Povežite se sa nama

MONITORING

CRNOGORSKE POLITIČKE (NE)PRILIKE: Tu trava ne raste

Objavljeno prije

na

DPS-ova većina je stabilna, izborima po opštinskim odborima i pripremama za Kongres već su blago ušli u izbornu kampanju, pokazaće i dobru volju da formiraju Odbor za sveobuhvatno polijetanje na Mars ako treba. I raditi svoje poslove kako su naučili

 

Dogodine u ovo doba biće raspisani parlamentarni izbori 2020. Kako trenutno stvari stoje, imaju dobre šanse da budu jednako slobodni i demokratski kao i svi prethodni. Nikoliko. Zato što vrijeme neumitno teče i zato što opozicija, iako to nije neumitno, nije u stanju ni oko čega da se dogovori. I, naravno, zato što će vlast i dalje raditi sve ono što oko izbora redovno radi. Jer je tako u mogućnosti.

Gotovo je nestvarno sa kolikom dozom kratkog pamćenja i isto takve pameti većina na političkoj sceni ovih dana razmatra predloge i priloge o načinu na koji će naredni izbori biti održani. Kao da je kolektivna demencija razorila i sjećanja i mentalne sposobnosti ljudi da, dok planiraju naredni, imaju u vidu prethodni korak. Da, recimo, ožive slike sa izbora 16. oktobra 2016. kako bi znali odakle kreću.

Višemjesečno otezanje DPS-a oko formiranja vlade izbornog povjerenja, uobičajeni mehanizmi sabiranja ‘sigurnih glasova’, kupovina, obećanja, zastrašivanja, i oni ljudi koji čuče oko biračkih mjesta i bilježe ko je došao, a ko nije…U vlasti je tada ispravno  procijenjeno – malo je. Na dan izbora desio se “državni udar”. Do dana današnjeg niko, pa ni Specijalni Milivoje Katnić nije objasnio: zašto informacija da je Crna Gora spašena od pokolja, kad je već ,fala taliku, spašena, nije mogla da bude objavljena – sjutra. Specijalni je ranije uz Pajinu pomoć sve raskrinkao, na vrijeme pohapsio koga je htio, osujetio je svaki mračni plan, mogli su crnogorski birači do sljedećeg jutra bez informacija o udaru. Da nije trebalo posijati strah.

Na dan izbora Agencija za elektronske komunikacije je zahtjevala od operatera da isključe komunikaciju putem aplikacija Viber i WhatsApp. Dvije godine i sedam mjeseci kasnije, Ustavni sud je ocijenio da nije po Ustavu da Agencija ima takva ovlaštenja.

Evoropski posmatrači rekli su da je sve bilo fer i demokratski. Državni udar i blokada inretnet aplikacija pomenuti su negdje pod tačkom ‘razno’. Nemaju oni istu vlast tri decenije pa dijelom ne razumiju, a dijelom ih je baš briga ako je glas Marice Perove zavisio od toga hoće li ili neće dobiti tuđu njegu i pomoć. I imaju pravo. To nije njihov, nego posao stanovnika Crne Gore i njihovih političkih predstavnika. Oni ovih dana, malo je reći, blistaju.

Prije nekoliko mjeseci predstavnici Demokratskog fronta i pokreta  “Odupri se – 97.000” za Monitor su kazali da dogovori oko uslova za naredne izbore imaju smisla samo ako budu postignuti godinu prije izbora. To se, očigledno, neće desiti.

Uoči ponoći 31. jula Skupština Crne Gore je glasovima 42 poslanika vladajuće koalicije usvojila izmjene odluke o Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornih i drugih zakona, prema kojima će izborne reforme morati da budu predložene do 15. novembra.

Deset mjeseci i koji dan prije izbora, dakle izborne reforme treba da budu predložene. A onda treba da budu sprovedene. Uzmimo, na primjer, odluku o imenovanju novog Savjeta RTCG. Medijske zakone i zakon o javnom servisu, mora da usvoji parlament. Pa dok to stigne na dnevni red, pa dok se objavi u Službenom listu, pa dok se, ukoliko takva procedura bude propisana, a moraće, raspiše konkurs, pa dok se Savjet konstituiše, pa, eventualno uvidi da nešto nije u redu sa uređivačkom politikom, dok odluči o direktorima, urednicima… eto, prođe zima, a i proljeće može biti na izmaku.

Doduše, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav je optimista. Na pitanje Vijesti da li ima vremena da se spreme fer izbori, kazao je kako je “dobra praksa da zakonska rješenja budu spremna šest mjeseci prije izbora”. U tom smislu, kaže, ima dovoljno vremena: “U avgustu su odmori, u septembru će trebati malo vremena da se počne sa svim. Sve partije u Odboru moraju puno da rade, nije sve u jakim izjavama, već treba naći kompromise. Kako se kretati naprijed, kako garantovati da izbore svi poštuju. Vremena ima ako ima političke volje kod svih činilaca”.

Sve ispravno – osiim što političke volje nema.

DPS glumata da hoće da mijenja uslove za izbore, zato što zna da svi i spolja i izvana znaju da nema uslova za slobodno izražavanje volje građana. Savršeno su izvježbani da se prave kao dobri, posebno u situaciji kad nijesu ni pod kakvim direktnim pritiskom. Njihova većina je stabilna, izborima po opštinskim odborima i pripremama za Kongres već su blago ušli u izbornu kampanju, pokazaće i dobru volju da formiraju Odbor za sveobuhvatno polijetanje na Mars ako treba. I raditi svoje poslove kako su naučili.

Na drugoj strani su je politička volja predstavnika opoziciono orjenitisanog naroda. Nestvarna je. Nikad oko saradnje u opoziciji nijesu cvjetale ni bijele rade, a kamoli ruže, ali sad gdje prođu ni trava ne niče. Da su saopštenja meci, niko ne bi pretekao, posebno u Demokratskom frontu i kod Demokrata.

Tekuća bitka počela je kad se u Skupštini, ono što su Demokrate usaglasile sa DPS-om, pojavilo u formi amandmana koje je predložio poslanik vladajuće partije. Front je optužio Demokrate da su se iza leđa ostalih dogovarali sa vladajućom partijom. Demokrate su odgovorile da su zapravo uspjeli da osujete plan DF-a da sa DPS-om u Odboru usvoji gora rješenja od njihovih.

“Dogovor DPS-a i Demokrata izazvao je prezir i ogorčenje u crnogorskoj javnosti, posebno opozicionoj koja je ocijenila da je potez Alekse Bečića veća prodaja opozicije nego ona u režiji Darka Pajovića“, objašnjava Demokratski front.

Demokrate tvrde da je DF prihvatio i bezuslovno ušao u odbor sa DPS-om i da nije bilo njihove doslednosti i upornosti i insistiranja na primjeni Briselskog plana, DPS i DF bi zadržali suštinski iste izborne uslove, uz sitne kozmetičke prepravke. “To je očito bilo rezultat tajnog dogovora kako bi se osigurao status vječite opozicije i vječite vlasti.“

Optužbe da su oni drugi izdajnici nižu se i dalje.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav pohvalio je odluke donesene posljednjeg dana skupštinskog zasjedanja, uz očekivanje da će se Demokratska Crna Gora i Građanski pokret URA pridružiti u radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornih i drugih zakona, nakon što je prihvaćeno da se u potpunosti implementira njihov plan reformi. Kazao je da je Odlukama u parlamentu otvoren put za sve strane da učestvuju u radu Odbora za izbornu reformu i drugu legislativu tako da izbori 2020. budu pripremljeni što je moguće bolje. “Za Evopsku uniju posebno je važno da rezultate tih izbora niko ne ospori”, ocijenio je.

Desilo se čak i to čudo da će se uvaženi predstavnici naroda, mimo svakog običaja i pravila o avgustovskom kolektivnom odmaranju od teškog državničkog rada, sastati već 23. avgusta. Treba da za članove Odbora za reformu izbornog zakonodavstva imenuju kandidate Demokrata Moma Koprivicu i Danila Šaranovića koji 31. jula nijesu izabrani u to tijelo, jer Adminitrativni odbor nije uspio da završi raspravu do ponoći, kada je moralo da se završi proljećnje zasijedanje.

Avaj. Demokratska Crna Gora, kaže, neće učestvovati u radu Odbora za reformu izbornih zakona bez opozicije. Demokratski front neće učestvovati u radu Odbora. Trenutno se, dakle, ne zna ko pije ni ko plaća.

Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović u međuvremenu je primijetio da bez tri predstavnika DF i jednog SDP u Odboru nema većine za odlučivanje. “Ako su Demokrate uradile sve da se implementira njihov plan, valjda i DF, SDP i naš posebni klub poslanika, što je 26 opozicionih predstavnika u Skupštini mora uraditi nešto da se prihvati još samo jedan uslov – tehnička vlada odmah nakon što bi Odbor završio svoj rad. To smo dužni građanima kada već od nas zavisi uspješan rad Odbora, odnosno, kada ga bez nas ne može biti”, saopštio je Danilović.

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je ocijenio da ni najidealnije rješenje ne znači ništa, ako se ne obezbijedi puno učešće i konsenzus oko njegove implementacije. “Stoga ili smo u odboru svi ili tražimo bolje rješenje.”

Stvari se mijenjaju iz sata u sat, šta će na kraju od Odbora ispasti niko ne zna.

Uzgred, zanimljivo je da se SDP pravi mrtav. Na raspravu o Odboru u parlamentu nijesu došli, hoće li ili neće učestvovati u njegovom radu nijesu javili. Stvar je u tome što brojke pokazuju da od te partije razne stvari zavise. Osim odlučivanja u Odboru o kojem govori Danilović, bez glasova SDP-a nije moguće mijenjati izborne zakone. Ukoliko bi, recimo, Demokrate izmjene izbornih zakona usaglasile sa DPS-om, za knap dvotrećinsku većinu falio bi im SDP.

Računica je ovakva: za izmjenu izbornih zakona potrebna je dvotrećinska većina. To su 54 glasa. Na izborima 2016. DPS je osvojio 36 mandata, Albanska koalicija i HGI po jedan, Bošnjačka stranka i Socijaldemokrate po dva. Ukupno – 42. Demokrate imaju osam mandata, sa liste “koalicije “Ključ” izabrano je devet poslanika, Demokratski front je dobio 18 mjesta, SDP – četiri.

Pokret “97.000 Odupri se” organizovao je sastanak sa opozicijom koji je završen bez zaključaka jer nijesu prisustvovali svi potpisnici Sporazuma za budućnost. Na sastanku nije bilo partijskih lidera, a iz DF-a i SDP-a niko nije došao.

Lider pokreta “Odupri se 97.000” Džemal Perović najavio je nove proteste. “Na jesen, garantujem da će biti mnogo masovniji nego što su bili na proljeće jer je čitav ovaj period pokazao da vlast priznaje samo građane na ulici inače ih vidi kao robove”, kazao je Perović i naglasio da  ova vlast neće popustiti i neće ispuniti ni jednu tačku iz sporazuma ako ne budu ispunjena dva elementa – jedinstvo opozicije i građani na ulici. On, kako kaže, vjeruje u proteste koji će prisiliti opoziciju da bude jedinstvena.

Slika je, dakle, sumorna. Ljudi u ovoj zemlji sa ulice moraju da proizvedu pritisak na vlast. Sa istog mjesta, dodatno, treba i da tjeraju opoziciju da se uljudi. Težak je to posao.

 

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLOBODNO SUDIJSKO UVJERENJE: Uzmi od države što više možeš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivšim sudijama Vrhovnog suda Radulu Kojoviću i Petru Stojanoviću, Osnovni sud na ime višegodišnjeg nekorištenja godišnjih odmora, dosudio preko 14.000 eura, a Stanki Vučinić 20.000

 

Nekadašnje sudije Vrhovnog suda Radule Kojović, Stanka Vučinić i Petar Stojanović sredinom prošlog mjeseca, pred Osnovnim sudom u Podgorici, dobili su svog poslodavca Vrhovni sud i uspjeli da naplate neiskorištene godišnje odmore.

Sudija Dragan Babović usvojio je tužbene zahtjeve trojice bivših sudija i obavezao Državu, tj. Vrhovni sud CG da po osnovu naknade zbog neiskorištenih godišnjih odmora isplati odštetu. Radovanu Kojoviću 14.183 eura, Petru Stojanoviću 14.601 eura zbog neiskorištenih odmora od 2013. do 2019, a Stanki Vučinić za neiskorištene godišnje odmore od 2013. do 2020. – 20.339 eura.

Sve se ima isplatiti sa zateznom kamatom u roku od osam dana od dana pravosnažne presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Kojović je u aprilu 2020. otišao u penziju, dok je sudijama Vučinić i Stojanović Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije u avgustu 2021.

Troje sudija u zajedničkoj tužbi protiv države pojašnjavaju da im je od 2013. pa sve do prestanka funkcije uredno za svaku godinu donošeno rješenje o korišćenju godišnjeg odmora. Međutim, nisu mogli da ih koriste jer su imali obavezna dežurstva. I tako godinama.

Državu je branio Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa koji je tražio da se ovaj tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Naveo je da se ne može dokazati da sudije nijesu koristile godišnje odmore s obzirom da su im rješenja za njih uredno uručena. Po Zaštitniku, nesporno je da su sudije koristili godišnje odmore u navedenom periodu, a da su za dežurstva i pripravnost, koja su organizovana za vrijeme trajanja godišnjih odmora, redovno primali maksimalno utvrđeni iznos naknade. Zbog toga se ni po drugom osnovu ne može isplatiti nadoknada.  ,,Nema podataka u upravi da su podnosili zahtjeve za korišćenje preostalog dijela godišnjih odmora za navedene godine, već da su iste koristili na osnovu usmenog dogovora sa predsjednikom suda”, tvrdio je Zaštitnik.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POČEO POPIS STANOVNIŠTVA, DOMAĆINSTAVA I STANOVA: Šta sad

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prođu li naredni  popisni dani mirno i ozbiljno kao prvih pet, mogli bi upisati ne tako čestu zajedničku pobjedu. Onda bi se valjalo zapitati kako da taj uspjeh iskoristimo za neke nove, neophodne, iskorake. Da ne dangubimo dok čekamo popisne rezultate

 

Peti je dan kako se ponovo popisujemo, nakon više od dvanaest godina, a već izgleda kao da je u pitanju baš neka rutinska, tehničko-statistička, rabota. Koja se baš i ne tiče mnogo koga, sem organizatora iz Vlade i Monstata (Uprava za statistiku) te popisivača koji koriste priliku da zarade neki euro.

Baš ta tišina, narušena tek povremeno – objavama na društvenim mrežama ili javnim podsjećanjem kakvog nacionalnog borca na to ko bi i šta bi trebalo da budemo, najbolje pokazuje kako je popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori prije svega, i ponajviše, dominantno političko pitanje.

Dovoljna su bila 33 dana, malo strpljenja i dosta dobre volje pa da iz naizgled bezizlazne pozicije društvene raspolućenosti  po pitanju (ne)održavanja popisa zakazanog za 1. novembar po principu sad ili nikad,  dođemo do konsenzusa o uslovima njegovog održavanja i poprilično relaksirane atsmofere u kojoj je 3. decembra počeo popis.

“Pozivamo sve građane i građanke da se slobodno izjasne”, izjavio je 1. decembra v.d. predsjednika opozicionog DPS Danijel Živković, potvrđujući da neće biti bojkota popisa koji je ta partija, skupa sa kolegama iz opozicije i nacionalanim savjetima i vijećima Bošnjaka, Albanaca, Muslimana, Hrvata i Roma, zagovarala od sredine septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT ODUSTALO OD GONJENJA NEBOJŠE MEDOJEVIĆA: Sedam godina agonije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić uoči završnih riječi odustala je od optužbi protiv lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića za stvaranje kriminalne organizacije i pranja novca.  Osim njega, za isto krivično djelo je optužen banjalučki biznismen Momir Nikolić i još deset osoba, mahom aktivista PzP. Medojević je izjavio, da je bio žrtva sistemskog maltretiranja zbog afera koje je otkrio i infomracija koje je javno iznosio

 

Nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, na udaru Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) našli su se funkcioneri  Demokratskog fronta, tada  opozicionog saveza. Milan Knežević (DNP) i Andrija Mandić (NSD) optuženi su za pokušaj terorizma na dan izbora, u narodu poznatiji kao državni udar, dok je Nebojša Medojević (PZP) optužen za pranje novca.

Iako je Demokratski front prestao da postoji, ovi sudski procesi traju i nakon sedam godina.  Dok je „državni“ udar doživio prvostepenu presudu i njeno ukidanje, Medojevićev slučaj nije bio dočekao prvostepenu presudu.

Medojević je optužen za stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. Osim njega ,za isto krivično djelo je optužen banjalučki biznismen Momir Nikolić i još deset osoba, mahom aktivista Pokreta za promjene. Optužnicom su obuhvaćeni direktor partije Dejan Vujisić, tehnički sekretar te partije Željko Šćepanović, Gordan Konatar, Iva Pavlović, Petar Drašković, sin člana predsjedništva DF Slavena Radunovića – Luka Radunović, Vladislav Bulatović –sinovac člana predsjedništva DF Predraga Bulatovića, Nikola Jovanović, Mladen Jovanović i Aleksandar Sekulović.

Istraga je otpočela kada je policija otkrila u automobilu aktivista Demokratskog fronta više desetina hiljada eura i dolara, koji su zaplijenjeni. Specijalno tužilaštvo je ranije navodilo, da je Momir Nikolić finansirao kampanju Demokratskog fronta za parlamentarne izbore iz nelegalno stečenog novca. Prema navodima Specijalnog tužilaštva, nelegalne aktivnosti su se događale u vrijeme kampanje za parlamentarne izbore u oktobru prošle godine. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević i ostali lideri DF su tokom istrage tvrdili da ne postoje dokazi o pranju novca, te da je istraga protiv njih politički obračun vlasti i tužilaštva protiv opozicije.

Prošle sedmice je specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić uoči završnih riječi odustala od optužbi za stvaranje kriminalne organizacije. Ona je odustala i od krivičnog gonjenja za nekoliko optuženih za krivično djelo pranje novca. U jednom dijelu ostala je pri podignutoj optužnici. Kako je pojasnila, po ovom predmetu imaju dvije optužnice. Jedna protiv Medojevića i grupe i tu su izvršene izmjene. Druga je protiv Momira Nikolića i tužilaštvo je ostalo pri njenim navodima.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo