Utočište za napuštene i zlostavljane magarce. Svojevrsni centar za rehabilitaciju djece sa invaliditetom. Rijedak primjer uspješnog održivog turizma. To je Farma magaraca u Martinićima, do koje se dolazi razrovanim putem jer institucije nemaju sluha da posjetiocima olakšaju pristup do jednog od ekoloških i turističkih brendova Crne Gore

Jeste li čuli za Farmu magaraca u selu Martinići kod Podgorice? Ona je utočište za napuštene i zlostavljane magarce. Humanost je pokazala i prema ljudima. Kao nezaobilaznu atrakciju Crne Gore preporučuju je istaknuti turistički vodiči i avio kompanije. O njoj pišu svjetski mediji.

Farmu je osnovao ornitolog Darko Saveljić prije više od četiri godine. Održava je sa porodicom, a na ideju o osnivanju došao je sasvim slučajno, kada je na seoskoj cesti ugledao krdo magaraca kako leži. Danas Farma broji četrdeset magaraca. Za samo nekolike godine postojanja, posjetilo je preko 58 hiljada ljudi.

Farma ima nekoliko strateških ciljeva. Prvi je zaštita magarca od izumiranja. ,,Magarac je dio crnogorske kulturne baštine. Bilo ih je na hiljade u kršovitom dijelu Crne Gore, a danas ih nema preko 150, uključujući i one koji se nalaze na ovoj farmi”, priča Darko Saveljić. Farma služi i kao azil. U njoj su mir pronašli magarci spašeni od gladi, mučenja i teškog rada.

Život se godinama modernizovao, a ljudi su iz sela otišli u gradove. I zaboravili na magarce. Nekoliko stotina godina koristili su ih kao najbolje saveznike za život na selu. ,,Nije bilo puteva, oni su donosili drva, izvlačili vodu i obrađivali zemlju. Magarac je prilagođeniji za hodanje po kamenjaru od konja, jer ima manja kopita. Nije bio zahtjevan ni za ishranu, hranio se onim što ostane iza stoke. Bio je low cost životinja”, kaže Darko Saveljić.

Na Farmi se nalazi i Muzej magarca. Na skorašnjem svečanom otvaranju, nazdravljalo se magarećim mlijekom. Izloženi su samari, sijačice, plugovi, sakupljači sijena. ,,Da magarci znaju da govore, nazvali bi ovo spravama za mučenje magaraca, a Muzej magarca Muzejom torture nad magarcima”, kaže Darko Saveljić i podsjeća na dane Drugog svjetskog rata, kada su magarci bili zloupotrijebljeni od strane okupatora, Italijana, da nose granate.

On je, pored Muzeja, otvorio i Centar za posjetioce, uz pomoć Rokfeler fondacije iz Njujorka: ,,Zanosio sam se idejom da napravimo spomenik magarcu, ali je ovako sve ispalo mnogo bolje. U Centru ljudi mogu da pogledaju film o našoj farmi i da pročitaju sve što ih interesuje na šest stranih jezika. Tu je i sala za organizovanje sastanaka i seminara koju nudimo besplatno svima koji imaju progresivne ideje za Crnu Goru”.

Drugi strateški cilj Farme je edukacija. Ona je nedjeljom otvorena za sve, dok je radnim danima obilaze organizovane grupe iz škola i vrtića. Ulaznica je kilogram šargarepa ili jabuka.

Farma magaraca u Martinićima je ekološka, napravljena je od recikliranih materijala. Podržava održivi turizam. Tu su i apartmani rezervisani za one koji na Farmu dolaze da sakupljaju sijeno, čiste, vade krompir ili beru grožđe. Turisti ovdje rade i plate za to što rade. Iako je to nekim građanima Crne Gore neshvatljivo, strancima nije. Boravak u prirodi je dragocjen i nezamjenjljiv. To dobro znaju oni koji dnevno provedu po par sati u prevozu i gužvi u svjetskim metropolama.

Na Farmi se ustaje rano. Dan je kratak, a obaveza ne fali. ,,Ljudi koji prate Fejsbuk stranicu Farme magaraca misle da je život na njoj zabava. Realnost je drugačija. Četrdeset magaraca godišnje pojede preko tri ipo hiljade bala sijena. Za njima treba čistiti. Ljeti se u ovom području javljaju problemi sa vodom. U suštini, njima je potrebna stalna njega. Oni ne znaju za svece, Novu godinu ili slave”, objašnjava Darko Saveljić.

Za njega magarci nisu tvrdoglavi i glupi, kako mnogi misle. Oni su plemenite životinje koje poznaju humanost. Na svoj način doprinose održivosti farme – hipoterapijama i organskim mlijekom. Magareći gnoj daje se mladim poljoprivrednim proizvođačima.

,,Porodicama koje imaju djecu sa autizmom ili u invalidskim kolicima farma nudi besplatnu pomoć u vidu hipoterapija. Druženje sa magarcima se pokazalo uspješnim u većem broju slučajeva. Iako ove terapije mogu da budu naporne, upornost se isplati”, ponosno kaže osnivač Farme.

Darko Saveljić ističe da se ovdje poštuju prava životinja: ,,Jedino ko može da jaše naše magarce jesu djeca u invalidskim kolicima kojoj vježbe te vrste mogu da pomognu. Ovakve posjete se posebno najavljuju i obavljaju kada na Farmi nema posjetilaca”.

Magareće mlijeko na Farmi je potpuno prirodan proizvod, vrhunskog kvaliteta. Sladunjavog je ukusa, hipoalergeno i niskog sadržaja loših zasićenih masnoća. ,,Mlijeko se koristi isključivo termički neobrađeno. Bilo koja vrsta zagrijavanja uništava svojstva zbog kojih se konzumira. Bogato je kalcijumom, magnezijumom, fosforom, cinkom i kalijumom. Lizozimi i laktoferini iz mlijeka utiču na izgradnju imuniteta i prirodni su antibiotici. Ovo mlijeko liječi ili ublažava simptome kašlja, bronhitisa, astme, upale pluća, upale crijeva, alergije, kožne bolesti, a značajno povećava imunitet. Ono se preporučuje i novorođenčadima umjesto praškastih zamjena za mlijeko ili drugih vrsta mlijeka, posebno djeci koja su alergična na mlijeko”, objašnjava Darko Saveljić.

Polovina mlijeka koje se proizvede besplatno ide u ruke onih koji boluju od najtežih bolesti, kao što su kancer ili dijabetes. Polovina se prodaje. Tako Farma živi.

Poštuje se transparentnost. Farma magaraca je trenutno jedini proizvođač u Crnoj Gori koji svaka tri mjeseca objavljuje analize kvaliteta mlijeka. Kvalitet mlijeka kontrolisan je od strane Laboratorije za mljekarstvo Biotehničkog instituta Podgorica. Darko Saveljić pojašnjava i zašto litar magarećeg mlijeka košta 50 eura: ,,U jednom mililitru sirovog magarećeg mlijeka ima do dvije hiljade bakterija. U kravljem je prihvatljiva granica do 400 hiljada. U sterilnom tetrapaku tolerancija je pet hiljada bakterija. Brojevi sve govore”.

Na Farmi je 2018. godine organizovan prvi Magaskop na svijetu, prvo emitovanje dokumentarnog filma na jednoj farmi u Crnoj Gori. Svakog decembra ovdje se priređuje i Novogodišnji bal sa magarcima za djecu i odrasle. Ambijent Farme upotpunjuju koncert klasične muzike , kuvano vino i domaća hrana.

O Farmi su pisali Lonely Planet i Trip Advisor, svijetski poznati turistički vodiči. Od 11 predloga šta posjetiti u Podgorici, Farma magaraca nalazi se na trećem mjestu. Ovo je preporuka Ryanair-a, niskotarifne avio kompanije koja dnevno preveze 350 hiljada putnika. Darko Saveljić kaže da pristiže sve više turista koji su u avionu saznali za ovo neobično mjesto u Crnoj Gori.

Farma je postala jedan od prepoznatljivih ekoloških i turističkih brendova Crne Gore, a posjetilo je, do sada, blizu 60.000 ljudi. Uprkos tome, makadamski put do farme skroz je izrovan. Red je da Opština Danilovgrad i institucije saniraju put. Posjetioci jesu željni divlje prirode ali teško da im prija takva civilizacija.

                                                                                        Andrea JELIĆ