Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ćutanje je zlato

Objavljeno prije

na

Nakon prvog glavnog pretresa za ratni zločin u Kaluđerskom lazu jasno je da je vojna zasjeda, postavljena na ivici šume, pucala na kolonu ljudi. To potvrđuju i iskazi osumnjičenih dati u istrazi i to više nije sporno, kao ni činjenica da je tog 18. aprila 1999. u Kaluđerskom lazu, blizu Rožaja, pokraj granice s Kosovom poginulo šest civila. Na sudu su još pročitani sudsko-policijski zapisnici o stradanju ukupno 23 osobe. Leševi su pronalaženi nekoliko mjeseci nakon zločina. Neki su bili plitko zakopani, neki prekriveni granjem i zapaljeni a neki vezani i tako ostavljeni pokraj puta. Stradalnici su bile izbjeglice s Kosova a likvidirani su u periodu od sredine aprila do sredine maja, tvrde iz tužilaštva. MRAK PREKRIO ZLOČIN: Ko je povlačio oroze iz mitraljeskih gnijezda po ljudima u Kaluđerskom lazu u prva dva dana suđenja nije utvrđeno. Svi osumnjičeni u istrazi, sedmorica beranskih rezervista, odbacili su odgovornost. Oni se sumnjiče za smrt šest ljudi upravo u Kaluđerskom lazu. Optuženi navode da je u vrijeme pucnjave bio mrak. Njihovi svjedoci tvrde da je pucnjava započela u suton, najmanje petnaestak minuta prije mraka, i da je trajala oko pola sata.
U sudnici Višeg suda osumnjičeni beranski rezervisti brane se ćutanjem. Pristaju da odgovaraju jedino na pitanja svojih advokata. Komandant njihovog bataljona prvooptuženi Predrag Strugar nije se pojavio na sudu. U Beogradu je, i za njim je crnogorska policija raspisala potjernicu. Na njega se odnosi posebno poglavlje optužnice, koje ga tereti da je naredio ubistvo dvadeset tri osobe i da je time počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
U prepunoj sudnici, pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Drago Konatar, nekoliko rečenica od osumnjičenih izgovorio je jedino drugooptuženi Momčilo Barjaktarević, komandir treće čete prvog bataljona, koja je bila stacionirana na kritičnom području. Barjaktarević je, mimo taktike koju je dogovorila odbrana, saopštio da se ne osjeća krivim. On je za smrt ljudi saznao dan kasnije, kada se od svoje kuće vratio na položaj koji je pokrivala njegova četa. „Samo želim da izrazim duboko žaljenje, posebno zbog smrti jednog djeteta koje je ubijeno na putu”, kazao je Barjaktarević.
Njegov zamjenik, koji je komandovao četom, Aco Knežević i komandir voda koji je držao stražu u Kaluđerskom lazu Petar Labudović, jednako kao i ostali osumnjičeni, u iskazima datim u istrazi, ustvrdili su da su se najprije začuli pucnji iz šume na koje je vojska odgovorila. Nijedan od osumnjičenih, tvrde, nije pucao.
Svi osumnjičeni, takođe, odbacili su navode iz optužnice po kojim im je Predrag Strugar naredio da pucaju na civile. Strugar je, tvrde osumnjičeni, zajedno s komandirom Barjaktarevićem, naglašavao da se sa civilima koji su prolazili tim područjem postupa korektno. U Strugarevom iskazu, koji takođe odbacuje odgovornost za zločine, navodi se da je 18. aprila bio u vojnoj bazi u Bogajama, što je dvadesetak kilometara daleko od Kaluđerskog laza.
UGROŽENI SVJEDOCI: Prvog dana suđenja u bjelopoljskom Višem sudu pojavili su se i rođaci pobijenih Kosovara. S fotografijama nastradalih u rukama oni su ušli u sud uz muk stotinjak rođaka osumnjičenih, koji su se nalazili ispred zgrade. Propraćeni aplauzima i povicima „vi ste naši heroji”, s lisicama na rukama u sud su ušli i optuženi rezervisti. Zvižducima i negodovanjem propraćen je do sudnice jedino advokat rodbine žrtava Velija Murić. On tvrdi da su pri odlasku iz Bijelog Polja vrijeđani i on i njegovi klijenti. Zbog osjećaja nesigurnosti zatražio je da se suđenje iz Bijelog Polja izmjesti u Rožaje. Odluku o tome treba da donese Vrhovni sud.
„On na taj način samo pokušava da odugovlači proces, kako bi osumnjičeni koji su već osam mjeseci u pritvoru tamo ostali što duže”, kaže advokat optuženih Slobodan Novaković. Advokat Goran Rodić Murićev zahtjev doživljava kao oblik pritiska na sud. „On s rodbinom žrtava pravi predstavu. Pokušava da rukovodi njihovim dolaskom i odlaskom. Sud to ne smije da mu dozvoli”, kaže Rodić.
Dva nova glavna pretresa zakazana su za 14. i 15, te 29. i 30. april. Na njima bi trebalo da budu saslušati sudske vještake i svjedoke ranjene u pucnjavi u Kaluđerskom lazu.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo