Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BESPLATNI UDŽBENICI: Boli glava, al’ više novčanik

Objavljeno prije

na

Nakon što su besplatne udžbenike počele da dijele opozicione opštine, DPS je i sam počeo da primjenjuje tu praksu. Država koja bi trebalo da taj vid ,,trgovine” izbije iz partijskih ruku, tvrdi da nema para da ispuni ustavnu odredbu o besplatnom školovanju

 

Prema najavama, prodaja udžbenika za predstojeću školsku godinu počinje 26. avgusta. Cijene će biti oko tri eura niže u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna cijena kompleta udžbenika za osnovnu školu za prošlu školsku godinu bila je 68,12 eura, za gimnazije 83,55, za srednje stručne škole nema preciznih podataka, okvirno  se kreću oko 100 eura.

Ako imate namjeru da kupite ili posudite stare udžbenike, imajte na umu da reforma obrazovanja neprestano teče, pa su ove godine novina – radna sveska iz istorije za sedmi razred, udžbenik i radna sveska iz biologije za sedmi, osmi i deveti razred, kao i udžbenik i zbirka zadataka iz fizike za prvi razred gimnazije.

U državi, već godinama, kao razmišljaju da olakšaju roditeljima, ponajviše  time da udžbenici budu besplatni, ali nema se. A i to očigledno nije razvojni projekat. Prije par godina u Ministarstvu prosvjete su izračunali da bi za besplatne udžbenike trebalo godišnje izdvojiti oko pet miliona eura. Previše za krhki budžet.

Postoje, uostalom, i važnije stvari od obrazovanja i standarda učenika I njihovih porodica. Preko pet miliona se svake godine da iz budžeta za  finansiranje političkih partija, preko devet miliona košta gorivo za 3,7 hiljada službenih automobila, za zakup objekata koje koristi državna administracija 8,7 miliona, za administrativni materijal 6,7 miliona, službena putovanja odnesu pet miliona… Prioriteti.

Roditelji koji školuju djecu u zemlji u čijem Ustavu piše da je osnovno obrazovanje besplatno, dobro znaju da su od udžbenika skuplji – školska torba, patike, jakna… I da često, a kako drugačije nego na rate, na opremanje đaka u školu ode cijela plata.

Znaju to i političari, pa su zarad političkih poena znali da zađu i na teren obrazovanja. Prvi je počeo DPS – u toku predizborne kampanje 2012.  otkriveno je da su aktivisti vladajuće partije u Golubovcima u svrhu obezbjeđivanja glasova dijelili Zećanima ,,školske udžbenike, suhomesnate proizvode i osvježivače za kupatila”. Opozicija je tvrdila da se udžbenici dijele isključivo po političkoj pripadnosti. Po kom kriterijumu su se dijelili osvježivači, do danas, nije utvrđeno.

Opoziciona vlast u Beranama pokazala je da raspodjela besplatnih udžbenika nije nemoguća. U ovoj opštini su 2014.  prvi put podijelili besplatne udžbenike i školski pribor svim đacima prvacima, ubrzo su otišli i korak dalje pa već par godina besplatne udžbeničke komplete dobijaju đaci svih razreda osnovnih škola u Beranama.  Primjer Berana slijede, takođe opozicione, opštine Budva i Plužine. Priključile su se i one u kojima je na vlasti DPS: Tivat, Bar, Mojkovac, Podgorica, Nikšić, Danilovgrad, Bijelo Polje, Cetinje. Uglavnom dijele udžbenike prvacima, a u Tivtu, na primjer, podijeliće besplatne udžbenike za učenike prva tri razreda osnovne škole.

Pljevlja su jedna od rijetkih opština u kojoj ova praksa nikada nije zaživjela. I pored toga što u Pljevljima đaci uče u specifičnim uslovima –  Institut za javno zdravlje svake zime preporučuje učenicima da ne izlaze iz učionica zbog zagađenja. Nedavno je izvršni direktor NVO Breznica Milorad Mitrović pozvao predsjednika Opštine Pljevlja Igora Golubovića da obezbijedi besplatne udžbenike pljevaljskim osnovcima.

Donedavni predsjednik Opštine Mirko Đačić ovako je obrazlagao svoje oštro protivljenje besplatnoj podjeli udžbenika: ,,Lično smatram da nije moralno donijeti odluku da se kupuju udžbenici učenicima prvog razreda. Pazite koliko ja rizikujem politički jer ja smatram da to nije moralno. Koji je to kriterijum da izdvajate u jednoj po jednoj opštini, a čini mi se da su to uradile neke opozicione opštine da se kupuju knjige učenicima prvog razreda. Po meni je to najbrutalnija politička kampanja”.

Tom političkom nemoralu dugo su se opirali i u cetinjskoj DPS vlasti. Kada je krajem prošle godine opštinski odbornik Danilo Mrvaljević predložio da se, kad već Prijestonica nema para za besplatne udžbenike, odbornici i ostali lokalni funkcioneri odreknu dijela zarada u tu svrhu, iz DPS-SD vlasti su se branili ćutanjem. Na istom zasjedanju se čulo da je Prijestonica bacila 1,4 milion eura za propali projekat MACCOC, te da joj još prijeti i tužba Marine Abramović.

Ove godine Cetinje će obezbijediti besplatne udžbenike za učenike prva tri razreda gradskih osnovnih škola, dok će đaci seoskih škola dobiti besplatne udžbenike za svih devet razreda.

Da nije sve u parama, nego da ima nešto i u inatu, govori primjer Kotora. Opoziciona vlast u Kotoru je prošle godine đacima prvacima obezbjedila 278 udžbeničkih kompleta, i za to platila 12.000 eura. Novi gradonačelnik Kotora Željo Aprcović, pokrenuo je inicijativu da ova Opština obezbijedi besplatne udžbenike za sve učenike prvih pet razreda osnovne škole. Hvale vrijedan zaokret, budući da je isti Aprcović bio dio DPS mašinerije, koja je na sjednici Skupštine jula 2013. odbila da podrži amandman koji je podnio SNP, da svi učenici osnovnih škola, od prvog do devetog razreda imaju besplatne udžbenike.

Gradonačelnikovu transformaciju odmah je podržala i njegova partija, pa je u dirljivom saopštenju istakla: ,,Naši đaci su naša najveća nada i mi želimo da im obezbijedimo uslove za njihovu bolju budućnost”.

O tome kako nam je budućnost sve tanja govore podaci: Opština Kolašin obezbijedila je 59 kompleta knjiga za 59 prvaka (ni dva odjeljenja) u gradskoj Osnovnoj školi ,,Risto Manojlović”, kao i za četiri škole na seoskom području; Opština Plužine dijeli besplatne knjige za 166 osnovaca, a za 22 prvaka i đačke torbe; Opština Žabljak obezbijediće komplete udžbenika za sve osnovce, njih 250; Opština Ulcinj darovaće udžbenicima 235 prvaka, za to će potrošiti 12.000 eura;  Opština Bar 539 kompleta udžbenika za prvi razred…

,,Kupovina udžbenika je veliki udar na kućni budžet svakog septembra. To su naša djeca i mi smo se odlučili da ih imamo i naša je obaveze da se o njima staramo. Bilo bi dobro  ugledati se na neke zemlje, ne samo iz okruženja nego i šire, razmisliti da se obezbijedi da udžbenici budu besplatni za sve đake u svim opštinama”, izjavila je Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) godinama upozoravaju da je  potrebno obezbijediti kontinuitet dodjele besplatnih udžbenika učenicima, nezavisno od izbornih godina. Oni su ove nedjelje predstavili analizu Zašto boli glava od đačkih udžbenika? U njoj se navodi da je Vlada za proteklih šest godina izdvojila minimalno 7,3 miliona eura za udžbenike(kompletna izrada udžbenika – štampanje, autorski honorari…). Po godinama: 2013 – million; 2014 – 1,4 miliona;  2015 – 1,1; 2016 – 1,3; 2017 – 1,2; 2018- million.

S druge strane, ,,roditelji i nekoliko opština koje plaćaju udžbenike, samo su za komplete za osnovnu školu za 2018/2019. platili 4,6 miliona eura (ovo je cifra do koje je došao tim CGO-a na osnovu prosječne cijene koštanja udžbenika), a što je značajno više, nego što su godišnji troškovi izrade i štampanja tih udžbenika”, navodi se u analizi CGO-a.

Ispada da su udžbenici visokoprofitabilan biznis.

Iz CGO preporučuju Ministarstvu prosvjete da napravi procjenu koliko je novca neophodno na nivou godine za obezbjeđenje besplatnih udžbenika za osnovnu školu, a da Vlada Crne Gore u saradnji sa opštinama obezbijedi besplatne udžbenike za sve osnovce: ,,Na taj način bi se ispoštovala ustavna odredba o obaveznom i besplatnom osnovnom školovanju, doprinijelo jednakom statusu među učenicima, ali bi to vodilo i racionalnijem pristupu Zavoda za školstvo, odnosno uticalo bi da se zastane sa izmjenama sadržaja udžbenika za svaku novu školsku godinu”.

Fino zvuči, al’ septembar je tu – roditelji će platiti, đaci i poslanici se vratiti u klupe. I krenuće opet političke i patriotske igre, usljed kojih se trošak za udžbenike, kad pristignu svi ostali računi, potisne i zaboravi.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo