Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ćutanje je zlato

Objavljeno prije

na

Nakon prvog glavnog pretresa za ratni zločin u Kaluđerskom lazu jasno je da je vojna zasjeda, postavljena na ivici šume, pucala na kolonu ljudi. To potvrđuju i iskazi osumnjičenih dati u istrazi i to više nije sporno, kao ni činjenica da je tog 18. aprila 1999. u Kaluđerskom lazu, blizu Rožaja, pokraj granice s Kosovom poginulo šest civila. Na sudu su još pročitani sudsko-policijski zapisnici o stradanju ukupno 23 osobe. Leševi su pronalaženi nekoliko mjeseci nakon zločina. Neki su bili plitko zakopani, neki prekriveni granjem i zapaljeni a neki vezani i tako ostavljeni pokraj puta. Stradalnici su bile izbjeglice s Kosova a likvidirani su u periodu od sredine aprila do sredine maja, tvrde iz tužilaštva. MRAK PREKRIO ZLOČIN: Ko je povlačio oroze iz mitraljeskih gnijezda po ljudima u Kaluđerskom lazu u prva dva dana suđenja nije utvrđeno. Svi osumnjičeni u istrazi, sedmorica beranskih rezervista, odbacili su odgovornost. Oni se sumnjiče za smrt šest ljudi upravo u Kaluđerskom lazu. Optuženi navode da je u vrijeme pucnjave bio mrak. Njihovi svjedoci tvrde da je pucnjava započela u suton, najmanje petnaestak minuta prije mraka, i da je trajala oko pola sata.
U sudnici Višeg suda osumnjičeni beranski rezervisti brane se ćutanjem. Pristaju da odgovaraju jedino na pitanja svojih advokata. Komandant njihovog bataljona prvooptuženi Predrag Strugar nije se pojavio na sudu. U Beogradu je, i za njim je crnogorska policija raspisala potjernicu. Na njega se odnosi posebno poglavlje optužnice, koje ga tereti da je naredio ubistvo dvadeset tri osobe i da je time počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
U prepunoj sudnici, pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Drago Konatar, nekoliko rečenica od osumnjičenih izgovorio je jedino drugooptuženi Momčilo Barjaktarević, komandir treće čete prvog bataljona, koja je bila stacionirana na kritičnom području. Barjaktarević je, mimo taktike koju je dogovorila odbrana, saopštio da se ne osjeća krivim. On je za smrt ljudi saznao dan kasnije, kada se od svoje kuće vratio na položaj koji je pokrivala njegova četa. „Samo želim da izrazim duboko žaljenje, posebno zbog smrti jednog djeteta koje je ubijeno na putu”, kazao je Barjaktarević.
Njegov zamjenik, koji je komandovao četom, Aco Knežević i komandir voda koji je držao stražu u Kaluđerskom lazu Petar Labudović, jednako kao i ostali osumnjičeni, u iskazima datim u istrazi, ustvrdili su da su se najprije začuli pucnji iz šume na koje je vojska odgovorila. Nijedan od osumnjičenih, tvrde, nije pucao.
Svi osumnjičeni, takođe, odbacili su navode iz optužnice po kojim im je Predrag Strugar naredio da pucaju na civile. Strugar je, tvrde osumnjičeni, zajedno s komandirom Barjaktarevićem, naglašavao da se sa civilima koji su prolazili tim područjem postupa korektno. U Strugarevom iskazu, koji takođe odbacuje odgovornost za zločine, navodi se da je 18. aprila bio u vojnoj bazi u Bogajama, što je dvadesetak kilometara daleko od Kaluđerskog laza.
UGROŽENI SVJEDOCI: Prvog dana suđenja u bjelopoljskom Višem sudu pojavili su se i rođaci pobijenih Kosovara. S fotografijama nastradalih u rukama oni su ušli u sud uz muk stotinjak rođaka osumnjičenih, koji su se nalazili ispred zgrade. Propraćeni aplauzima i povicima „vi ste naši heroji”, s lisicama na rukama u sud su ušli i optuženi rezervisti. Zvižducima i negodovanjem propraćen je do sudnice jedino advokat rodbine žrtava Velija Murić. On tvrdi da su pri odlasku iz Bijelog Polja vrijeđani i on i njegovi klijenti. Zbog osjećaja nesigurnosti zatražio je da se suđenje iz Bijelog Polja izmjesti u Rožaje. Odluku o tome treba da donese Vrhovni sud.
„On na taj način samo pokušava da odugovlači proces, kako bi osumnjičeni koji su već osam mjeseci u pritvoru tamo ostali što duže”, kaže advokat optuženih Slobodan Novaković. Advokat Goran Rodić Murićev zahtjev doživljava kao oblik pritiska na sud. „On s rodbinom žrtava pravi predstavu. Pokušava da rukovodi njihovim dolaskom i odlaskom. Sud to ne smije da mu dozvoli”, kaže Rodić.
Dva nova glavna pretresa zakazana su za 14. i 15, te 29. i 30. april. Na njima bi trebalo da budu saslušati sudske vještake i svjedoke ranjene u pucnjavi u Kaluđerskom lazu.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA 2024.: Napredak protkan kurtoazijom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora  je konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja.  Po izvještaja ambasadora  EU Johana Setlera- čaša je polupuna. Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom

 

 

rije dva dana Evropska komisija (EK) je objavila  izvještaje o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu za članstvo u EU. Očekivano, Crna Gora je najpozitivnije ocijenjena među zemljama kandidatima. U prezentaciji izvještaja, ambasador EU Johan Setler je naglasio da je ovaj izvještaj u odnosu na prethodnu godinu „jasno pozivitniji“ i da je Crna Gora „učvrstila svoju poziciju kao predvodnik pristupanja u EU“. Dobar dio pozitivnog se odnosi na „veliki napredak u oblastima vladavine prava“ tj. poglavljima 23 i 24 i pozitivnom IBAR-u na početku ljeta. Njime je Crna Gora konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja (ukupno 33 u grupama -klasterima). Do sada su samo tri privremeno zatvorena.

Izvještaj ocjenjuje “značajan napredak” u dva poglavlja, “dobar napredak” u šest, “ograničen napredak” je opis za 22 poglavlja, dok su tri “bez napretka”. Pohvaljena je dosadašnja reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja i medija. Setler napominje da je važno izabrati predsjednika Vrhovnog suda, donijeti zakon o finansiranju političkih partija i krenuti u „sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva uključujući i birački spisak, pravo glasa…“. Izvještaj takođe navodi da su „institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade“. Sve u svemu, po ambasadoru Setleru- čaša je polupuna.

Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom. Iako je izabran Sudski savjet, kompletiran Ustavni sud, i došlo do hapšenja velikog broja „krupnih riba“ (isključivo zahvaljujući Europolu i dokazima dobijenim od zapadnih policija) Crna Gora do sada nema ni jedne pravosnažne presude za visoku korupciju i organizovani kriminal. Šanse su da ih neće ni biti još dugo godina gledajući kako se (ne) odvija suđenje bivšoj šefici pravoduđa Vesni Medenici i drugim sličnim kalibrima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRAGEDIJA U SELU SOKOLAC I POTJERA ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM OPET OGOLILA BEZBJEDNOSNI SISTEM: Vrijeme je za odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija, vojska, specijalne jedinice i drugi organi bezbjednosti danima ne uspijevaju da uhvate opasnog ubicu, dok se strah i nepovjerenje u organe reda širi Crnom Gorom. To se neće promijeniti dok se za propuste ne bude snosila  odgovornost. Do vrha

 

 

Velike tragedije uvijek prikažu sposobnost jednog državnog sistema u pravom svjetlu. Tako je i ova posljednja,  u bjelopoljskom selu Sokolcu, pokazala nesposobnost i okoštalost bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori.

Višestruki počinilac najtežih krivičnih djela, Alija Balijagić, u petak veče, 25. oktobra, ubio je Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69), brata i sestru koji su se nalazili u svojoj seoskoj kući u Vraneškoj dolini. Više svjedoka i nalaza iz istrage ukazuje na to da su pokojni Madžgalji prethodno ugostili i nahranili odbjeglog Balijagića. Nakon što je posjedio i objedovao, Balijagić se vratio i kroz prozor upucao brata i sestru. Potom se dao u bjekstvo koje traje već sedmicu.

Mještani svjedoče da su više puta prije tragedije policiji prijavljivali da se kroz njihovo i okolna sela šeta sumnjivo naoružano lice. Prethodno se već Vraneškom dolinom proširila vijest da je iz jedne od okolnih kuća ukradena puška. Međutim, organi reda i mira nisu uspjeli da zaštite mještane koji i dalje žive u strahu od ubice.

Strah se, u međuvremenu, proširio po okolnim selima jer policija i vojska danima ne uspijevaju da uhvate Balijagića, koji se, kako sumnjaju, krije u okolnim planinama i šumama. Osuđivani silovatelj i pljačkaš, već ima iskustvo odmetništva. Mještanima tog kraja poznat je kao kriminalac koji se osamdesetih krio po planini i pljačkao sela u Srbiji i Crnoj Gori.

Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Vesko Gogić kaže da policija deset dana nije ništa uradila da pronađe Balijagića. I Dragan Grba iz Sokolca tvrdi da su njegove komšije prijavljivale Balijagića, ali da policija nije reagovala.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo