Povežite se sa nama

MONITORING

CRNOGORSKE POLITIČKE (NE)PRILIKE: Tu trava ne raste

Objavljeno prije

na

DPS-ova većina je stabilna, izborima po opštinskim odborima i pripremama za Kongres već su blago ušli u izbornu kampanju, pokazaće i dobru volju da formiraju Odbor za sveobuhvatno polijetanje na Mars ako treba. I raditi svoje poslove kako su naučili

 

Dogodine u ovo doba biće raspisani parlamentarni izbori 2020. Kako trenutno stvari stoje, imaju dobre šanse da budu jednako slobodni i demokratski kao i svi prethodni. Nikoliko. Zato što vrijeme neumitno teče i zato što opozicija, iako to nije neumitno, nije u stanju ni oko čega da se dogovori. I, naravno, zato što će vlast i dalje raditi sve ono što oko izbora redovno radi. Jer je tako u mogućnosti.

Gotovo je nestvarno sa kolikom dozom kratkog pamćenja i isto takve pameti većina na političkoj sceni ovih dana razmatra predloge i priloge o načinu na koji će naredni izbori biti održani. Kao da je kolektivna demencija razorila i sjećanja i mentalne sposobnosti ljudi da, dok planiraju naredni, imaju u vidu prethodni korak. Da, recimo, ožive slike sa izbora 16. oktobra 2016. kako bi znali odakle kreću.

Višemjesečno otezanje DPS-a oko formiranja vlade izbornog povjerenja, uobičajeni mehanizmi sabiranja ‘sigurnih glasova’, kupovina, obećanja, zastrašivanja, i oni ljudi koji čuče oko biračkih mjesta i bilježe ko je došao, a ko nije…U vlasti je tada ispravno  procijenjeno – malo je. Na dan izbora desio se “državni udar”. Do dana današnjeg niko, pa ni Specijalni Milivoje Katnić nije objasnio: zašto informacija da je Crna Gora spašena od pokolja, kad je već ,fala taliku, spašena, nije mogla da bude objavljena – sjutra. Specijalni je ranije uz Pajinu pomoć sve raskrinkao, na vrijeme pohapsio koga je htio, osujetio je svaki mračni plan, mogli su crnogorski birači do sljedećeg jutra bez informacija o udaru. Da nije trebalo posijati strah.

Na dan izbora Agencija za elektronske komunikacije je zahtjevala od operatera da isključe komunikaciju putem aplikacija Viber i WhatsApp. Dvije godine i sedam mjeseci kasnije, Ustavni sud je ocijenio da nije po Ustavu da Agencija ima takva ovlaštenja.

Evoropski posmatrači rekli su da je sve bilo fer i demokratski. Državni udar i blokada inretnet aplikacija pomenuti su negdje pod tačkom ‘razno’. Nemaju oni istu vlast tri decenije pa dijelom ne razumiju, a dijelom ih je baš briga ako je glas Marice Perove zavisio od toga hoće li ili neće dobiti tuđu njegu i pomoć. I imaju pravo. To nije njihov, nego posao stanovnika Crne Gore i njihovih političkih predstavnika. Oni ovih dana, malo je reći, blistaju.

Prije nekoliko mjeseci predstavnici Demokratskog fronta i pokreta  “Odupri se – 97.000” za Monitor su kazali da dogovori oko uslova za naredne izbore imaju smisla samo ako budu postignuti godinu prije izbora. To se, očigledno, neće desiti.

Uoči ponoći 31. jula Skupština Crne Gore je glasovima 42 poslanika vladajuće koalicije usvojila izmjene odluke o Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornih i drugih zakona, prema kojima će izborne reforme morati da budu predložene do 15. novembra.

Deset mjeseci i koji dan prije izbora, dakle izborne reforme treba da budu predložene. A onda treba da budu sprovedene. Uzmimo, na primjer, odluku o imenovanju novog Savjeta RTCG. Medijske zakone i zakon o javnom servisu, mora da usvoji parlament. Pa dok to stigne na dnevni red, pa dok se objavi u Službenom listu, pa dok se, ukoliko takva procedura bude propisana, a moraće, raspiše konkurs, pa dok se Savjet konstituiše, pa, eventualno uvidi da nešto nije u redu sa uređivačkom politikom, dok odluči o direktorima, urednicima… eto, prođe zima, a i proljeće može biti na izmaku.

Doduše, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav je optimista. Na pitanje Vijesti da li ima vremena da se spreme fer izbori, kazao je kako je “dobra praksa da zakonska rješenja budu spremna šest mjeseci prije izbora”. U tom smislu, kaže, ima dovoljno vremena: “U avgustu su odmori, u septembru će trebati malo vremena da se počne sa svim. Sve partije u Odboru moraju puno da rade, nije sve u jakim izjavama, već treba naći kompromise. Kako se kretati naprijed, kako garantovati da izbore svi poštuju. Vremena ima ako ima političke volje kod svih činilaca”.

Sve ispravno – osiim što političke volje nema.

DPS glumata da hoće da mijenja uslove za izbore, zato što zna da svi i spolja i izvana znaju da nema uslova za slobodno izražavanje volje građana. Savršeno su izvježbani da se prave kao dobri, posebno u situaciji kad nijesu ni pod kakvim direktnim pritiskom. Njihova većina je stabilna, izborima po opštinskim odborima i pripremama za Kongres već su blago ušli u izbornu kampanju, pokazaće i dobru volju da formiraju Odbor za sveobuhvatno polijetanje na Mars ako treba. I raditi svoje poslove kako su naučili.

Na drugoj strani su je politička volja predstavnika opoziciono orjenitisanog naroda. Nestvarna je. Nikad oko saradnje u opoziciji nijesu cvjetale ni bijele rade, a kamoli ruže, ali sad gdje prođu ni trava ne niče. Da su saopštenja meci, niko ne bi pretekao, posebno u Demokratskom frontu i kod Demokrata.

Tekuća bitka počela je kad se u Skupštini, ono što su Demokrate usaglasile sa DPS-om, pojavilo u formi amandmana koje je predložio poslanik vladajuće partije. Front je optužio Demokrate da su se iza leđa ostalih dogovarali sa vladajućom partijom. Demokrate su odgovorile da su zapravo uspjeli da osujete plan DF-a da sa DPS-om u Odboru usvoji gora rješenja od njihovih.

“Dogovor DPS-a i Demokrata izazvao je prezir i ogorčenje u crnogorskoj javnosti, posebno opozicionoj koja je ocijenila da je potez Alekse Bečića veća prodaja opozicije nego ona u režiji Darka Pajovića“, objašnjava Demokratski front.

Demokrate tvrde da je DF prihvatio i bezuslovno ušao u odbor sa DPS-om i da nije bilo njihove doslednosti i upornosti i insistiranja na primjeni Briselskog plana, DPS i DF bi zadržali suštinski iste izborne uslove, uz sitne kozmetičke prepravke. “To je očito bilo rezultat tajnog dogovora kako bi se osigurao status vječite opozicije i vječite vlasti.“

Optužbe da su oni drugi izdajnici nižu se i dalje.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav pohvalio je odluke donesene posljednjeg dana skupštinskog zasjedanja, uz očekivanje da će se Demokratska Crna Gora i Građanski pokret URA pridružiti u radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornih i drugih zakona, nakon što je prihvaćeno da se u potpunosti implementira njihov plan reformi. Kazao je da je Odlukama u parlamentu otvoren put za sve strane da učestvuju u radu Odbora za izbornu reformu i drugu legislativu tako da izbori 2020. budu pripremljeni što je moguće bolje. “Za Evopsku uniju posebno je važno da rezultate tih izbora niko ne ospori”, ocijenio je.

Desilo se čak i to čudo da će se uvaženi predstavnici naroda, mimo svakog običaja i pravila o avgustovskom kolektivnom odmaranju od teškog državničkog rada, sastati već 23. avgusta. Treba da za članove Odbora za reformu izbornog zakonodavstva imenuju kandidate Demokrata Moma Koprivicu i Danila Šaranovića koji 31. jula nijesu izabrani u to tijelo, jer Adminitrativni odbor nije uspio da završi raspravu do ponoći, kada je moralo da se završi proljećnje zasijedanje.

Avaj. Demokratska Crna Gora, kaže, neće učestvovati u radu Odbora za reformu izbornih zakona bez opozicije. Demokratski front neće učestvovati u radu Odbora. Trenutno se, dakle, ne zna ko pije ni ko plaća.

Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović u međuvremenu je primijetio da bez tri predstavnika DF i jednog SDP u Odboru nema većine za odlučivanje. “Ako su Demokrate uradile sve da se implementira njihov plan, valjda i DF, SDP i naš posebni klub poslanika, što je 26 opozicionih predstavnika u Skupštini mora uraditi nešto da se prihvati još samo jedan uslov – tehnička vlada odmah nakon što bi Odbor završio svoj rad. To smo dužni građanima kada već od nas zavisi uspješan rad Odbora, odnosno, kada ga bez nas ne može biti”, saopštio je Danilović.

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je ocijenio da ni najidealnije rješenje ne znači ništa, ako se ne obezbijedi puno učešće i konsenzus oko njegove implementacije. “Stoga ili smo u odboru svi ili tražimo bolje rješenje.”

Stvari se mijenjaju iz sata u sat, šta će na kraju od Odbora ispasti niko ne zna.

Uzgred, zanimljivo je da se SDP pravi mrtav. Na raspravu o Odboru u parlamentu nijesu došli, hoće li ili neće učestvovati u njegovom radu nijesu javili. Stvar je u tome što brojke pokazuju da od te partije razne stvari zavise. Osim odlučivanja u Odboru o kojem govori Danilović, bez glasova SDP-a nije moguće mijenjati izborne zakone. Ukoliko bi, recimo, Demokrate izmjene izbornih zakona usaglasile sa DPS-om, za knap dvotrećinsku većinu falio bi im SDP.

Računica je ovakva: za izmjenu izbornih zakona potrebna je dvotrećinska većina. To su 54 glasa. Na izborima 2016. DPS je osvojio 36 mandata, Albanska koalicija i HGI po jedan, Bošnjačka stranka i Socijaldemokrate po dva. Ukupno – 42. Demokrate imaju osam mandata, sa liste “koalicije “Ključ” izabrano je devet poslanika, Demokratski front je dobio 18 mjesta, SDP – četiri.

Pokret “97.000 Odupri se” organizovao je sastanak sa opozicijom koji je završen bez zaključaka jer nijesu prisustvovali svi potpisnici Sporazuma za budućnost. Na sastanku nije bilo partijskih lidera, a iz DF-a i SDP-a niko nije došao.

Lider pokreta “Odupri se 97.000” Džemal Perović najavio je nove proteste. “Na jesen, garantujem da će biti mnogo masovniji nego što su bili na proljeće jer je čitav ovaj period pokazao da vlast priznaje samo građane na ulici inače ih vidi kao robove”, kazao je Perović i naglasio da  ova vlast neće popustiti i neće ispuniti ni jednu tačku iz sporazuma ako ne budu ispunjena dva elementa – jedinstvo opozicije i građani na ulici. On, kako kaže, vjeruje u proteste koji će prisiliti opoziciju da bude jedinstvena.

Slika je, dakle, sumorna. Ljudi u ovoj zemlji sa ulice moraju da proizvedu pritisak na vlast. Sa istog mjesta, dodatno, treba i da tjeraju opoziciju da se uljudi. Težak je to posao.

 

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U PREDMETU DRŽAVNI UDAR: U krug

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon najnovije oslobađajuće presude u predmetu državni udar, istina o tom slučaju nije ništa bliže. Različite verzije sudskih instanci i tužilaštva o tome šta se dogodilo u jesen 2016., dodatno pojačavaju utisak  da su istina i institucije i dalje u službi političkih interesa

 

 

Lideri Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Andrija MandićMilan Knežević oslobođeni su krajem prethodne sedmice  optužbi u predmetu poznatom kao “državni udar”, navodnom pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Presudu je izreklo Vijeće Višeg suda u Podgorici na čijem je čelu Zoran Radović, koji je nedavno zamijenio Borisa Savića na poziciji predsjednika tog suda.

“Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela…Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju od optužbe jer nije dokazano da su učinili krivična djela za koje ih tereti specijalno tužilaštvo”, obrazložio je svoju odluku Radović. Takođe,konstatovao je i i da su sve radnje  navedene u optužnici  “pripremne radnje za terorizam”, te da nije dokazano da je započela radnja izvršenja “jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je unijeto u Crnu Goru su dva telefona ‘lenovo'”.

Radović je ocijenio i da je “put ovom sudu  bio olakšan do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupti u ponovnom postupku”.

Oslobađajuća presuda Višeg suda donijeta je u ponovljenom postupku. Prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima Mandić i Knežević, osuđeni su na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu donijela je sutkinja Suzana Mugoša, a ukinuo ju je Apelacioni sud u februaru 2021. godine. Sutkinja Mugoša tvrdila je da “vjeruje da je presuda Apelacionog  kupljena”. Zbog te tvrdnje Mugoši je izrečena disciplinska kazna- 30 odsto na platu  tri mjeseca  i zabrana napredovanja dvije godine. Protiv nje je disciplinski postupak podnio tadašnji predsjednik Višeg suda Boris Savić.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

“Da li se za ovo tužilaštvo dogodilo neko krivično djelo nakon 30. avgusta 2020. godine ili su nišanske sprave tužilaštva podešene tako  da se kriminalizuje bivša vlast DPS-a?”,  ponovio je tezu DPS-a i ove sedmice u parlamentu, poslanik te partije Andrija Nikolić.  “Sve ukazuje na to da se radi o združenoj akciji koju pripremaju poltika i mediji, a kasnije razrađuje SDT u svojim akcijama. Pokušaj kriminalizacije DPS-a i lijepljenje etiketa kako je DPS političko krilo mafije i kako ovi ljudi ovdje rade za neku mafiju”, kazao je Nikolić. Zaboravljajući da su predmeti SDT protiv visokih funkcionera tokom prethodne vlasti građeni mahom na skaj prepiskama, te podacima EUROPOL-a. Koji, prateći Nikolićevu logiku, izgleda imaju nešto protiv DPS-a.

Nikolić se u jednom trenutku ipak sjetio skaj dokaza.  “Da li se u tim transkriptima pojavljuju funkcioneri iz sastava nove vlasti nakon 2020. godine? Spominju. Da li to može nešto da znači? Ne znam. Nećemo ništa da tvrdimo, ali vidimo selektivnost u postupanju tužilaštva, kao i u čitanju skaj transkripata”, ocijenio je.

S druge strane, ZBCG ne vidi selektivnost već politiku u tužilaštvu, koja hapsi njihove funkcionere radi balansiranosti. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio je da je metod rada glavnog specijalnog tužioca i vrhovnog državnog tužioca preslikan od njihovih prethodnika Milivoja Katnića i Ivice Stankovića. “Oni redovno prave balanse nakon svake medijske kritike i političkog saopštenja želeći da pošalju poruku kako su im svi jednaki”, saopštio je Knežević, dodajući da  ono što radi SDT prethodnih nedjelja “predstavlja obrazac ponašanja Katnića iz njegovog zlatnog perioda zato što prave ravnotežu između poslanika koalicije ZBCG i onih koji su mljeli ljude”.

U centru medijskog izvještavanja o ovonedeljnoj parlamentarnoj raspravi o izvještajima pravosuđa, tokom koje se najmanje pričalo upravo o tim dokumentima, našla se Kneževićeva optužba da su mu, kako je kazao, “dolazili da ga ubijede” da glasa za Markovića. Pa da se skupa sa njim, dok je bio kandidat za vrhovnog državnog tužioca, našao na sastanku u kabinetu premijera Milojka Spajića, koji je organizovao aktuelni ministar poravde Andrej Milović.

“Da li se sjećate tog sastanka? Da li smo razgovarali u kabinetu premijera Spajića? I da li sam tad rekao da vas neću podržati zato što mi je puna glava više kumova, pobratima, posestrima u Specijalnom državnom tužilaštvu i u sudovima? Jeste li mi tada rekli da se vi ne odričete vaših kumova? Jesam li saopštio da neću da glasam više, neko je nekome kum, čija sestra je posestrima sa nekim u tužilaštvu, neko je nekome kidao pupak, neko je nekome išao na povojnicu”, kazao je  Knežević.

Marković je odgovorio da je njegovo postupanje „uvijek u skladu sa Ustavom i zakonom“ i da nikad nije prisustvovao bilo kojem sastanku gdje se pregovoralo o tome hoće li on biti VDT.

“Nikad nisam nikome ništa obećao da bih bio VDT. Nikad nisam imao takve komunikacije i nikad nisam posalo bilo koga da utiče na bilo koga da budem izabran. Nisam imao komunikaciju ni sa jednim političarem od kada sam izabran, osim sa ministrima sa kojima sarađujem“, saopštio je.   “Ako je postojao stav da se glasanjem za mene može vršiti politički uticaj na tužilaštvo, to neće biti slučaj” , kazao je.

Lider DPS-a Danijel Živković ocijenio je da neko ne govori istinu:  “Iili Marković danas, ili Milan Knežević juče.”.

Nijesu to jedini detalji koje je Knežević odlučio nakon podužeg vremena da podijeli sa javnošću. On je saopštio i da je sa jednim od aktulenih tužilaca u predmetu “državni udar”, Zoranom Vukčevićem, svojevremeno “jeo svinjetinu” i  razgovarao o tom predmetu, koji se vodi protiv njega i  Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika parlamenta.

“Gospodin Vučinić je na Božić prisustvovao jednom ručku koji sam ja organizovao u kući jednog mog prijatelja. Došao čovjek i svašta rekao za ‘državni udar’ – da je to sramota, da je kriminal što rade Katnić i Čađenović i čak me molio da iskoristim svoj uticaj da on bude šef tužilačke organizacije u Podgorici. I umjesto da se čovjek izuzme, jer je jeo svinjetinu sa mnom, on traži da budem osuđen pet godina… Brat ovog drugog, Siniše Milića, dolazi u DNP da traži člansku kartu kako bi ostao savjetnik u jednom državnom preduzeću”, kazao je lider DNP u Parlamentu.

Dio javnosti ukazuje da je Kneževićevo naprasno “otvaranje” u parlamentu uslijedilo nekoliko dana pred presudu u slučaju državni udar.  Izricanje nove presude u tom slučaju očekuje se krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji.

Radi se o  ponovljenom postupku, nakon što su prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima su i lideri ZBCG , osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Ta je presuda poništena prije tri godine u Apelacionom sudu. Novo suđenje počelo je u junu prošle godine, a  završno ročište okončano je prošlog mjeseca.

Specijalno državno tužilaštvo nije promijenilo optužnicu protiv Kneževića i ostalih koju je 2017. godine podiglo SDT na čijem je čelu bio danas pritvoreni bivši Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, a zastupao je takođe pritvoreni tužilac Saša Čađenović. Optužnicu sada zastupaju specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić.

Na kraju,  gotovo bez riječi o onome što je prezentovano u izvještajima o pravosuđu, te razgovora o suštinskoj reformi tužilaštva, jačanju njegovih kapaciteta i organizacionim problemima,  u parlamentu je završena rasprava. Poslanici će se o izvještajima izjasniti naknadno.

Ko je s kime gdje razgovarao, ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja. Jedno je, ipak, sasvim sigurno. Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, sa sigurnošću pokazuju  da se ni  nova vlast  živa ne odriču pokušaja kontrole nad pravosuđem.

Poslanici su nastavili raspravu o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo