Akcionari Agropolimlja tvrde da je to klasičan primjer pljačkaškog privatizovanja i uništavanja nekadašnjih društvenih dobara i vjeruju da će nakon promjene vlasti u Crnoj Gori ovakvi i slični slučajevi biti podvrgnuti reviziji
Fotografija bivše zgrade Agropolimlja u Beranama, odnosno najveće hladnjače na sjeveru Crne Gore, može se vidjeti još jedino u novinskim arhivama. Ovaj objekat odavno je „promijenio namjenu“.
Montažna zgrada prije nešto više od godinu preuređena je u veleprodajni objekat jednog od poznatih crnogorskih trgovinskih lanaca.
„Tu je konačno stavljena tačka na beransku Hladnjaču. Još koliko prije dvije godine u njoj su lagerovani borovnica i šumsko voće. Takve i tolike hladnjače više nema nigdje na sjeveru“ – kaže jedan od bivših radnika.
On objašnjava da je beranska Hladnjača radila po starom sistemu koji je bilo lako preurediti i prepraviti da radi po savremenim standardima, ali da nekom to očigledno nije bilo u interesu.
„To više niko ne može, što bi narod rekao, da razoputi. Da li je prodata ili je samo ustupljena i izdata za kiriju. Hladnjača je, uglavnom, uništena, a objekat preuređen u trgovinski centar“ – kaže taj sagovornik.
Zanimljivo je da se beranska Hladnjača ipak još vodi u registru Centralne depozitarne agencije pod nazivom Hladnjača AD Berane.
Nije Hladnjača jedino nepostojeće preduzeće u Centralnoj depozitarnoj agenciji, makar kada se radi o Beranama. Kao segmenti nekadašnjeg velikog poljoprivrednog preduzeća Agropolimlja i drugih kompanija, u CDA, iako odavno ne postoje, još se vode firme Maloprodaja AD Berane, Bepek AD Berane, Poljoprivreda i šumarstvo AD Berane, Ugostiteljsko preduzeće Stadion DD Berane, Uslužni servis AD Berane.
Nijedna od njih odavno ne postoji, dok se imena manjinskih akcionara, od kojih su neki među deset najvećih, povlače u registru kroz nazive ovih, takoreći, fantomskih kompanija.
Beranska kompanija u oblasti agroprivrede Agropolimlje, koja je formirana daleke 1963. godine kao dio Agrokombinata 13. jul, odlukom Skupštine akcionara od 24. juna 1998. godine, podijeljena je na deset novih pravnih subjekata, odnosno akcionarskih društava. Tada su kola krenula niz brdo, a tako usitnjene kćerke-firme lako su postale plijen raznoraznih tajkuna, od Berana do Podgorice.
Sada bivši radnici i akcionari pričaju kako godinama na njih niko ne okreće glavu, iako su uporno pokušavali da dokažu da su neki prilikom privatizacije preduzeća, kontinuirano u dužem periodu, preduzimali brojne nedozvoljene radnje u cilju pribavljanja protivpravne imovinske koristi, na štetu radnika, akcionara i države Crne Gore.
Oni navode da su, kao akcionari, grubo oštećeni na način što im je prilikom diobnog bilansa preduzeća uskraćeno pravo na dio svojine koja je pripadala nekadašnjem preduzeću Agropoplimlje. Kažu i da postoje osnovane sumnje da se u ovom slučaju radi o organizovanom kriminalu i da akteri tih radnji godinama ostaju nekažnjeni.
Akcionari su zatražili da se razmotri odgovornost za, kako su naveli, „nepostupanje pravosudnih organa u očiglednom slučaju korupcije prilikom prodaje preduzeća“.
“Na osnovu postojećih dokaza, jasno se može zaključiti da su pojedinci ostvarili dobit od imovine koja je pripadala našem preduzeću. Tako i dan-danas ti pojedinci uništavaju imovinu i ruše objekte u kojima smo nekad radili i umjesto njih, na očigled svih, podižu zgrade i tako uvećavaju svoje bogatstvo” – pričaju akcionari.
Sve to je, kako tvrde, omogućeno zbog nepostupanja nadležnih institucija koje nijesu preduzele ništa da se spriječi otimanje imovine njihovog preduzeća.
“Zato zahtijevamo od glavnog specijalnog tužioca da reaguje što prije kako bi se konačno utvrdilo zbog čega nadležne institucije nijesu preduzele mjere kako bi na vrijeme spriječile neodgovorno ponašanje stečajnih upravnika, stečajnih sudija, inspekcijskih službi i Područne jedinice Uprave za nekretnine Berane” – kažu akcionari.
Nakon što je 1998. godine rasparčano na deset novih firmi, sva imovina dotadašnjeg DD Agropolimlja Berane, koja je podijeljena između akcionarskih društava, procijenjena je, tako da je utvrđen akcionarski kapital zaposlenih i fondova. Zatim su sva nova akcionarska društva formirala skupštine akcionara i upravne odbore i imenovala izvršne direktore. Bivši akcionari tvrde da su nakon toga direktori akcionarskih društava pribjegli nezakonitim radnjama..
“Direktori akcionarskih društava su, protivno odredbama Zakona o privrednim društvima, mimo skupština akcionarskih društava 10. marta 2004. godine, sačinili aneks diobnog ugovora od 23. Septembra 2002. godine, kojim su navodno njihova akcionarska društva poljoprivredno zemljište i šumarske komplekse ustupili u svojinu AD Poljoprivredi i šumarstvu Berane” – pričaju akcionari.
Oni objašnjavaju da je taj aneks ugovora ovjeren kod Osnovnog suda u Beranama 10. marta 2004. godine.
“Problem je u tome što diobni ugovor sačinjen mimo skupština akcionarskih društava, kao jedino zakonom ovlašćenih organa za prenošenje i ustupanje prava svojine akcionarskih društava i poslužio je da se AD Poljoprivreda i šumarstvo Berane nezakonito uknjiži kod Uprave za nekretnine Crne Gore, Područne jedinice Berane, kao vlasnik svih nepokretnosti, koje su bile svojina DD Agropolimlje Berane. Na taj način oštećeni su svi akcionari i to svih akcionarskih društava, pravnih sljedbenika DD Agropolimlja Berane, jer svima njima pripada pravo svojine na dio poljoprivrednog i šumskog zemljišta, koja su bila svojina njihovog pravnog prethodnika DD Agroplimlja Berane” – smatraju akcionari
Oni tvrde i da su pojedini biznismeni posljednjih godina vrijednu nepokretnu imovinu, vlasništvo akcionara, bivših radnika Agropolimlja, na svoju ruku prodavali raznim kupcima, a da su novac od prodatih nepokretnosti zadržavali isključivo za sebe.
“Neophodno je ispitati kretanje toga novca i zašta je utrošen, tim prije jer AD Poljoprivreda i šumarstvo formalno postoji samo na papiru i to svih ovih godina” – tvrde akcionari.
Oni vjeruju da djela iz oblasti privrednog kriminala, pljačke i korupcije ne zastarijevaju i da će nakon promjene vlasti u Crnoj Gori, ovakvi i slični slučajevi biti podvrgnuti reviziji. Smatraju da je slučaj Agropolimlja „klasičan primjer pljačkaškog privatizovanja i uništavanja nekadašnjih društvenih dobara.
Među fantomskim preduzećima su i hotelsko turističko preduzeće Berane – HTP Berane AD, fabrika za protektiranje guma Gumig AD, ali i nekadašnja fabrika kože Polimka AD. Manjinski akcionari ovih kompanija ovom činjenicom nijesu iznenađeni, jer u posljednja tri slučaja nijesu vođeni stečajevi niti procesi likvidacije, ali su svjesni da nemaju nikave koristi od toga što im se imena još provlače u registru CDA.
Da pravda jednom, ipak, mora stići one koji su sve ove beranske kompanije uništili, svi odreda očekuju. Kada se jednom promijeni vlast u Crnoj Gori i sadašnji tajkuni ostanu bez logistike.
Tufik SOFTIĆ