OKO NAS
BOROVNICA UGROŽENA OD NESAVJESNIH BERAČA: Kontrole intenzivne, grebenanje intenzivnije
Nama pomaka u sprječavanju nesavjesne berbe borovice na sjeveru. Iz Uprave za šume kažu da ne odustaju od kontrola, ali da se broj onih koji taj šumski plod skupljaju grebenima ne smanjuje
Priča o tome koliko se nesavjesnim branjem borvnica na sjeveru Crne Gore nonosi šteta tom dragocjenom šumskom plodu, nepromijenjena je minulih par decenija. Zakoni, pravilnici, apeli, kontrole načina branja i sporadične kazne do sada nijesu dali značajnije rezultate, pa i ovog ljeta mehaničko branje uništava borovnjake i doprinosi kontinuiranom smanjenu prinosa i površina na kojima uspIjeva „plavo blago sjevera“.
Na stotine berača, na nekoliko planina, već dvadesetak dana borovnice za otkup beru takozvanim grebenima. Prema informacijama iz nekih opština, na desetine tona su već otkupljene. Sakupljene su, uglavnom, grebenima.
„Zaraditi se može samo ako se borovnice grebenaju. Kilogram tako ubranih ovog ljeta košta 1, 30 eura. Ručno brane su i do sedam eura, ali da bi se prodale treba ih iznijeti na pijacU i dangubiti. Kupuju ih, uglavnom, turisti. Za ove grebenom brane dolaze otupljivači na planinu“, pričaju berači na Bjelasici.
Njihova jedina glavobolja je što, kako objašnjavaju, „na kolašinski dio planine dolaze Mojkovčani u berbu“. To vide kao nepravdu, uz činjenicu da je svake godine borovnica sve manje.
Koje su to zakonske obaveze za sakupljanje borovnice u komercijalne svrhe, kao i pravilan način berbe u skladu sa primjenom dobre poljoprivredne prakse ponovljeno je mnogo puta na edukativnim radionicama, koje je prošle godine orgnizovalo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Objašnjeno je i da je uloga ministarstva prije svega savjetodavna.
„Savjetujemo da plod sakupljaju pravovremeno, u fazi sazrevanja, da berbu obavljaju ručno i da vode brigu o zaštiti prirode. Apelujemo i na otkupljivače, da prije svega otkupljuju ručno branu borovnicu, kao i da upoznaju svoje berače sa pravilnim načinom branja. Ručno brana borovnica daje kvalitetnu i ujednačenu berbu, proizvod prve klase koji ima odličnu cijenu na tržištu“, ponavljali su predstavnici ministarstva na terenu.
Dobra pozicija borovnice sa sjevera Crne Gore nikad nije bila upitna na stranim tržištima. Nije upitno ni da prodajom tog šumskog ploda na stotine domaćinstava obezbjeđuje značajne prihode. Pitanje je samo do kada će to biti tako, ako se ima na umu da je – dobrim dijelom i njihovom zaslugom – rod svake godine slabiji.
Otkupljivači, uglavno, tvrde da se pridžavaju zakona. Istina, tokom minule dvije godine, otkup je počeo kasnije, jer se navodno “čekalo da sazri plod“. Međutim, neosporno je i da su oko 90 odsto otkupljenih količina ubrane mehnički.
„Nije riječ samo o grebenima. Postoji praksa mlaćenja motkama borovnica. I na taj način se oštećuje stabljika biljke. Nadležni treba da učine više da zaštite tu biljnu poplulaciju i ne samo tu vrstu. Svjedoci smo da nestaju cijela staništa, recimo, lincure. To je generalni problem kada je riječ o ljekovitom bilju, kao značajnom resursu sjevera. Nema dovoljno kontrole i brige”, tvrde iz NVO Natura, koja godinama realizuje projekte sa ciljem očuvanja prirodnih bogastava sjevera.
Direktor Nature Mikan Medenica tvrdi da „borba protiv nesavjesnog branja mora biti na više forontova, a da se mora početi od edukacije pa nastaviti sa kontrolama i sankcijama“.
U zajedničkim kontrolama šumarske i ekološke inspekcije, na području kolašinske i andrijvačke opštine, koja je započeta 20. jula prošle godine, provjeravana su preduzeća koja se bave otkupom borovnica i drugih nedrvnih proizvoda u Beranama i Rožajama. Tada je ustanovljeno da nije bilo kršenja zakona, jer su svi imali rješenja od Agencije za zaštitu životne sredine o vršenju otkupa. Kontrolori u prostorijama tih preduzeća nijesu, navodno, našli plodove brane nedozvoljenim sredstvima.
Zvaničnih podataka o rezultatima kontrole ove godine nije bilo do zaključenja ovog broja Monitora. Međutim, kako su nam nezvanično rekli u Upravi za šume (UŠ), kontrole su još intenzivnije, mada su na području kolašinske opštine, rezultirale do sada samo jednom prijavom.
Zaposleni u kolašinskoj područnoj jedinici UŠ borbu protiv nesavjesnih berača nazivaju „najuzaludnijom bitkom koju vode“. Velki problem su im, objašnjavaju, organizovane grupe koje dolaze na Bjelasicu iz Bijelog Polja, Berana, Mojkovca…
„Nekada ih je u grupi po 50-ak. Dobro su organizovani, pa imaju i „stražare“ koji dojave da je naše terensko vozilo preko planine. Onda se sakrivaju. Pored toga, berba se obavlja u ranim jutarnjim satima. Mnogo je teškoća u zaštiti borovnica, ali bi pomoglo ako bi se prvo obračunavali sa otkupljivačima, koji uglavnom i organizuju te brojnije grupe berača. Neophodno je precizno odrediti vrijeme berbe, jer je branje grebenima mnogo manje štetno ako je plod dovoljno zreo“, kazali su nezvanično Monitoru u UŠ.
Zahvalni su, objašnjavaju, mještanima pojedinih katuna na Komovima, koji „imaju kulturu branja i brane borovnjake u blizini svojih koliba“. U tim katunima odavno je spriječeno branje grebenima.
Kolašinci takođe, tvrde naši sagovornici, minulih nekoliko godina imaju pažljiviji odnos prema tom prirodnom bogastvu. „Zaista je za pohvalu što berači sa područja kolašinske opštine imaju više savjesti. Vode računa, pa ulaze u borovnjak tek nakon što sazriju borovnice. Međutim, to bude često uzaludno, kad nekoliko desetina berača iz drugih opština samo omlati zelene borvnice, isčupa stabljike i na druge načine ošteti stanište. Otkupljivači su ključ problema”, kažu čuvari šuma.
Za samo pet dana avgusta na području rožajske opštine otkupjeno je oko 10 tona borovnica. Vjerovatno, dvostruko više sa područja Bjelasice.
Branje borovnica u komercijalne svrhe definisano je Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe. Od prošle godine postoji i brošura “Branje šumskih borovnica”, kojom je resorno ministarstvo pokušalo da doprinese podizanju savjesti berača i otkupljivača.
Propisano je da sakupljanje i korišćenje nezaštićenih divljih vrsta biljaka u komercijalne svrhe može da se obavlja samo u optimalnoj fazi vegetativnog razvoja. “Sakupljanje borovnice dozvoljeno je u optimalnoj fazi vegetativnog razvoja, odnosno u fazi sazrijevanja bobice, pod uslovom da se ne upotrebljavaju mehanička sredstva (grebeni i druga), ne čupaju ili oštećuju podzemni organi, na području sakupljanja ostavi najmanje 25 odsto od ukupno utvrđene količine biljne vrste, ne lome, oštećuju stabla i grane žbunova i ne nanosi druga šteta borovnici i njenom staništu…“, piše u Pravilniku.
Toga se, gotovo, niko ne pridržava, a ponajmanje preduzeća koja imaju potrebne dozvole za otkup. Odavno su osmislili načine za „prinudno sazrijevaje“ zelenih plodova nakon otkupa, a prilično nisku cijenu po kilogramu tog šumskog voća, pravdaju slabim kvalitetom borovnica. To je, kažu u UŠ, začarani krug. Da bi se prekinuo, objašnjavaju, prvo i najstrožije sankcije treba usmjeriti prema otkupljivačima.
Pri rješavanju tog problema, smatraju zaštitari, treba voditi računa i o činjenici da je sakupljanje borvnica i „socijalno pitanje“. Mnogim porodicama osiromašenog sjevera to je jedini način da obezbijede novac za spremanje djece za školu ili obezbijede ogrijev i zimnicu.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
ANDRIJEVICA I MALE HIDROELEKTRANE: Preko suda do stvarnog prihoda
U krivičnoj prijavi Opštine navodi se da je Hidroenergija Andrijevica za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme dvije male HE. Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga
Opština Andrijevica podnijela je krivičnu prijavu ODT Berane protiv kompanije Hidroenergija Andrijevica doo radi utaje poreza, čime je, kako je rečeno, budžet ove sjeverne opštine u 2022. i 2023. godini oštećen za 47.950 eura. Sve to se dogodilo prije uvođenja privremenih mjera, odnosno prinudne uprave, pa je pitanje da li će Odbor povjerilaca podržati naum da se u ovom postupku ide do kraja i stvari istjeraju na čistac.
Prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata stopostotni vlasnik Hidroenergije je Miloš Bojović. Kompanija je registrovana 2015. godine, a promjena statuta je izvršena u oktobru 2020. godine, neposredno poslije političkih promjena na državnom i na lokalnom nivou u ovom gradu.
U prijavi se navodi da odgovorni u doo Hidroenergija Andrijevica , u poreskoj prijavi koju su dostavili nadležnom opštinskom poreskom organu, nijesu prikazali stvarnu vrijednost malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok i da su na taj način, umanjujući osnov za plaćanje poreza na nepokretnosti, pričinili krivično djelo.
Iz doo Hidroenergija Andrijevica su 4. aprila 2022. godine podnijeli nadležnom opštinskom organu poresku prijavu za građevinske objekte malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok prikazujući da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 131.750 eura. Nakon toga je nadležni opštinski organ donio rješenje i preduzeću po ovom osnovu utvrdio porez na ove objekte u iznosu od 1.317 eura na godišnjem nivou (jedan odsto knjigovodstvene vrijednosti).
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
PRVOSTEPENA PRESUDA ZA UBISTVO ŠEJLE BAKIJE: 40 godina zatvora za femicid
Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije
Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije (19), 30. septembra 2021. godine, na Karabuškom polju u Tuzima.
Sudija Veljko Radovanović izrekao je Đokaju jedinstvenu kaznu zatvora za teško ubistvo, ubistvo u pokušaju – ranio je Šejlinog oca, i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Djelo je, kako je kazao sudija Radovanović, izvršeno sa umišljajem i iz niskih pobuda.
Sudija je rekao da je sud nesumnjivo, na osnovu provedenih dokaza, odbrane okrivljenih, izjava svjedoka i materijalnih dokaza, utvrdio da je okrivljeni sa umišljajem, iz niskih pobuda i osjećaja sebičnosti, ubio Šejlu,koja je odbijala da obnovi ljubavnu vezu s njim.
Odlučujući o visini kazne, sud je cijenio da nije bilo olakšavajućih okolnosti, dok je od otežavajućih okolnosti imao u vidu raniju osuđivanost optuženog, kao i činjenicu da je ubistvo izvršeno ispred kuće oštećene u prisustvu njene porodice, kazao je sudija Radovanović u obrazloženju presude. Sudija je podsjetio da optuženi nije priznao izvršenje krivičnog djela, pa mu sud tu činjenicu nije mogao uzeti kao olakšavajuću okolnost.
Advokat Srđan Lješković, branilac okrivljenog Ilira Đokaja, izjavio je novinarima nakon što je sud izrekao presudu, da je ta presuda donijeta pod pritiskom javnosti, te da sudovi olako donose ovakve presude od 40 godina zatvora. ,,Naravno da će odbrana izjaviti žalbu, posebno što je svaki naš zahtjev za izvođenje dokaza odbijen. Smatram da dokaze koje smo predložili, da smo ih izveli, sigurno je da bi presuda bila sasvim drugačija”, zaključio je advokat Lješković, ističući da se možda radi o ubistvu ili nehata ili na mah, a da je siguran da nije ubistvo iz niskih pobuda.
,,S obzirom na to da je odluka prvostepena, očekujem da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali vjerujem da je ovakva presuda u ovom trenutku kakva-takva satisfakcija porodici”, izjavila je advokatica oštećene porodice Tijana Živković.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POČELA SEZONA POŽARA NA SJEVERU: Nespremni, tradicionalno
I na početku ovogodišnje sezone požara, država ima samo jedan avion koji može biti podrška vatrogascima u gašenju požara. Ne uvijek. Sa vatrenom stihijom bore se samo pripadnici Službe zaštite i spašavanja uz pomoć neobučenih i neopremljenih mještana
Požar u dijelu Nacionalnog parka (NP) Durmitor i dijelu Prošćenskih planina, u vrijeme pisanja ovog teksta, bio je, prema informacijama iz mojkovačke Službe zaštite i spašavanja (SZS), pod kontrolom. Dok poslednje informacije pred štampanje ovog broja Monitora govore da je ugašen. Da obuzdaju vatrenu stihiju, nakon nekoliko dana, vatrogasci, zaposleni u NP Durmitor i mještani uspjeli su tek u srijedu poslije podne. Izgorjelo je, prema prvim nezvaničnim procjenama, više od pet hektara stare i mlađe borove šume u NP.
Na telefonske pozive Monitora direktor NP Durmitor Pero Popović nije odgovarao, a mojkovački vatrogasci, kako kažu, ne znaju da procijene kolika je šteta napravljena flori i fauni zaštićenog područja.
Zvanična saopštenja iz Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), tokom trajanja požara, bila su, na momente, dramatična. U više navrata tražili su pomoć Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Vojske. “Naši zaposleni su danima na terenu sa minimalnim sredstvima za gašenje požara, pa samim tim rizikuju svoje zdravlje i život. Direktorat za vanredne situacije MUP-a je reagovao u nedjelju i poslao kanader, međutim ovdje je potrebna duža i temeljnija intervencija iz vazduha, jer je teren nepristupačan i vatra se brzo širi. Ugrožen je biljni i životinjski svijet NP. Apelujem i pozivam državne organe i službe da nam pomognu jer je riječ o požaru koji prijeti da će progutati ogromna prostranstva u parku i van njega”, poručio je utorak, 9. aprila, direktor Popović.
Podrška u obuzdavanju vatrene stihije stigla je kratkotrajno samo dva puta, u nedjelju, 7. aprila, kada je požar primijećen, i u srijedu, kada je u dva navrata avionom Direktorata gašen požar. Mojkovački vatrogasci pretpostavljaju da je požar zahvatio dio NP, odnosno, dio Prošćenskih planina još u petak, dva dana nakon što je primijećen. Kasnije, kako kaže komandir SZS Marinko Medojević za Monitor, vatru je bilo teško kontrolisati, jer je vjetar raznosio na prostor od 10 do 16 hektara šuma i pašnjaka. On izbjegava da komentariše koliko bi štete i posla za vatrogasce bilo manje da se učestalije i sa više kanadera intervenisalo iz vazduha.
„Teško je to reći, jer je vjetar činio svoje, a vatra se spustila duboko u kanjon Tare. Naš zadatak je bio da odbranimo 10-ak stambenih obejekata u mjestu Stup, do kojih se požar primakao. Naše ekipe bile su danima na toj lokaciji. Avion je došao u nedjelju, ali vjetar je bio jak, pa je bilo malo koristi od gašenja iz vazduha. Međutim, u srijedu, tokom dva naleta, mnogo više je učinjeno, pa je u poslijepodnevnim satima, zajedničkim snagama, požar konačno lokalizovan“, ispričao nam je Medojević.
Ovogodišnju sezonu požara država ponovo dočekuje sa samo jednim ispravnim protivpožarnim avionom. Kako je, početkom marta, agenciji MINA kazao vršilac dužnosti (vd) generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović, flotu Direkcije aviohelikopterske jedinice čine dva dvomotorna srednja višenamjenska helikoptera i tri jednomotorna turboelisna protivpožarna aviona. „Trenutno je ispravan jedan protivpožarni avion, a kada je u pitanju predstojeća požarna sezona radimo na tome da se letjelice u fazi popravke i servisiranja stave u funkciju i očekujemo da će jedan dio njih biti spreman“, rekao je tada Bešović. On je objasnio i da budžetom za ovu godinu nije planirana nabavka novih vazduhoplova, ali da će pokušati da „u skladu sa mogućnostima, kroz međunarodne grantove bude nabavljen jedan protivpožarni avion“.
Dok izostaje značajnija podrška „iz vazduha“, i pored poboljšanja opreme minulih godina, vatrogasci u sjevernim opštinama i dalje se žale da nijesu dovoljno opremljeni i spremni da se uhvate u koštac sa učestalim požarima. U Crnoj Gori je 660 vatrogasaca-spasilaca i 177 specijalizovanih vatrogasnih vozila. Ekološki aktivisti godinama unazad tvrde da su nedostatak opreme i ljudstva, nepostojanje adekvatnog sistema civilne zaštite i značajnijeg broja obučenih volontera, najslabije tačke sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.
„Nijesmo adekvatno uključili nove tehnologije, poput dronova za gašenje i praćenje požara, nemamo dovoljno modernih vozila, naši avioni za borbu protiv požara su konstantno prizemljeni ili oštećeni. Godinama nijesmo obnovili tu flotu, a bez podrške iz vazduha borba protiv požara u periodu suša je skoro nemoguća“, izjavio je nedavno ekološki i građanski aktivista Aleksandar Dragićević.
Sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori uspostavljen je nakon obnove nazavisnosti 2006. godine, u skladu sa evropskim principom decentralizacije vlasti. Trebalo bi da ga čine građani, preduzetnici, organi i službe lokalnih samouprava i državni organi. Nekad vrlo efikasan sistem, nažalost, nikad nije uspješno obnovljen, a sa zvaničnih adresa su objašnjavali da je razlog za to manjak novca.
U svakoj lokalnoj samoupravi, jednom godišnje, predsjednici opština donose naredbe o preventivnim mjerama zaštite od požara. Tim aktima daju su uputstva i rok njihove realizacije za građane, preduzeća i lokalne službe. Naredbama je, između ostalog, zabranjeno loženje vatre na otvorenom prostoru u periodu kad su vremenski uslovi povoljni za izbijanje požara, trijebljenje imanja paljenjem bez prethodnog dogovora sa SZS, naređuje se kontinuirano održavanje i uređivanje okućnica, formiranje protivpožarnog pojasa oko objekata… Upravu za šume predsjednici opština obavezuju na “čišćenje i uklanjanje posječenog drveća i otpadnih grana u kompleksima šuma” i da operativne karte za svaki šumski kompleks i upotrebljivi šumski put na području opštine i dostave SZS.
Svaki novi požar pokaže da niti ima masovnije pomoći vatrogascima niti se veći dio preventivnih mjera poštuje. Sudeći po tome što neme sankcija za one koji se ne pridržavaju mjera, jasno je i da se ne sprovodi ni kontrola poštovanja izdatih naredbi. Nekoliko desetina požara koji su bili aktivni od početka aprila na sjeveru države, prema procjeni vatrogasaca, izazvani su ljudskim faktorom, uglavnom nepažljivim paljenjem vatre pri čišćenju imanja. Sve su lokalizovali pripadnici SZS, tek ponegdje uz pomoć mještana.
Tokom 10-ak minulih dana vatrogasci su gasili požare u mjestu Bjelogrivac na Bjelasici, a gorjelo je i u Lepencu i Slatini. U istom periodu i bjelopoljski vatrogasci su imali mnogo posla, a najintenzivniji je bio požar na Obrovu. Tokom minulog vikenda SZS u tom gradu intervenisala je na 14 lokacija. Ugroženi su bili stambeni i pomoćni objekti, u Goduši škola i borova šuma, na Slijepač mostu trafostanica, na Mjatovom kolu trafostanica i u Panjskoj luki i Obrovu stubovi dalekovoda i repetitor.
Krajem marta, u velikom požaru u pljevaljskom selu Pandurica, udaljenom od grada 40-ak km izgorjela je kuća i pomoćni objekat. Iz pljevaljske SZS su objasnili da je u tom požaru gorjela trava, nisko rastinje, ali i značajan dio smrčeve šume. Istovremno aktivni su bili požari i u Čavanju i Pušonjskom dolu u Mjesnoj zajednici (MZ) Kosanica i selu Mataruge, gdje je vatra došla na stotinjak metara od kuća. Prije nekoliko dana izgorio je hektar šume i na području kolašinske opštine, na prostoru Bukovičkog potoka i Sušca. Šta je sljedeće?
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
-
INTERVJU4 sedmice
PAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS3 sedmice
FAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 dana
AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu
-
DRUŠTVO4 sedmice
HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
FOKUS4 dana
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
-
Izdvojeno4 sedmice
KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini
-
DRUŠTVO2 sedmice
EUROPOL IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja
-
DRUŠTVO4 sedmice
KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama