Povežite se sa nama

MONITORING

CRNOGORSKE POLITIČKE (NE)PRILIKE: Tu trava ne raste

Objavljeno prije

na

DPS-ova većina je stabilna, izborima po opštinskim odborima i pripremama za Kongres već su blago ušli u izbornu kampanju, pokazaće i dobru volju da formiraju Odbor za sveobuhvatno polijetanje na Mars ako treba. I raditi svoje poslove kako su naučili

 

Dogodine u ovo doba biće raspisani parlamentarni izbori 2020. Kako trenutno stvari stoje, imaju dobre šanse da budu jednako slobodni i demokratski kao i svi prethodni. Nikoliko. Zato što vrijeme neumitno teče i zato što opozicija, iako to nije neumitno, nije u stanju ni oko čega da se dogovori. I, naravno, zato što će vlast i dalje raditi sve ono što oko izbora redovno radi. Jer je tako u mogućnosti.

Gotovo je nestvarno sa kolikom dozom kratkog pamćenja i isto takve pameti većina na političkoj sceni ovih dana razmatra predloge i priloge o načinu na koji će naredni izbori biti održani. Kao da je kolektivna demencija razorila i sjećanja i mentalne sposobnosti ljudi da, dok planiraju naredni, imaju u vidu prethodni korak. Da, recimo, ožive slike sa izbora 16. oktobra 2016. kako bi znali odakle kreću.

Višemjesečno otezanje DPS-a oko formiranja vlade izbornog povjerenja, uobičajeni mehanizmi sabiranja ‘sigurnih glasova’, kupovina, obećanja, zastrašivanja, i oni ljudi koji čuče oko biračkih mjesta i bilježe ko je došao, a ko nije…U vlasti je tada ispravno  procijenjeno – malo je. Na dan izbora desio se “državni udar”. Do dana današnjeg niko, pa ni Specijalni Milivoje Katnić nije objasnio: zašto informacija da je Crna Gora spašena od pokolja, kad je već ,fala taliku, spašena, nije mogla da bude objavljena – sjutra. Specijalni je ranije uz Pajinu pomoć sve raskrinkao, na vrijeme pohapsio koga je htio, osujetio je svaki mračni plan, mogli su crnogorski birači do sljedećeg jutra bez informacija o udaru. Da nije trebalo posijati strah.

Na dan izbora Agencija za elektronske komunikacije je zahtjevala od operatera da isključe komunikaciju putem aplikacija Viber i WhatsApp. Dvije godine i sedam mjeseci kasnije, Ustavni sud je ocijenio da nije po Ustavu da Agencija ima takva ovlaštenja.

Evoropski posmatrači rekli su da je sve bilo fer i demokratski. Državni udar i blokada inretnet aplikacija pomenuti su negdje pod tačkom ‘razno’. Nemaju oni istu vlast tri decenije pa dijelom ne razumiju, a dijelom ih je baš briga ako je glas Marice Perove zavisio od toga hoće li ili neće dobiti tuđu njegu i pomoć. I imaju pravo. To nije njihov, nego posao stanovnika Crne Gore i njihovih političkih predstavnika. Oni ovih dana, malo je reći, blistaju.

Prije nekoliko mjeseci predstavnici Demokratskog fronta i pokreta  “Odupri se – 97.000” za Monitor su kazali da dogovori oko uslova za naredne izbore imaju smisla samo ako budu postignuti godinu prije izbora. To se, očigledno, neće desiti.

Uoči ponoći 31. jula Skupština Crne Gore je glasovima 42 poslanika vladajuće koalicije usvojila izmjene odluke o Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornih i drugih zakona, prema kojima će izborne reforme morati da budu predložene do 15. novembra.

Deset mjeseci i koji dan prije izbora, dakle izborne reforme treba da budu predložene. A onda treba da budu sprovedene. Uzmimo, na primjer, odluku o imenovanju novog Savjeta RTCG. Medijske zakone i zakon o javnom servisu, mora da usvoji parlament. Pa dok to stigne na dnevni red, pa dok se objavi u Službenom listu, pa dok se, ukoliko takva procedura bude propisana, a moraće, raspiše konkurs, pa dok se Savjet konstituiše, pa, eventualno uvidi da nešto nije u redu sa uređivačkom politikom, dok odluči o direktorima, urednicima… eto, prođe zima, a i proljeće može biti na izmaku.

Doduše, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav je optimista. Na pitanje Vijesti da li ima vremena da se spreme fer izbori, kazao je kako je “dobra praksa da zakonska rješenja budu spremna šest mjeseci prije izbora”. U tom smislu, kaže, ima dovoljno vremena: “U avgustu su odmori, u septembru će trebati malo vremena da se počne sa svim. Sve partije u Odboru moraju puno da rade, nije sve u jakim izjavama, već treba naći kompromise. Kako se kretati naprijed, kako garantovati da izbore svi poštuju. Vremena ima ako ima političke volje kod svih činilaca”.

Sve ispravno – osiim što političke volje nema.

DPS glumata da hoće da mijenja uslove za izbore, zato što zna da svi i spolja i izvana znaju da nema uslova za slobodno izražavanje volje građana. Savršeno su izvježbani da se prave kao dobri, posebno u situaciji kad nijesu ni pod kakvim direktnim pritiskom. Njihova većina je stabilna, izborima po opštinskim odborima i pripremama za Kongres već su blago ušli u izbornu kampanju, pokazaće i dobru volju da formiraju Odbor za sveobuhvatno polijetanje na Mars ako treba. I raditi svoje poslove kako su naučili.

Na drugoj strani su je politička volja predstavnika opoziciono orjenitisanog naroda. Nestvarna je. Nikad oko saradnje u opoziciji nijesu cvjetale ni bijele rade, a kamoli ruže, ali sad gdje prođu ni trava ne niče. Da su saopštenja meci, niko ne bi pretekao, posebno u Demokratskom frontu i kod Demokrata.

Tekuća bitka počela je kad se u Skupštini, ono što su Demokrate usaglasile sa DPS-om, pojavilo u formi amandmana koje je predložio poslanik vladajuće partije. Front je optužio Demokrate da su se iza leđa ostalih dogovarali sa vladajućom partijom. Demokrate su odgovorile da su zapravo uspjeli da osujete plan DF-a da sa DPS-om u Odboru usvoji gora rješenja od njihovih.

“Dogovor DPS-a i Demokrata izazvao je prezir i ogorčenje u crnogorskoj javnosti, posebno opozicionoj koja je ocijenila da je potez Alekse Bečića veća prodaja opozicije nego ona u režiji Darka Pajovića“, objašnjava Demokratski front.

Demokrate tvrde da je DF prihvatio i bezuslovno ušao u odbor sa DPS-om i da nije bilo njihove doslednosti i upornosti i insistiranja na primjeni Briselskog plana, DPS i DF bi zadržali suštinski iste izborne uslove, uz sitne kozmetičke prepravke. “To je očito bilo rezultat tajnog dogovora kako bi se osigurao status vječite opozicije i vječite vlasti.“

Optužbe da su oni drugi izdajnici nižu se i dalje.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav pohvalio je odluke donesene posljednjeg dana skupštinskog zasjedanja, uz očekivanje da će se Demokratska Crna Gora i Građanski pokret URA pridružiti u radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornih i drugih zakona, nakon što je prihvaćeno da se u potpunosti implementira njihov plan reformi. Kazao je da je Odlukama u parlamentu otvoren put za sve strane da učestvuju u radu Odbora za izbornu reformu i drugu legislativu tako da izbori 2020. budu pripremljeni što je moguće bolje. “Za Evopsku uniju posebno je važno da rezultate tih izbora niko ne ospori”, ocijenio je.

Desilo se čak i to čudo da će se uvaženi predstavnici naroda, mimo svakog običaja i pravila o avgustovskom kolektivnom odmaranju od teškog državničkog rada, sastati već 23. avgusta. Treba da za članove Odbora za reformu izbornog zakonodavstva imenuju kandidate Demokrata Moma Koprivicu i Danila Šaranovića koji 31. jula nijesu izabrani u to tijelo, jer Adminitrativni odbor nije uspio da završi raspravu do ponoći, kada je moralo da se završi proljećnje zasijedanje.

Avaj. Demokratska Crna Gora, kaže, neće učestvovati u radu Odbora za reformu izbornih zakona bez opozicije. Demokratski front neće učestvovati u radu Odbora. Trenutno se, dakle, ne zna ko pije ni ko plaća.

Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović u međuvremenu je primijetio da bez tri predstavnika DF i jednog SDP u Odboru nema većine za odlučivanje. “Ako su Demokrate uradile sve da se implementira njihov plan, valjda i DF, SDP i naš posebni klub poslanika, što je 26 opozicionih predstavnika u Skupštini mora uraditi nešto da se prihvati još samo jedan uslov – tehnička vlada odmah nakon što bi Odbor završio svoj rad. To smo dužni građanima kada već od nas zavisi uspješan rad Odbora, odnosno, kada ga bez nas ne može biti”, saopštio je Danilović.

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je ocijenio da ni najidealnije rješenje ne znači ništa, ako se ne obezbijedi puno učešće i konsenzus oko njegove implementacije. “Stoga ili smo u odboru svi ili tražimo bolje rješenje.”

Stvari se mijenjaju iz sata u sat, šta će na kraju od Odbora ispasti niko ne zna.

Uzgred, zanimljivo je da se SDP pravi mrtav. Na raspravu o Odboru u parlamentu nijesu došli, hoće li ili neće učestvovati u njegovom radu nijesu javili. Stvar je u tome što brojke pokazuju da od te partije razne stvari zavise. Osim odlučivanja u Odboru o kojem govori Danilović, bez glasova SDP-a nije moguće mijenjati izborne zakone. Ukoliko bi, recimo, Demokrate izmjene izbornih zakona usaglasile sa DPS-om, za knap dvotrećinsku većinu falio bi im SDP.

Računica je ovakva: za izmjenu izbornih zakona potrebna je dvotrećinska većina. To su 54 glasa. Na izborima 2016. DPS je osvojio 36 mandata, Albanska koalicija i HGI po jedan, Bošnjačka stranka i Socijaldemokrate po dva. Ukupno – 42. Demokrate imaju osam mandata, sa liste “koalicije “Ključ” izabrano je devet poslanika, Demokratski front je dobio 18 mjesta, SDP – četiri.

Pokret “97.000 Odupri se” organizovao je sastanak sa opozicijom koji je završen bez zaključaka jer nijesu prisustvovali svi potpisnici Sporazuma za budućnost. Na sastanku nije bilo partijskih lidera, a iz DF-a i SDP-a niko nije došao.

Lider pokreta “Odupri se 97.000” Džemal Perović najavio je nove proteste. “Na jesen, garantujem da će biti mnogo masovniji nego što su bili na proljeće jer je čitav ovaj period pokazao da vlast priznaje samo građane na ulici inače ih vidi kao robove”, kazao je Perović i naglasio da  ova vlast neće popustiti i neće ispuniti ni jednu tačku iz sporazuma ako ne budu ispunjena dva elementa – jedinstvo opozicije i građani na ulici. On, kako kaže, vjeruje u proteste koji će prisiliti opoziciju da bude jedinstvena.

Slika je, dakle, sumorna. Ljudi u ovoj zemlji sa ulice moraju da proizvedu pritisak na vlast. Sa istog mjesta, dodatno, treba i da tjeraju opoziciju da se uljudi. Težak je to posao.

 

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MALE HE: TUŽBE FAMILIJE ĐUKANOVIĆ I OSOBA POVEZANIH SA NJIMA PROTIV DRŽAVE: Građani će opet platiti ceh

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok nova vlast stidljivo udara na monopol u izgradnju mini hidroelektrana, investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu. Ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

 

Nova Vlada preispituje ugovore o koncesijama za male hidroelektrane da utvrdi da li je u njima bilo korupcije i nepotizma. Stidljivo je udarila u monopol pa je zabranila gradnju sedam malih HE. Sada investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu. Ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ovog četvrtka je u Privrednom sudu zakazano prvo ročište po tužbi investitora za male hidroelektrane protiv države. To je samo prva u nizu tužbi investitora malih HE, članova familije Đukanović i lica povezanih sa njima, protiv države.

Proces tužbi protiv države otvara kozorcijum Hydra MNE, koga čine: Hydra Podgorica, IMP Ljubljana, Slovenija i Igma Energy, Andrijevica, a čiji su vlasnici Milovan Maksimović, brat od ujaka predsjednika države Mila Đukanovića, i njegov partner Jovan Gordijan. Predmet je dodjeljen sudiji Borjanki Zogović, državu zastupa Sandra Filipović, a advokati konzorcijuma su Ana Đukanović i Milija Đuranović.

U tužbi, u koju je Monitor imao uvid, navodi se da je pomenutom konzorciju na javnom oglasu data koncesija za izgradnju dvije male HE na vodotoku Bukovica, Šavnik. Ugovor potpisan u januaru 2017. godine. U tužbi se ističe stalna opstrukcija dijela mještana, nevladinih organizacija, dijela medija, političara, čak i ,,rođaka iz Srbije”.

Hydra je još u martu 2018. najvaljivala tužbu protiv države ukoliko im se ne omogući gradnja. U oktobru 2018. godine izdata im je gađevinska dozvola za dvije HE.  Tokom 2019. upozoravaju tadašnje Ministarstvo ekonomije da imaju probleme sa lokalnim stanovništvom da nastave investiciju. Tadašnja Vlada je 17. oktobra 2019. godine donijela zaključak kojim zadužuje to Ministarstvo da sa ovim koncesionarom otpočne pregovore oko sporazumnog raskida ugovora.

Iz nove Vlade tvrde da je, bez obzira na proteste protiv gradnje, Hydra prekršila ugovorene obaveze jer nije do oktobra 2020, dvije godine od dobijanja građevinskih dozvola kako se obavezala ugovorom, izgradila postrojenja malih HE.

Investicija je trebalo da košta 8,8 miliona eura, a u tužbenom zahtjevu se navodi je investitor u dosadašnje radove potošio preko tri miliona eura. No, iz Hydre ne traže samo to oni tužbom zahtjevaju i isplatu izmakle očekivane dobiti i to na ugovorenih 30 godina.

Kolika je izgubljena dobit ne navode, traže vještačenje. Dali su okvirne inpute – prema važećem tarifnom sistemu otkupna cijena za prvih 12 godina za Bukovicu 1  – 0,086 eura po kilovat satu, a za Bukovicu 2 – 0,093 eura. A za ostalih 18 godina traže naplatu po prosječnoj cijeni na međunarodnoj berzi od 0,06, eura po kilovat satu.

Da se ne radi o malim novcima, potvrdio je i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić koji je kazao da se ,,zbog strateškog bezobrazluka i sumnjivih dodjela koncesija, pored uništenja životnog okruženja mnogih građana, nova vlast suočava sa odštetnim zahtjevima u visini, za sada, od preko 50 miliona eura”.

Do sada, nova vlast je krajem decembra raskinula ugovore o koncesiji za izgradnju sedam malih HE. Monitoru su iz Ministarstva kapitalnih investicija kazali da se radi o sljedećim vodotocima ,,Đurička rijeka u Plavu, Bistrici u Bijelom Polju, Bukovici u Šavniku, Reževića rijeka u Budvi, Ljeviškoj i Raštaku u Kolašinu. Na vodotoku Raštak je bila predviđena izgradnja dvije mHE na osnovu dva ugovora o koncesiji”.

Odgovorili su nam i da su ,,od pomenutih sedam ugovora koji su raskinuti, koncesionari za vodotoke Đurička, Bistrica, Bukovica i Ljeviška podnijeli tužbe. Takođe je podnijeta i tužba za vodotok Trepačka radi poništenja sporazumnog raskida ugovora koji je zaključen 30.12.2019”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI NAPADI NA NOVINARE I GRAĐANE: Građanska dužnost je suprotstavljanje normalizaciji nasilja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od nikšićkih lokalnih izbora na crnogorskim ulicama dogodila su se tri napada na novinare i mnogo više verbalnih i fizičkih napadana na građane

 

Tri napada na novinare dogodila su se samo u posljednjih petnaestak dana. Nijesu samo novinari žrtve, usljed zaoštrene političke atmosfere bivaju napadnuti i drugi građani, poput incidenta koji se nedavno dogodio tokom skupa u Gusinju. Međutim, novinari kao javni djelatnici najčešće budu lake mete i žrtve takve atmosfere.

Nakon lokalnih izbora u Nikšiću pogođena je brisačem automobila u glavu novinarka Vijesti Jelena Jovanović, od strane slavljenika koalicije Za budućnost Nikšića. Tokom takozvanog „patriotskog skupa“ u Bijelom Polju pretukli su novinara Televizije Vijesti Seada Sadikovića. Posljednji napad takve vrste dogodio se u subotu, a napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. U sva tri slučaja počinioci su poznati, a čeka se sudski epilog.

Kočan je nakon napada na njega saopštio da prizori uličnih napada, koji se nižu Crnom Gorom, samo ilustruju da se pred našim očima odvija strašni, samoubilački proces normalizacije nasija. Tome smo se, kaže, svi dužni suprotstaviti, sa punom sviješću da je solidarnost sa drugima najbolja briga o sebi.

„U otporu normalizaciji nasilja, mogu se okupiti ljudi različitih uvjerenja. Pod uslovom da su  kadri reći – ne u moje ime. Ulozi su veliki. Ako se povučemo, ovaj val će nas potopiti”, objavio je Kočan na svom fejsbuk profilu.

On je pod čudnim okolnostima napadnut ispred ulaza svoje zgrade. Nakon napada policija je lišila slobode Dragutina Šukovića, a sudija za istragu mu je odredio zadržavanje do 30 dana. Riječ je o čovjeku sa debelim kriminalnim dosijeom, koji je ležao u zatvoru zbog pokušaja ubistva, nasilničkog ponašanja, droge, napada na policiju…

Monitoru je iz Osnovnog državnog tužilaštva, koje vodi istragu, saopšteno da se još utvrđuju okolnosti i činjenice u vezi sa napadom na Kočana. Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Zoran Miljanić saopštio je da će i policija i tužilaštvo utvrditi kako je i zašto Šuković sa Starog Aerodroma došao ispred stana Esada Kočana. Govoreći o nasilniku, Miljanić je rekao da je on „tempirana bomba”.

Višestruki povratnik je Kočana presreo ispred njegove zgrade, iako je višegodišnji novinar i urednik Monitora prethodno, u širokom luku, zaobišao grupu ljudi pokraj kojih je stajao i Šuković. Nakon što su mu upućivane brojne teške uvrede i prijetnje, praćene unošenjem u lice i povlačenjem za rever mantila, Kočan je uspio da  uđe u zgradu i popne se do stana kako bi pozvao policiju. Nakon toga se spustio ispred zgrade da sačeka policiju, a Šuković je i dalje bio tu. Kada je čuo da je obaviještena policija, razbijesnio se i jurnuo da nasrće na Kočana. Esad Kočan ga je upozoravao da mu se ne približava, a kad ništa nije pomoglo, bio je prinuđen da se dbrani – šibnuvši ga štapom, koji inače nosi, po ruci. Dalje nasrtaje Šukovića više puta su zaustavljali mladići koji su se tu nalazili.

Predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare Mihailo Jovović kazao je za Monitor da su učestali fizički napadi na novinare i građane rezultat zaoštrenih tenzija u društvu, koje podgrijavaju sebični i neodgovorni političari i mediji sa obje nacionalističke strane. On je rekao da „izuzetno poštuje“ što su se Sadiković i Kočan branili od uvreda i prijetnji, pa i od fizičkog napada. On je na konferenciji nakon napada na Sadikovića izjavio da bi u ovakvoj atmeferi novinari „možda trebalo da se naoružaju“, ali pojašnjava da je aludirao na raniju izjavu predsjednika Mila Đukanovića da „medijsko nasilje“ često dovodi do „fizičkog nasilja“.

„Aludirao sam na više izjava tada najmoćnijeg čovjeka u državi koji, opravdavajući već počinjene nasilničke napade, prečesto govori da je legitimno primijeniti ‘običajno pravo’ i ‘tradicionalne metode’ protiv neistomišljenika na javnoj sceni, a napad na kolegu (Borisa) Pejovića i mene davne 2009. godine filozofski pokušao da opravda rečenicom da ‘medijsko nasilje’ dovodi do fizičkog nasilja. A Boris i ja smo samo radili svoj posao te noći… Naravno da ne mislim da će novinari ići na pres konferencije ili ulicom sa mitraljezom na leđima, niti da ima mnogo novinara koji su po prirodi nasilnički raspoloženi, ali izuzetno poštujem to što su se kolege Sadiković i Kočan branili od uvreda i prijetnji pa onda i od fizičkog napada“, pojašnjava Jovović.

On je i sam bio napadnut od strane bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše i njegovog sina.

Jovović je u srijedu rekao da u tom trenutku Komisija i policija još nemaju sve podatke da bi moglo da se tvrdi je li to bio slučajan napad osuđivanog nasilnika ili naručena „sačekuša“ za Kočana..

Pisma podrške za Esada Kočana stižu sa svih strana. Napad osudili i na što skorije rješavanje slučaja pozvali premijer i ministri i gotovo sve veće crnogorske nevladine organizacije, ali i međunarodne organizacije. Napad su osudile i sve veće crnogorske političke partije, ali ne i najbrojnija – Demokratska partija socijalista (DPS). Između ostalih, i Reporteri bez granica pozvali su na što bržu istragu i tražili su od vlasti da objasne kako je osuđeni čovjek mogao da napadne novinara na ulici. Napad je osudila i NVO Gariwo sa sjedištem u Sarajevu.

„Povodom brutalnog fizičkog i verbalnog napada ispred zgrade u kojoj živi u Podgorici, na novinara Esada Kočana, dobitnika međunarodne Nagrade ‘Duško Kondor’ za građansku hrabrost NGO Gariwo iz Sarajeva izražava duboku zabrinutost i nezadovoljstvo. U civilizovanoj državi ne smije se dozvoliti da najbolje među nama uznemiravaju i napadaju najgori, najčešće izvršioci prljavih nalagodavaca. Očekujemo da nadležne institucije daju punu zaštitu novinaru Kočanu, otkriju pozadinu ovog nedopustivog čina i spriječe buduće nasrtaje na integritet ličnosti Esada Kočana“, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktorica Svetlana Broz.

Generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore Mila Radulović za Monitor kaže da su podignute tenzije stvorile atmosferu u kojoj je poželjno obračunati se sa „izdajnicima“ – svima koji ne slave poistovjećivanje države i vrhuške Demokratske partije socijalista (DPS). Tvrdi da ne zna da li je neko direktno huškao na novinare, ali da su novinari kao eksponirani i javne ličnosti koje su kritikovale politiku DPS-a laka meta.

„Motiv napada na kolegu Kočana tek treba da se otkrije, nezahvalno je kalkulisati, ali je splet okolnosti svakako čudan“, ocijenila je Radulović.

Ako su se od nikšićkih izbora dogodila već tri napadana na novinare, i mnogo više na druge građane, pitanje je kako stati na kraj normalizaciji nasilja, koja se u užarenoj i podijeljenoj političko-društvenoj situaciji, sve više  prenosi na ulice.

 

Jovović: Poštujemo lijep gest, ali cijenićemo isključivo djela

Mihailo Jovović kaže da će rad Komisije, na čijem je čelu, zavisiti od podataka i informacija koje dobija o istragama u napadima na novinare. Smatra da je i pod predsjedavanjem Nikole Markovića (u prethodnom sastavu) uradila dosta, s obzirom na količinu i kvalitet podataka i informacija koje je imala.

„Postoje najave da se u budućem sastavu Komisije ponovo nađu tužioci, policajci i agenti ANB. Samo da to ne budu ljudi koji su učestvovali u spornim istragama napada na novinare, kao neki iz prvog sastava Komisije, pa da sami sebe istražuju“, istakao je Jovović.

On ocjenjuje da prisustvo ministra unutrašnjih poslova i pomoćnika direktora policije na dvije sjednice Komisije, pokazuju  političku volju ove vlasti da bude posvećenija nego što je bila prethodna vlast, koja je osnovala to tijelo. Kaže da taj gest uliva nadu, ali da će Komisija rad bezbjednosnih organa cijeniti isključivo po djelima i istragama svih napada na novinare, uključujući ubistvo Duška Jovanovića, pokušaje ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić, napade na ostale ljude i imovinu Vijesti, a ne po lijepim riječima i gestovima, koji su naravno za pohvalu.

„S posebnom pažnjom pratićemo spremnost na saradnju ovog ili nekog budućeg rukovodstva tužilaštva, koja do sada često nije bila na zavidnom nivou. Preporučujem i da nadležni iz Vlade, policije i tužilaštva pročitaju dosadašnje preporuke Komisije u vezi sa istragama koje smo obradili, koje su ostale bez odgovora i bilo kakve reakcije prošle vlasti“, kazao je Jovović.

 

Status službenih lica ili oštrije kazne?

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je osudio napad na glavnog i odgovornog urednika nedjeljnika Monitor Esada Kočana i ocijenio da napad na novinare treba tretirati kao napad na službeno lice. To je na nedavnoj konferenciji ponovio i sekretar MUP-a Zoran Miljanić.

Mila Radulović smatra da namjera da se novinarima da status službenog lica nije najbolje rešenje, jer će s druge strane dovesti većinu novinara u situaciju da ne izlaze iz sudova s obzirom na težinu odgovornosti koju nosi ta pozicija. Posao novinara je, tvrdi, dovoljno težak i ne treba ga usložnjavati.

„Pooštravanje krivične odgovornosti, po ugledu na Hrvatsku i Srbiju, mislimo da je bolje rešenje i to je naša inicijativa, ali čekamo stav čitave medijske zajednice o ovom pitanju“, kazala je Radulović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo