetinjskog manastira i Ljetne pozornice na kojoj je planirana polazna stanica. On kaže da je oko 800 kvadrata zemljišta u vlasništvu cetinjske Mitropolije, a oko 200 m2 vlasništvo je Opštine. „Ponudili smo Mitropoliji kompenzaciju, pa sam u više navrata tražio susret sa mitropolitom Amfilohijem s tim u vezi, ali bez uspjeha”, kaže Janković. Predstavnik Mitropolije Gojko Perović rekao nam je da će do susreta mitropolita Amfilohija i predsjednika Jankovića doći u toku ove sedmice i da će se pokušati da iznađu zadovoljavajuće rješenje za obje strane.

JEDINSTVENA U SVIJETU: U prijestonici imaju drugačije viđenje površine zahvata starog jezgra koje zavređuje zaštitu i koje će biti konzervirano i nedostupno za bilo kakve promjene i novu gradnju.

„Mi smo predložili da staro jezgro ostane do visine starog Oboda. Širiti staro jezgro grada bilo bi pogubno za razvoj Cetinja. Istina, iznad Oboda postoje zgrade italijanske ambasade i biblioteke, ali one će ostati sačuvane. Konzervisano šire gradsko jezgro predstavljalo bi problem i uzrokovalo stagnaciju Cetinja”,ocjenjuje predsjednik Janković.

Šef Nacionalnog tima za gradnju Žičare Aleksandar Bogdanović zastupa stav Opštine Cetinje, dodajući da su brojni eksperti ocijenili lokaciju pored Ljetne pozornice kao najbolju. „Očekujemo skori sastanak timova za izgradnju Žičare i Menadžment plana na kome ćemo nastojati da uklopimo i usaglasimo predloge ovih projekata kako se ne bi međusobno isključivali. Naći ćemo zajedničko rješenje koje će biti dobro za oba projekta koji su od velikog značaja za Crnu Goru”, napominje Bogdanović. U slučaju realizacije oba planska dokumenta i pozitivnog rješenja nominacije Cetinja za listu svjetske kulturne baštine, planirana Žičara biće jedinstvena u svijetu. Povezivaće na neobičan način dva grada sa liste UNESCO-a, Kotor i Cetinje, kulturno i istorijsko središte Crne Gore.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo