Povežite se sa nama

OKO NAS

U POSJETI FARMI MAGARACA U MARTINIĆIMA: Odmor i lijek   

Objavljeno prije

na

Utočište za napuštene i zlostavljane magarce. Svojevrsni centar za rehabilitaciju djece sa invaliditetom. Rijedak primjer uspješnog održivog turizma. To je Farma magaraca u Martinićima, do koje se dolazi razrovanim putem jer institucije nemaju sluha da posjetiocima olakšaju pristup do jednog od ekoloških i turističkih brendova Crne Gore

 

Jeste li čuli za Farmu magaraca u selu Martinići kod Podgorice? Ona je utočište za napuštene i zlostavljane magarce. Humanost je pokazala i prema ljudima. Kao nezaobilaznu atrakciju Crne Gore preporučuju je istaknuti turistički vodiči i avio kompanije. O njoj pišu svjetski mediji.

Farmu je osnovao ornitolog Darko Saveljić prije više od četiri godine. Održava je sa porodicom, a na ideju o osnivanju došao je sasvim slučajno, kada je na seoskoj cesti ugledao krdo magaraca kako leži. Danas Farma broji četrdeset magaraca. Za samo nekolike godine postojanja, posjetilo je preko 58 hiljada ljudi.

Farma ima nekoliko strateških ciljeva. Prvi je zaštita magarca od izumiranja. ,,Magarac je dio crnogorske kulturne baštine. Bilo ih je na hiljade u kršovitom dijelu Crne Gore, a danas ih nema preko 150, uključujući i one koji se nalaze na ovoj farmi”, priča Darko Saveljić. Farma služi i kao azil. U njoj su mir pronašli magarci spašeni od gladi, mučenja i teškog rada.

Život se godinama modernizovao, a ljudi su iz sela otišli u gradove. I zaboravili na magarce. Nekoliko stotina godina koristili su ih kao najbolje saveznike za život na selu. ,,Nije bilo puteva, oni su donosili drva, izvlačili vodu i obrađivali zemlju. Magarac je prilagođeniji za hodanje po kamenjaru od konja, jer ima manja kopita. Nije bio zahtjevan ni za ishranu, hranio se onim što ostane iza stoke. Bio je low cost životinja”, kaže Darko Saveljić.

Na Farmi se nalazi i Muzej magarca. Na skorašnjem svečanom otvaranju, nazdravljalo se magarećim mlijekom. Izloženi su samari, sijačice, plugovi, sakupljači sijena. ,,Da magarci znaju da govore, nazvali bi ovo spravama za mučenje magaraca, a Muzej magarca Muzejom torture nad magarcima”, kaže Darko Saveljić i podsjeća na dane Drugog svjetskog rata, kada su magarci bili zloupotrijebljeni od strane okupatora, Italijana, da nose granate.

On je, pored Muzeja, otvorio i Centar za posjetioce, uz pomoć Rokfeler fondacije iz Njujorka: ,,Zanosio sam se idejom da napravimo spomenik magarcu, ali je ovako sve ispalo mnogo bolje. U Centru ljudi mogu da pogledaju film o našoj farmi i da pročitaju sve što ih interesuje na šest stranih jezika. Tu je i sala za organizovanje sastanaka i seminara koju nudimo besplatno svima koji imaju progresivne ideje za Crnu Goru”.

Drugi strateški cilj Farme je edukacija. Ona je nedjeljom otvorena za sve, dok je radnim danima obilaze organizovane grupe iz škola i vrtića. Ulaznica je kilogram šargarepa ili jabuka.

Farma magaraca u Martinićima je ekološka, napravljena je od recikliranih materijala. Podržava održivi turizam. Tu su i apartmani rezervisani za one koji na Farmu dolaze da sakupljaju sijeno, čiste, vade krompir ili beru grožđe. Turisti ovdje rade i plate za to što rade. Iako je to nekim građanima Crne Gore neshvatljivo, strancima nije. Boravak u prirodi je dragocjen i nezamjenjljiv. To dobro znaju oni koji dnevno provedu po par sati u prevozu i gužvi u svjetskim metropolama.

Na Farmi se ustaje rano. Dan je kratak, a obaveza ne fali. ,,Ljudi koji prate Fejsbuk stranicu Farme magaraca misle da je život na njoj zabava. Realnost je drugačija. Četrdeset magaraca godišnje pojede preko tri ipo hiljade bala sijena. Za njima treba čistiti. Ljeti se u ovom području javljaju problemi sa vodom. U suštini, njima je potrebna stalna njega. Oni ne znaju za svece, Novu godinu ili slave”, objašnjava Darko Saveljić.

Za njega magarci nisu tvrdoglavi i glupi, kako mnogi misle. Oni su plemenite životinje koje poznaju humanost. Na svoj način doprinose održivosti farme – hipoterapijama i organskim mlijekom. Magareći gnoj daje se mladim poljoprivrednim proizvođačima.

,,Porodicama koje imaju djecu sa autizmom ili u invalidskim kolicima farma nudi besplatnu pomoć u vidu hipoterapija. Druženje sa magarcima se pokazalo uspješnim u većem broju slučajeva. Iako ove terapije mogu da budu naporne, upornost se isplati”, ponosno kaže osnivač Farme.

Darko Saveljić ističe da se ovdje poštuju prava životinja: ,,Jedino ko može da jaše naše magarce jesu djeca u invalidskim kolicima kojoj vježbe te vrste mogu da pomognu. Ovakve posjete se posebno najavljuju i obavljaju kada na Farmi nema posjetilaca”.

Magareće mlijeko na Farmi je potpuno prirodan proizvod, vrhunskog kvaliteta. Sladunjavog je ukusa, hipoalergeno i niskog sadržaja loših zasićenih masnoća. ,,Mlijeko se koristi isključivo termički neobrađeno. Bilo koja vrsta zagrijavanja uništava svojstva zbog kojih se konzumira. Bogato je kalcijumom, magnezijumom, fosforom, cinkom i kalijumom. Lizozimi i laktoferini iz mlijeka utiču na izgradnju imuniteta i prirodni su antibiotici. Ovo mlijeko liječi ili ublažava simptome kašlja, bronhitisa, astme, upale pluća, upale crijeva, alergije, kožne bolesti, a značajno povećava imunitet. Ono se preporučuje i novorođenčadima umjesto praškastih zamjena za mlijeko ili drugih vrsta mlijeka, posebno djeci koja su alergična na mlijeko”, objašnjava Darko Saveljić.

Polovina mlijeka koje se proizvede besplatno ide u ruke onih koji boluju od najtežih bolesti, kao što su kancer ili dijabetes. Polovina se prodaje. Tako Farma živi.

Poštuje se transparentnost. Farma magaraca je trenutno jedini proizvođač u Crnoj Gori koji svaka tri mjeseca objavljuje analize kvaliteta mlijeka. Kvalitet mlijeka kontrolisan je od strane Laboratorije za mljekarstvo Biotehničkog instituta Podgorica. Darko Saveljić pojašnjava i zašto litar magarećeg mlijeka košta 50 eura: ,,U jednom mililitru sirovog magarećeg mlijeka ima do dvije hiljade bakterija. U kravljem je prihvatljiva granica do 400 hiljada. U sterilnom tetrapaku tolerancija je pet hiljada bakterija. Brojevi sve govore”.

Na Farmi je 2018. godine organizovan prvi Magaskop na svijetu, prvo emitovanje dokumentarnog filma na jednoj farmi u Crnoj Gori. Svakog decembra ovdje se priređuje i Novogodišnji bal sa magarcima za djecu i odrasle. Ambijent Farme upotpunjuju koncert klasične muzike , kuvano vino i domaća hrana.

O Farmi su pisali Lonely Planet i Trip Advisor, svijetski poznati turistički vodiči. Od 11 predloga šta posjetiti u Podgorici, Farma magaraca nalazi se na trećem mjestu. Ovo je preporuka Ryanair-a, niskotarifne avio kompanije koja dnevno preveze 350 hiljada putnika. Darko Saveljić kaže da pristiže sve više turista koji su u avionu saznali za ovo neobično mjesto u Crnoj Gori.

Farma je postala jedan od prepoznatljivih ekoloških i turističkih brendova Crne Gore, a posjetilo je, do sada, blizu 60.000 ljudi. Uprkos tome, makadamski put do farme skroz je izrovan. Red je da Opština Danilovgrad i institucije saniraju put. Posjetioci jesu željni divlje prirode ali teško da im prija takva civilizacija.

 

                                                                                        Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

CRNA GORA I IZBJEGLICE IZ AVGANISTANA: ,,Promišljeni pristup” umjesto solidarnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odbila mogućnost, makar privremenog, prijema izbjeglica iz Avganistana, Vlada Zdravka Krivokapića formirala je radnu grupu sa zadatkom da još jednom razmotri to ,,kompleksno pitanje”. Humanitarne organizacije, u međuvremenu, apeluju da se pomogne ljudima koji čekaju evakuaciju. Jer ih čeka egzekucija

 

Hosein M. je jedan od onih Avganistanaca, koji su nakon što su talibani ponovo osvojili vlast u toj zemlji, pokušao da se domogne Zapadne Evrope.

Na tom putu jedno vrijeme je proveo u Crnoj Gori. Sedam dana je bio u kampu na Božaju, a onda je zajedno sa još jednim mladićem pokušao da se domogne Italije gdje ga je čekala porodica. Prije pada Vlade u Kabulu bio je vojnik, a onda se standardnom rutom preko Pakistana, Irana, Turske, Grčke i Albanije dokopao Crne Gore.

Da dođemo do priča o sudbini Avganistanaca koji bježe od Talibana pomogla nam je Meliha Murić. Pošto govori arapski jezik, nju je NVO Građanska alijansa angažovala da pomogne migrantima dok borave u Crnoj Gori. Kaže nam da je neke od njih srela u kampu, neke na autobuskoj stanici u Podgorici. U posljednje vrijeme, prema zvaničnim informacijama MUP-a, mnogi od migranata koriste autobuski prevoz da bi stigli do Pljevalja, odakle pokušavaju da pređu granicu sa BiH i nastave dalje prema Hrvatskoj i Zapadnoj Evropi.

Slična je sudbina i Omera L., koji je takođe bio avganistanski vojnik, ranjen u borbama sa Talibanima. Često plače jer je tamo ostavio porodicu, braću i sestre. Sestra mu ima samo 14 godina i plaši se da će je odvesti talibani. Boravio je nekoliko dana u kampu u Spužu. Pokušaće da se domogne Njemačke.

Svaka priča, teška za sebe. Mushagan L. je završila fakultet u Avganistanu. Magistrirala je u Indiji. U svojoj je zemlji radila u Ministartsvu obrazovanja, na socijalnoj inkluziji omladine. Morala je da napusti Avganistan, jer su je talibani tražili. Našla se na njihovom spisku za odstrel jer je gostovala na televiziji, a njeni su ,,stavovi bili suprotni vrijednostima” koje baštini nova vlast u toj zemlji. U Avganistanu su joj ostali roditelji. Jako je uplašena za njihovu sudbinu.

Kaže da je imala dosta problema na putu do Crne Gore, posebno od policije u Grčkoj. Ispričala je da je u Crnoj Gori naišla na gostoljubive ljude. Nada se da će se jednog dana vratiti, da kao turistikinja detaljnije obiđe našu zemlju. Njena priželjkivana destinacija je Njemačka.

Dok veliki broj Avganistanaca iščekuje evakuaciju na Zapad u smrtnom strahu od osvete talibana, Vlada u Podgorici, koja je na početku humanitarne krize rekla da ,,za sada neće primati” izbjeglice, nedavno je formirala radno tijelo koje bi trebalo da procijeni da li je i Crna Gora, nakon Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije, sada ipak spremna da prihvati jedan broj izbjeglica.

Iz Vlade su saopštili da se to što još nijesu donijeli konačnu odluku ne može okarakterisati kao oklijevanje, već da prihvat izbjeglica iz Avganistana predstavlja kompeksno pitanje koje zahtijeva ,,promišljen međuresorni pristup”. Tvrde da je ključno pitanje da li Crna Gora ima kapacitet za zbrinjavanje izbjeglica iz Avganistana, kao i da Vlada ne donosi ishitrene odluke i ne daje neutemeljena obećanja.

Vesna RAJKOVIĆ-NENADIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

BERANE – PODSTICAJ PRIRODNOG PRIRAŠTAJA: Bez rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema statističkim podacima, u opštini Berane opada broj novorođene djece – ne prelazi više od 300 na godišnjem nivou. Škole iz godine u godinu upisuju sve manje đaka. Iako lokalne vlasti preduzimaju određene mjere, one za sada ne daju rezultate

 

Opština Berane pripremila je za prvu narednu sjednicu lokalnog parlamenta odluku o utvrđivanju naknade za novorođenu djecu na području opštine Berane, što bi se moglo realizovati već kada ovaj broj Monitora bude na kisocima.

Prema toj odluci Opština Berane će u narednom periodu za svako novorođeno dijete isplaćivati jednokratnu pomoć od stotinu eura. To je samo jedan od pokušaja koji se čini u ovoj sjevernoj opštini ne bi li se zaustavili negativni trendovi prirodnog priraštaja.

„Pravo na naknadu za svako novorođeno dijete ima jedan od roditelja, usvojilac, staralac ili hranitelj koji ima prijavljeno prebivalište u posljednjoj godini dana ili odobreno stalno nastanjenje na teritoriji opštine Berane, pod uslovom da to pravo nije ostvario u nekoj drugoj opštini na teritoriji Crne Gore” – navodi se u predlogu odluke.

Objašnjava se da roditelji koji već ostvaruju pravo na naknadu za novorođeno treće, četvrto, peto ili šesto dijete, u skladu sa Odlukom o socijalnim davanjima, ne mogu ostvariti pravo na naknadu predviđenu ovom odlukom.

Predsjednik opštine Tihomir Bogavac ističe da se ovom odlukom želi dati podsticaj podizanju nataliteta i zaustavljanju sve izraženije migracije stanovništva. On naglašava da je trend iseljavanja mladih ljudi sa područja beranske opštine poprimio zabrinjavajući karakter i da se moraju iznalaziti rješenja koja će bar donekle popraviti demografsku sliku.

„Broj stanovnika u beranskoj opštini se znatno smanjio u odnosu na neka ranija vremena. U našim školama je sve manje učenika. Suočeni sa takvim problemom, u nizu stimulativnih mjera, pripremili smo i ovu odluku na osnovu koje će se iz opštinske kase za svako novorođeno dijete isplaćivati jednokratna pomoć od po 100 eura. Na taj način želimo da pomognemo bračne parove i da stimulišemo mlade ljude da stvaraju porodice” – naglašava Bogavac.

On podsjeća da je Opština Berane prije nekoliko godina donijela odluku po kojoj lokalna uprava majkama sa sela koje rode troje i više djece opredjeljeljuje jednokratnu pomoć od po 300 eura.

Podsjetio je, takođe, da je ova Opština proteklih godina svim osnovcima obezbjeđivala besplatne udžbenike, što je tada bio pionirski poduhvat u Crnoj Gori, kao i da, između ostalog, redovno stipendira najbolje studente.

„Odluke koje smo donosili potvrđuju da je Opština Berane primjer kako se vodi briga o najmlađoj populaciji i potrebama njihovih roditelja” – kaže Bogavac.

Predsjednik opštine ističe da bi i država trebalo da donese posebne odluke koje bi pozitivno uticale na podizanje nataliteta na sjeveru Crne Gore.

„Lokalne uprave nemaju dovoljno kapaciteta niti finansijskih sredstva za zadovoljavanje svih stvarnih i realnih potreba mladih ljudi koji žele da žive na sjeveru Crne Gore. Zato bi bilo poželjno da i država na pravi način prepozna problem migracionih kretanja i pad nataliteta na ovom području i da kroz stimulativne mjere pomogne mladim bračnim parovima da stvaraju brojnije familije i ostanu da žive u mjestu svog rođenja. Ukoliko ta pomoć izostane, bojim se da ćemo i dalje imati negativni prirodni priraštaj, ne samo u Beranama, nego i u čitavom regionu” – kaže Bogavac.

Da je sjever Crne Gore posljednjih decenija suočen sa sve izraženijom migracijom stanovništva i drastičnim padom nataliteta, Berane je najbolji primjer.

Depopulacija stanovništva posebno je izražena na ruralnom području o čemu svjedoči i podatak o stanju u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju u opštini Berane. Tokom prošle školske godine nastavu je u pet seoskih škola u beranskoj opštini pohađalo 296 učenika, dok je taj broj prije nekoliko decenija bio deset puta veći.

Tako je Osnovna škola na Polici, sa četiri područna odjeljenja – u Babinu, Dragosavi, Maštu i Zagrađu, prošle godine brojala svega 97 učenika, a Osnovna škola u Donjoj Ržanici 100 đaka. Školu u Štitarima, koja obuhvata nekoliko sela, pohađalo je 35 učenika, dok je škola u Lubnicama u devet razreda upisala 29 đaka.

Posebno je zanimljivo da je u šekularsku Osnovnu školu „Vukajlo Kukalj“ prije pet decenija pohađalo blizu 400 učenika, a u prošloj godini svega 35.

U svjetlu negativnih trendova prirodnog priraštaja i nezaustavljivih migracionih kretanja, sasvim dramatične dimenzije dobija podatak da je u svih ovih pet seoskih škola prošle godine bilo samo 28 prvaka.

Broj učenika se iz godine u godinu smanjuje i u gradskim školama. Tako je prošle godine u tri gradske škole sa svim područnim odjeljenjima, koji se nalaze na ruralnom području, upisano oko 2.500 đaka, od čega 257 prvaka.

Školu u selu Glavaca, koja egzistira kao područno odjeljenje osnovne škole iz Lubnica, prošle godine pohađala su svega dva učenika.

Takođe, postoje brojna područna odjeljenja seoskih škola na području Berana koja su, zbog nedostatka đaka, prestala da rade. Jedno od takvih je i područno odjeljenje u selu Kaludra koje je pripadalo osnovnoj školi iz Donje Ržanice.

„Nagli odliv stanovništva iz Kaludre najbolje ilustruje podatak da je prije nekoliko godina stavljen ključ u vrata četvororazredne osnovne škole, koja je 1972. godine brojala 105 đaka. To najbolje svjedoči da su došli teški dani za ovo mjesto.  Ovaj podatak ne uliva nadu da za ovu mjesnu zajednicu dolaze bolji dani” – kaže mještanin Kaludre Radovan Anđić.

Opšta ocjena mještana beranskih sela je da su nedostatak razvojne strategije, nebriga o mladima i maćehinski odnos države prema sjeveru Crne Gore među glavnim uzročnicima desetkovanja broja učenika u obrazovnim ustanovama na ruralnom području.

Oni podsjećaju da statistika ukazuje da je migracija stanovništva posebno izražena posljednjih godina i da u selima ostaju da žive uglavnom staračka domaćinstva.

„Umjesto konkretnih mjera imali smo samo neka deklarativna zalaganja koja nisu davala odgovarajuće rezultate. Tako je broj učenika u našim školama iz godine u godinu počeo da opada i da poprima zabrinjavajući karakter. Sve to ukazuje da svi zajedni moramo da damo mnogo veći doprinos razvoju ukoliko želimo da zadržimo i ovo malo stanovnika što je ostalo da živi ovdje” – ističe predsjednik Mjesne zajednice Lubnice Miloš Raković.

Sličnog mišljenja je i predstavnik Mjesne zajednice Šekular Vesko Davidović koji tvrdi da se demografska slika ove mjesne zajednice drastično promijenila, jer država i društvo u cjelini niesu preduzimali ništa u pravcu otvaranja radnih mjesta i unapređivanja uslova za život.

Prema statističkim podacima, u opštini Berane opada broj novorođene djece i ne prelazi brojku od 300 na godišnjem nivou. Zbog toga se vjeruje da se odlukom o izdvajanju po stotinu eura za novorođenu djecu, iskazuje i dio brige lokalne zajednice prema potomstvu.

Može li to bitnije uticati na zaustavljanje negativnih trendova u pogledu nataliteta, pokazaće vrijeme. Možda jeste lijep gest ove siromašne sjeverne opštine, ali je pitanje da li je već kasno.

         Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

KRIVOLOV U NP BIOGRADSKA GORA: Bez podrške države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Biogradsku prašumu čuva služba od 10 zaposlenih, čije zarade ne prelaze 300 eura. To, uz nepostojanje zaštitne zone oko NP, kažu nadzornici olakšava posao krivolovcima. Više podrške i sluha države neophodni su da se na  adekvatan način zaštiti to područje.

 

Do zaključenja ovog broja Monitora, policija nije otkrila ko je u nedjelju, 14. novembra, u ranim jutarnjim satima, u srcu Biogradske prašume ubio jelena. Prema prvim informacijama, izgledalo je da će otkrivanje tročlane grupe krivolovaca biti lak posao. Kako ih je, dok su drali ubijenu životinju iznenadio  nadzornik Nacionalnog parka (NP) Biogradska gora, krivolovci su ostavili pušku, prsluk u, ali i leš jelena.   Prema informacijama iz kolašinske policije,  ima značajnih pomaka u istrazi, ali i određenih otežavajućih okolnosti.

„Izuzeti su DNK tragovi sa prsluka i puške. Imamo sasvim jasne indicije da je riječ o krivolovcima iz Berana. Međutim, još nema dovoljno dokaza. Nadamo se da će ih uskoro biti. Puška koja je nađena na licu mjesta je u vlasništvu preminule osobe, što je problem. Proteklih dana izjave su uzete od više građana, pomažu nam u istrazi i zaposleni u NP svojim informacijama i zapažanjima“, tvrde u policiji.

Prema informacijama dobro upućenog sagovornika Monitora, u kolašinskoj policiji od nedjelje izjave su dali četvorica Baranaca, a među njima i sin jednog policijskog službenika u tom gradu.

Početkom jeseni nadzornici su u NP u više navrata u prašumskom rezervatu hvatali lovačke pse. To se, objašnjavaju, dešava godinama. Kad se ne usude da sami uđu u prašumu, krivolovci puste pse. Otežavajuća okolnost za čuvare tog zaštićenog područja je to što je lov dozvoljen uz samu granicu NP.

„Nema nikave zaštitne zone između teritorije na kojoj je dozvoljen lov i zaštićenog područja.  To je veliki problem, koji nam zadaje ozbiljne  muke i na više načina ugrožava čuvanje divljači.  Krivolovci se dovijaju na razne načine, pa i kad oni ne upadaju, puste kerove u NP. Psi istjeruju divljač van oboda prašume, a krivoloci spremni s puškama čekaju i ubijaju. Više puta smo  apelovali  na resorno ministarstvo poljoprivrede  da riješi tu situaciju. Do sada nije bilo sluha“, kažu u NP Biogradska gora.

Tvde da se svi vlasnici pasa, zatečenih u prašumi, proceusiraju, te da je nedavno povodom toga održan i sastanak sa Upravom za inspekcijske poslove.

Da je mnogo teškoća, a malo podrške u čuvanju divljači i ostalih resursa Biogadske gore,  pokazale su minulih dana izjave čelnih ljudi JP Nacionalni parkovi Crne Gore (JP NPCG). Prema riječima direktorice tog preduzeća Jelene Kljajević, odlučni su u  namjeri da zaustave krivolov i sve nezakonite aktivnosti na zaštićenim prostorima. Kako je kazala, nadzornici u Službama zaštite NPCG obavljaju dužnosti na terenu u veoma teškim okolnostima.

„Često izloženi rizicima opasnim po život imajući u vidu,  kako vremenske neprilike, tako i suzbijanje različitih vidova nezakonitih radnji.  Jovan Bogavac, nadzornik  iz Službe zaštite NP Biogradska gora učinio je sve što je bilo do njega i pri tom pokazao najveći stepen odgovornosti i hrabrosti imajući u vidu da se nenaoružan suprotstavio krivolovcima koji su izvršili ovo nedjelo“, saopštila je Kljajević.

Ona tvrdi da je onima koji upravljaju zaštićenim područjima „neophodna značajnija finansijska podrška ukupnog državnog sistema u oblasti zaštite prirode“. Prije svega, za kvalitetnije uslove rada svih zaposlenih. Kljajević je objasnila da plate zaposlenih u JPNPCG nijesu usklađene sa koeficijentima ostalih državnih subjekata u javnom sektoru i očekuje  da će država u tom pravcu naći adekvatno rješenje.

Iz tog preduzeća tvrde i da, uporedo  sa dodatnim opremanjem stručnih službi, treba podizati nivo svijesti svih korisnika prostora zaštićenih područja.  „Samo tako se mogu obezbjediti ključni uslovi da u narednom periodu, procesi očuvanja dostignu  evropske standarde“.

Kako je Monitoru kazala direktorica NP Biogradska gora Marija Dulović, zaposleni su maksimalno posvećeni svom poslu dok se  bore sa različitim vidovima kriminala.

„Naslijeđeni problemi, jasno je, prevazilaze sada naše kapacitete. Rješavanje mora podrazumijevati sistemski pristup, saradnju i podršku. Bez toga nećemo moći. Nadzornici NP su 24 sata na terenu, po svim vremenskim uslovima, pa i onim najsurovijim. Tako je tokom cijele godine“, kaže ona.

Biogradsku goru, čija je površina 5.650 hektara, čuva Služba u kojoj je samo 10 zaposlenih. Prema nezvaničnim informacijama, njihova zarada, uključujući i noćni rad, nikad  ne pređe 300 eura. predlog izmjena  kolektvnog  ugovora, kojim su za njih prdviđeni viši koeficijenti, odbijala je i prošla i aktuelna Vlada.

Krivolovce je, pored ubijene životinje, u nedjelju zatekao je nadzornik Jovan Bogavac.  Naravno, nenaoružan.  U NP Biogradska gora, kažu da je rizikovao život u susretu sa naoružanim krivolovcima. Nakon što su pobjegli, ostao je „goloruk“ i bez kvalitetnog signala za telefon, pored ubijenog jelena, sve do dolaska policije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo