Povežite se sa nama

OKO NAS

ZAŠTO KOLAŠIN NIJE CENTAR ZA PRIPREME SPORTISTA: Idealna samo klima

Objavljeno prije

na

Vlast u Kolašinu se opredjelila da ovaj planinski gradić postane renomirani centar za pripremu sportista. I pored dobre volje i zvanične strategije, još uvijek nedostaje ono osnovno – ,,zaokruživanje potrebne sportske infrastrukture”

 

Nova strategija u turističkoj prezentaciji Kolašina zasnivaće se na maksimalnom angažovanju svih raspoloživih kapaciteta lokalne uprave na promociji Kolašina kao idealnog mjesta za pripreme sportista i obezbjeđivanje što boljih uslova kako bi se takav status opravdao. To je prije više od šest godina novinarima saopštio tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković. Samouvjerenost kojom je najavio planove  obećavala je da će u narednih nekoliko godina Kolašin imati bar dio obećanog. Danas, situacija je, ako se ne računaju radovi na adaptaciji sportske dvorane, nepromijenjena.

Još se čeka ,,zaokruživanje potrebne sportske infrastrukture”.

Spisak onoga što nedostaje Kolašinu da bi zasluženo slovio za centar za pripreme sportista  je podugačak, čak i kad ga prave u aktuelnoj  vlasti.

,,Potrebna su nam dva-tri  fudbalska terena uz modernizaciju postojećih. Fudbalske ekipe idu na pripreme tamo gdje se priprema makar tri-četiri  ekipe jer tada mogu igrati prikateljske utakmice. Više stadiona omogućava da više ekipa budu u istom trenutku na pripremama. Nedostaje nam stadion sa atletskom stazom. Prostor pored Tare treba da dobije jednu uslovnu stazu za trčanje kao što je nekada bila trim – staza“,  kažu u kabinetu predsjednika Opštine Milosava Bulatovića.

Nedostaje, objašnjavaju, još smještajnih jedinica,  koji su namjenski organizovane za smještaj sportskih ekipa. Vizija kolašinske vlasti je da taj grad treba da bude  baza za pripreme mlađih reprezentativnih selekcija u svim dvoranskim sportovima I da  se cijele godine okupljaju na pripremama  pioniri, kadeti, juniori, mlade selekcije…

Nijesu objasnili zbog čega već šest godina nije učinjeno ništa da se bar počne rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka, objekta koji je i građen da bude smještaj za sportiste koji koriste sportsku halu u neposrednoj blizini. Taj objekat, kako je obećano, još 2013. godine, nakon rekonstrukcije, trebalo je da ima 50 soba za sportski turizam.

Dom mladih i Gorštak  građen je istovremeno  kad i sportska hala, krajem 90-ih prošlog vijeka.  Već nakon deceniju zgrada je bila ruinirana i od tada ne služi ničemu. Planova je bilo mnogo, ali, dok je hala rekonstruisana državnim novcem, na  smještajne kapacitete u njenoj blizini su svi zaboravili. Nekoliko više formalnih, nego stvarnih, pokušaja da se objekti objedine i funkcionišu pod okriljem jednog preduzeća neslavno su propali.

Prvo je prije sedam godina osnovano  Javno preduzeće „Sportski centar“.  Međutim,  to preduzeće je desetak mjeseci postojalo samo na papiru.  Nikad ništa nije uradilo, niti je u njemu iko zapošljen, osim direktora Srećka Medenice, tadašnjeg  predsjednika Opštinskog odbora (OO) Demokratske partije socijalista (DPS). On je dok je čekao da „firma profunkcioniše“  uredno primao platu, ne radeći ništa.  Kako nije bilo uslova da to preduzeće išta uradi kada je riječ o oživljavanju sportske zone, a kako su se novinari počeli baviti Medeničinom platom,  lokalni parlament donio je odluku o gašenju.

Poslije ukidanja „Sportskog centra“, prije pet godina, najavljeno je formiranje  Centra za pripremu sportista, koji je trebalo da bude  državno vlasništvo i da ima sve uslove   za pripreme vrhunskih sportista. Tim projektom,  obećavano je, bile bi obuhvaćena sadašnja sportska zona, u kojoj su sportska hala i Dom mladih i „Gorštaka“, kao i  pripadajuće zemljište. Zemljište, ukupno 30 000 m2,  Opština je 2014. godine prepisala na državu, pa je na taj način prebijen dug od skoro tri milona eura za poreze i doprinose  200 zaposlenih u lokalnoj upravi.  Ni to preduzeća nije formirano, pa ni objedinjena sportska infrastruktura grada.  Odavno se više i ne pominje ta ideja, a ispostavilo se da je prepreka za njenu realizaciju mnogo.

Jedna od njih je i to što se lokalna vlast 2007. godine, najblaže rečeno, neodgvorno odrekla značajnog dijela zemljišta u sportskoj zoni. Tada su se „trampili“ sa Zoranom Ćoćom Bećirovićem, pa je on postao vlasnik nekoliko parcela u tom dijelu grada, a u neposrednoj blizini sportske hale i Doma mladih i Gorštaka.  Bećirović je zauzvrat ustupio lokalnoj upravi staru klanicu i zemljište oko nje, koje je nakada pripadalo Sinjajevini, OUUR-u nekadašnje Veletrgovine, koju je platio svega  120.000 eura.  Značajan dio zemljišta koje je ostalo poslije te zamjene,  vladajuća koalicija je raskrčmila i neposredno pred lokalne izbore 2010. godine, kada je građanima bez valjanih skupštinskih odluka podijeljeno na desetine besplatnih placeva u tokviru sadašnjeg DUP Sportska zona, To je i dalje „divlje“ naselje, bez adekvatne infrastrukture i objekti bez građevinskih dozvola.

No, i pored očiglednih hendikepa Bulatović sa saradnicima smatra da je ,,sportski turizam odavno prepoznatljivost Kolašina”.

,,Sportski turizam je ovog ljeta ostvario i donio ubjedljivo najviše pansiona turističkoj privredi grada. Sportisti su najbolji gosti i kada je u pitanju promocija grada ali i vanpansionska potrošnja. Ova sezona je potvrda svega toga. Gosti Kolašina bili su reprezentacija Crne Gore koja se priprema za Svjetsko prvenstvo, Asvel, prvak  Francuske i evroligaš, Budućnost Voli…”- kaže Bulatović.

Prema njegovim riječima, cilj je da sportski turizam treba da ima poseban tretman i kod lokalne i nacionalne turističke organizacije, ali i kod turističke privrede.

Tek dolazi vrijeme, smatra predsjednik Opštine, kada će se ozbilno raditi na svim segmentima ponude koja bi privukla domaće i strane sportiste u Kolašin. Uprkos uobičajenom optimizmu lokalne vlasti, neosporna je činjenica da je u tom gradu, trenutno, jedino klima ono što je idealno za pripreme sportista.

 

                                                                                                            Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo