Povežite se sa nama

MONITORING

CRNOGORSKE POLITIČKE (NE)PRILIKE: Tu trava ne raste

Objavljeno prije

na

DPS-ova većina je stabilna, izborima po opštinskim odborima i pripremama za Kongres već su blago ušli u izbornu kampanju, pokazaće i dobru volju da formiraju Odbor za sveobuhvatno polijetanje na Mars ako treba. I raditi svoje poslove kako su naučili

 

Dogodine u ovo doba biće raspisani parlamentarni izbori 2020. Kako trenutno stvari stoje, imaju dobre šanse da budu jednako slobodni i demokratski kao i svi prethodni. Nikoliko. Zato što vrijeme neumitno teče i zato što opozicija, iako to nije neumitno, nije u stanju ni oko čega da se dogovori. I, naravno, zato što će vlast i dalje raditi sve ono što oko izbora redovno radi. Jer je tako u mogućnosti.

Gotovo je nestvarno sa kolikom dozom kratkog pamćenja i isto takve pameti većina na političkoj sceni ovih dana razmatra predloge i priloge o načinu na koji će naredni izbori biti održani. Kao da je kolektivna demencija razorila i sjećanja i mentalne sposobnosti ljudi da, dok planiraju naredni, imaju u vidu prethodni korak. Da, recimo, ožive slike sa izbora 16. oktobra 2016. kako bi znali odakle kreću.

Višemjesečno otezanje DPS-a oko formiranja vlade izbornog povjerenja, uobičajeni mehanizmi sabiranja ‘sigurnih glasova’, kupovina, obećanja, zastrašivanja, i oni ljudi koji čuče oko biračkih mjesta i bilježe ko je došao, a ko nije…U vlasti je tada ispravno  procijenjeno – malo je. Na dan izbora desio se “državni udar”. Do dana današnjeg niko, pa ni Specijalni Milivoje Katnić nije objasnio: zašto informacija da je Crna Gora spašena od pokolja, kad je već ,fala taliku, spašena, nije mogla da bude objavljena – sjutra. Specijalni je ranije uz Pajinu pomoć sve raskrinkao, na vrijeme pohapsio koga je htio, osujetio je svaki mračni plan, mogli su crnogorski birači do sljedećeg jutra bez informacija o udaru. Da nije trebalo posijati strah.

Na dan izbora Agencija za elektronske komunikacije je zahtjevala od operatera da isključe komunikaciju putem aplikacija Viber i WhatsApp. Dvije godine i sedam mjeseci kasnije, Ustavni sud je ocijenio da nije po Ustavu da Agencija ima takva ovlaštenja.

Evoropski posmatrači rekli su da je sve bilo fer i demokratski. Državni udar i blokada inretnet aplikacija pomenuti su negdje pod tačkom ‘razno’. Nemaju oni istu vlast tri decenije pa dijelom ne razumiju, a dijelom ih je baš briga ako je glas Marice Perove zavisio od toga hoće li ili neće dobiti tuđu njegu i pomoć. I imaju pravo. To nije njihov, nego posao stanovnika Crne Gore i njihovih političkih predstavnika. Oni ovih dana, malo je reći, blistaju.

Prije nekoliko mjeseci predstavnici Demokratskog fronta i pokreta  “Odupri se – 97.000” za Monitor su kazali da dogovori oko uslova za naredne izbore imaju smisla samo ako budu postignuti godinu prije izbora. To se, očigledno, neće desiti.

Uoči ponoći 31. jula Skupština Crne Gore je glasovima 42 poslanika vladajuće koalicije usvojila izmjene odluke o Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornih i drugih zakona, prema kojima će izborne reforme morati da budu predložene do 15. novembra.

Deset mjeseci i koji dan prije izbora, dakle izborne reforme treba da budu predložene. A onda treba da budu sprovedene. Uzmimo, na primjer, odluku o imenovanju novog Savjeta RTCG. Medijske zakone i zakon o javnom servisu, mora da usvoji parlament. Pa dok to stigne na dnevni red, pa dok se objavi u Službenom listu, pa dok se, ukoliko takva procedura bude propisana, a moraće, raspiše konkurs, pa dok se Savjet konstituiše, pa, eventualno uvidi da nešto nije u redu sa uređivačkom politikom, dok odluči o direktorima, urednicima… eto, prođe zima, a i proljeće može biti na izmaku.

Doduše, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav je optimista. Na pitanje Vijesti da li ima vremena da se spreme fer izbori, kazao je kako je “dobra praksa da zakonska rješenja budu spremna šest mjeseci prije izbora”. U tom smislu, kaže, ima dovoljno vremena: “U avgustu su odmori, u septembru će trebati malo vremena da se počne sa svim. Sve partije u Odboru moraju puno da rade, nije sve u jakim izjavama, već treba naći kompromise. Kako se kretati naprijed, kako garantovati da izbore svi poštuju. Vremena ima ako ima političke volje kod svih činilaca”.

Sve ispravno – osiim što političke volje nema.

DPS glumata da hoće da mijenja uslove za izbore, zato što zna da svi i spolja i izvana znaju da nema uslova za slobodno izražavanje volje građana. Savršeno su izvježbani da se prave kao dobri, posebno u situaciji kad nijesu ni pod kakvim direktnim pritiskom. Njihova većina je stabilna, izborima po opštinskim odborima i pripremama za Kongres već su blago ušli u izbornu kampanju, pokazaće i dobru volju da formiraju Odbor za sveobuhvatno polijetanje na Mars ako treba. I raditi svoje poslove kako su naučili.

Na drugoj strani su je politička volja predstavnika opoziciono orjenitisanog naroda. Nestvarna je. Nikad oko saradnje u opoziciji nijesu cvjetale ni bijele rade, a kamoli ruže, ali sad gdje prođu ni trava ne niče. Da su saopštenja meci, niko ne bi pretekao, posebno u Demokratskom frontu i kod Demokrata.

Tekuća bitka počela je kad se u Skupštini, ono što su Demokrate usaglasile sa DPS-om, pojavilo u formi amandmana koje je predložio poslanik vladajuće partije. Front je optužio Demokrate da su se iza leđa ostalih dogovarali sa vladajućom partijom. Demokrate su odgovorile da su zapravo uspjeli da osujete plan DF-a da sa DPS-om u Odboru usvoji gora rješenja od njihovih.

“Dogovor DPS-a i Demokrata izazvao je prezir i ogorčenje u crnogorskoj javnosti, posebno opozicionoj koja je ocijenila da je potez Alekse Bečića veća prodaja opozicije nego ona u režiji Darka Pajovića“, objašnjava Demokratski front.

Demokrate tvrde da je DF prihvatio i bezuslovno ušao u odbor sa DPS-om i da nije bilo njihove doslednosti i upornosti i insistiranja na primjeni Briselskog plana, DPS i DF bi zadržali suštinski iste izborne uslove, uz sitne kozmetičke prepravke. “To je očito bilo rezultat tajnog dogovora kako bi se osigurao status vječite opozicije i vječite vlasti.“

Optužbe da su oni drugi izdajnici nižu se i dalje.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav pohvalio je odluke donesene posljednjeg dana skupštinskog zasjedanja, uz očekivanje da će se Demokratska Crna Gora i Građanski pokret URA pridružiti u radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornih i drugih zakona, nakon što je prihvaćeno da se u potpunosti implementira njihov plan reformi. Kazao je da je Odlukama u parlamentu otvoren put za sve strane da učestvuju u radu Odbora za izbornu reformu i drugu legislativu tako da izbori 2020. budu pripremljeni što je moguće bolje. “Za Evopsku uniju posebno je važno da rezultate tih izbora niko ne ospori”, ocijenio je.

Desilo se čak i to čudo da će se uvaženi predstavnici naroda, mimo svakog običaja i pravila o avgustovskom kolektivnom odmaranju od teškog državničkog rada, sastati već 23. avgusta. Treba da za članove Odbora za reformu izbornog zakonodavstva imenuju kandidate Demokrata Moma Koprivicu i Danila Šaranovića koji 31. jula nijesu izabrani u to tijelo, jer Adminitrativni odbor nije uspio da završi raspravu do ponoći, kada je moralo da se završi proljećnje zasijedanje.

Avaj. Demokratska Crna Gora, kaže, neće učestvovati u radu Odbora za reformu izbornih zakona bez opozicije. Demokratski front neće učestvovati u radu Odbora. Trenutno se, dakle, ne zna ko pije ni ko plaća.

Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović u međuvremenu je primijetio da bez tri predstavnika DF i jednog SDP u Odboru nema većine za odlučivanje. “Ako su Demokrate uradile sve da se implementira njihov plan, valjda i DF, SDP i naš posebni klub poslanika, što je 26 opozicionih predstavnika u Skupštini mora uraditi nešto da se prihvati još samo jedan uslov – tehnička vlada odmah nakon što bi Odbor završio svoj rad. To smo dužni građanima kada već od nas zavisi uspješan rad Odbora, odnosno, kada ga bez nas ne može biti”, saopštio je Danilović.

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je ocijenio da ni najidealnije rješenje ne znači ništa, ako se ne obezbijedi puno učešće i konsenzus oko njegove implementacije. “Stoga ili smo u odboru svi ili tražimo bolje rješenje.”

Stvari se mijenjaju iz sata u sat, šta će na kraju od Odbora ispasti niko ne zna.

Uzgred, zanimljivo je da se SDP pravi mrtav. Na raspravu o Odboru u parlamentu nijesu došli, hoće li ili neće učestvovati u njegovom radu nijesu javili. Stvar je u tome što brojke pokazuju da od te partije razne stvari zavise. Osim odlučivanja u Odboru o kojem govori Danilović, bez glasova SDP-a nije moguće mijenjati izborne zakone. Ukoliko bi, recimo, Demokrate izmjene izbornih zakona usaglasile sa DPS-om, za knap dvotrećinsku većinu falio bi im SDP.

Računica je ovakva: za izmjenu izbornih zakona potrebna je dvotrećinska većina. To su 54 glasa. Na izborima 2016. DPS je osvojio 36 mandata, Albanska koalicija i HGI po jedan, Bošnjačka stranka i Socijaldemokrate po dva. Ukupno – 42. Demokrate imaju osam mandata, sa liste “koalicije “Ključ” izabrano je devet poslanika, Demokratski front je dobio 18 mjesta, SDP – četiri.

Pokret “97.000 Odupri se” organizovao je sastanak sa opozicijom koji je završen bez zaključaka jer nijesu prisustvovali svi potpisnici Sporazuma za budućnost. Na sastanku nije bilo partijskih lidera, a iz DF-a i SDP-a niko nije došao.

Lider pokreta “Odupri se 97.000” Džemal Perović najavio je nove proteste. “Na jesen, garantujem da će biti mnogo masovniji nego što su bili na proljeće jer je čitav ovaj period pokazao da vlast priznaje samo građane na ulici inače ih vidi kao robove”, kazao je Perović i naglasio da  ova vlast neće popustiti i neće ispuniti ni jednu tačku iz sporazuma ako ne budu ispunjena dva elementa – jedinstvo opozicije i građani na ulici. On, kako kaže, vjeruje u proteste koji će prisiliti opoziciju da bude jedinstvena.

Slika je, dakle, sumorna. Ljudi u ovoj zemlji sa ulice moraju da proizvedu pritisak na vlast. Sa istog mjesta, dodatno, treba i da tjeraju opoziciju da se uljudi. Težak je to posao.

 

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo