Povežite se sa nama

MONITORING

ILEGALNI PUTEVI CIGARETA PREKO CRNE GORE: Šverc ispod dima

Objavljeno prije

na

Policija se redovno hvali uspješnim pretresima i krivičnim prijavama protiv švercera duvana. To bi lijepo zvučalo kad se ne bi znalo da se svake godine  iz Luke Bar prošvercuje šest stotina kontejnera cigareta i da je Crna Gora lider regiona u švercu

 

 

Uprava policije je ove sedmice  ponosno saopštila: „Pljevljima pretresom kuće i pomoćnih objekata koje koristi G.P. pronađeno je 7.830 paklica cigareta bez akciznih markica, vrijednosti 11.700 eura, za koje se sumnja da su bile namijenjene nedozvoljenoj trgovini“.

Zatim su sumirali rezultate za prvih šest mjeseci ove godine, i konstatovali kako su sprovodeći aktivnosti u borbi protiv nedozvoljene trgovine cigaretama i krijumčarenja cigareta, nadležnim tužiocima podnijeli krivične prijave protiv 42 osobe i zaplijenili skoro 25.000 šteka cigareta vrijednosti oko 400.000 eura.

To bi lijepo zvučalo kada se ne bi znalo da se svake godine iz Luke Bar prošvercuje šest stotina kontejnera cigareta i da je Crna Gora lider u u regionu kada se radi o tom poslu.

Prema zvaničnim podatacima Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, Crna Gora je u središtu šverca duvana  koji je glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu  gdje se prave i lažne marke cigareta proizvode i zatim krijumčare preko Luke Bar u različite zemlje EU, na Bliski istok i u Afriku.

Ovaj izvještaj Globalne inicijative tretira žarišta organizovanog kriminala u  Albaniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini,  Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. U njemu se navodi da se crnogorske cigarete  švercuju širom regiona. Nelegalno se proizvode i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, i posebno Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje.

Kosovo je  regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u centralnu Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz porozni prelaz ka Crnoj Gori, navodi se u tekstu organizacije čije je sjedište u Ženevi.

Naglašava se da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta. Inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz grada pod Rumijom.

Tokom prošle godine bilo je zaplijenjeno više od 43 miliona cigareta koje su ušle u Luku Bar. Teško je, kako kažu, iznijeti procjenu količine falsifikovanih cigareta, navodno proizvedenih u fabrikama u Podgorici i Mojkovcu, koje se otpremaju iz Bara.

Izvor blizak službenicima Luke  rekao je da je izvoz cigareta toliko veliki i povezan sa uticajnim ljudima, da u Luci navodno postoje skladišta koja su isključivo namijenjena za čuvanje švercovanih cigareta, dok se privatne kompanje bave punjenjem i pražnjenjem kontejnera.

Navodno je posao toliko razrađen da ga je moguće ostvariti jedino u dosluhu sa Lukom i carinskim službenicima i policijom, stoji u izvještaju Globalne inicijative.

U tom dokumentu piše da su, navodno, klanovi „Mojkovac“ i „Grand“  najveće grupe umiješane u šverc cigareta iz Bara. „I pretpostavlja se da ostvaruju bliske kontakte sa važnim ličnostima u Vladi i bezbjednosnim službama“ – piše u izvještaju GI koji su prenijeli mediji.

Cigarete koje se utovaruju u Baru odlaze uglavnom u Libiju, Egipat, Liban i na Kipar.

Prema podacima iz istrage koju je provela Evropska služba za suzbijanje prevara, brodovi stižu prazni na predviđena odredišta, dok cigarete najvjerovatnije završe preusmjerene na crnom tržištu EU.

Cigarete bivaju ili ilegalno istovarene na teritoriji EU ili se prebacuju na druge brodove na otvorenom moru, van domašaja carina ili obalskih patrola, odakle se švercuju nazad u EU.

Od početka 2015. presretnuto je osam brodova sa važnim teretom cigareta natovarenih u Baru zbog krijumčarenja u Grčku i Španiju. Na šest brodova pronađene su cigarete čije je odredište bila Libija, jedan je plovio ka Kipru a jedan ka Libanu. Sveukupno, konfiskovano je gotovo 350 miliona cigareta koje su prevozili ti brodovi, što iznosi skoro 70 miliona eura, kada se uračunaju carinjenje, taksa i porez na dodatu vrijednost.

Monitor je ranije pisao o kakvim međunarodnim razmjerama šverca se radi, kao i da o tome najbolje svjedoči dokumentarni film koji je snimila britanska obavještajna služba MI 6.

U tom filmu se govori o najvećim ilegalnim fabrikama duvana u Bugarskoj, Rumuniji, Ukrajini, Moldaviji, Rusiji. U tim fabrikama kontejner cigareta šverceri nabavljaju po cijeni od svega dvjesta hiljada eura, dok na tržištu Velike Britanije dostiže cijenu od dva miliona.

Naš nedjeljnik je u serijalu tekstova o prekograničnom švercu došao do saznanja da promet ilegalnih cigareta kroz Crnu Goru nikada nije prestao. Naravno, ne u onom obimu kao devedesetih godina, kada je to bio najjači mafijaški posao na Balkanu.

Još je  neispričana priča ko je sve bio u toj velikoj balkanskoj mreži, koliko spletki, intriga, ubistava i krvi je bilo. Crna Gora je nezaobilazni dio te priče. Prema procjenama njemačkih istražitelja, najveći šverc duvana preko Crne Gore odvijao se od 1993. do 2001. godine. Za to vrijeme u Crnu Goru je, prema našem dobro obaviještenom izvoru,  ušlo deset hiljada šlepera sa cigarama, koje su kasnije iz naše države nastavljale put prema zemljama Evropske unije. Ne računajući šverc cigareta avionskim putem, preko aerodroma u Podgorici.

Naš izvor iz policije tvrdi da je posao šverca cigareta preko Crne Gore, bio najveći posao koji je italijanska mafija odradila u posljednjih trideset godina. Kako objašnja, ako bi razlika u nabavnoj  i prodajnoj cijeni jedne kutije marlbora bila samo dva dolara, organizatori šverca su samo na jednom kamionu, zarađivali milion i po dolara.

Razlika je bila mnogo veća. Marlboro je, na primjer,  u Velikoj Britaniji prodavan za šest eura i osamdeset centi, dok mu je nabavna cijena kod švercera bila svega pedeset centi. Naš obaviješteni izvor kaže da je preko Crne Gore prometovano cigareta u vrijednosti od oko jedanaest milijardi eura, od čega je tri milijarde pripalo italijanskoj mafiji.

Ovaj izvor je vrlo detaljno opisao kako je novac stečen od prodaje cigatreta iznošen diplomatskom poštom iz Crne Gore na Kipar i u Grčku, i kako se preko Engleske i Beliza prao i vraćao u Crnu Goru.

Prema poslednjim informacijama iz sjedišta Evropske unije u Briselu, Crna Gora u tome i dalje prednjači. Uprava policije je na nedavnoj konferenciji, pritisnuta međunarodnim istragama i činjenicama, kao i imperativom da se ispunjavaju zahtjevi iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24, saopštila da šverc cigareta i dalje predstavlja veliki problem u Crnoj Gori.

Na  novinarsko pitanje da li je država Crna Gora umiješana u taj šverc, odgovorili su da nemaju takva saznanja. Tih saznaja nije bilo ni kada su o švercu cigareta progovorili rožajski policajci, koje su zbog toga otpustili sa posla, pa su, pod međunarodnim pritiskom, poslije morali sve da ih vrate na posao.

Naša država nije izuzetak. Naš izvor tvrdi da većina balkanskih država svoje budžete u dobroj mjeri puni na taj način što učestvuje u organizovanju šverca cigareta i švercerskih puteva raznih drugih roba. To  ukazuje na dubinu sprege kriminalnih organizacija i vladajućih struktura u državama na Balkanu.

                                                                                                          Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo