Povežite se sa nama

OKO NAS

ISELJAVANJE, GLOBALNI I LOKALNI PROBLEM: U potrazi za izgubljenom nadom 

Objavljeno prije

na

Zemlje iz kojih mladi masovno odlaze, moraju uvoziti radnu snagu iz drugih, država i  kontinenata. Masovno se iseljavaju i satanovnici država  koje su primljene u EU od 2004.  Situacija u balkanskim zemljama kandidatima za EU članstvo je još gora  Ako stvari ostanu ovakve,  EU procjenjuje da će u naredne tri decenije istočno-evropske zemlje izgubiti između 10-23 posto stanovništva.  Zajednička svim ovim zemljama  je prožetost beznađem, korupcijom i nevjerovanjem u bolje sutra

 

Jedino doba kada varošice na sjeveru Crne Gore vrve od ljudi je tokom kratkih ljetnih mjeseci jula i prve polovine avgusta. Ne radi se o inostranim turistima, već o našim ljudima koji dođu na kratak odmor da posjete rodbinu i stari kraj. Berane je u ovo doba prepuno automobila sa danskim tablicama. U Petnjici preovladavaju luksemburške tablice, u Rožaju njemačke, dok u Plavu i Gusinju se može vidjeti ne mali broj auta sa američkim tablicama za čije vlasnike je stvar prestiža da dovedu auto preko Atlantika. To je i dobra prilika da se sklopi i poneki brak, makar i formalan, ili da se dogovori drugi način da se rodbina i prijatelji „povuku“ u Evropu ili Ameriku. Interesovanje za odlazak je izuzetno veliko uprkos „liderstvu“ Crne Gore u evroatlatskim intergracijama i nezabilježenom ekonomskom preporodu i rastu Dži-Di-Pija kako crnogorski vlastodržci zovu bruto društveni proizvod u izjavama za domaću javnost.

Stanje na terenu je vidljivo golim okom. Ovog septembra će u prvi razred osnovne škole na Žabljaku krenuti samo 12 đaka. Škole se osipaju i na drugim mjestima na sjeveru dok jedino raste potražnja za kursevima njemačkog jezika i agencijama  koje nude zaposlenja u zapadnoj Evropi i na kruzerima. Oni koji hoće da idu regularnim putem moraju predati zahtjev za radnu vizu u nekoj od ambasada u Podgorici. Odgovor za Njemačku se čeka i po nekoliko mjeseci. U posljednje tri godine, do 2019, njemačka ambasada je izdala blizu 4000 radnih viza dok je skoro 1200 odbijeno. Međutim, puno je veći broj onih koji idu „na crno“ ili se „prijavljuje na azil“. Od 2014. do kraja 2018. za azil se prijavilo preko 7600 državljana Crne Gore, što je preko 1 posto  stanovništva. Broj onih koji rade na crno je neuporedivo veći i za sada nema pouzdane statistike. Takođe su vidljivi veliki redovi pred američkim konzulatom radnim danima. Nakon legalizacije proizvodnje marihuane u Kaliforniji i Koloradu naglo je poraslo interesovanje za tzv. trimovanje kanabisa koje se plaća po učinku. Prijavljuju se i mnogi očajni doktori i inžinjeri koji se pod vidom turističkog putovanja žele dokopati vize i bilo kakvog posla, pa i uzgajanja i trimovanja „trave“. Postoji i ogromno interesovanje za odlazak na kruzere.

Sa druge strane mnogi restorani i klubovi na primorju su u jeku „uspješne“ turističke sezone oblijepljeni oglasima da traže osoblje.  Već je proslavljena najava a direktora Splenida Žarka Radulovića  da će  on  hotelsko osoblje tražiti na Filipinima dok će se za građevinske radnike investitori morati snalaziti u Pakistanu i Indiji. Za tako nešto se  Rumunija već snašla. Po objavi Associated Press-a, ta zemlja će do kraja 2020 primiti 500 hiljada radnika iz Pakistana. Citirana je i izjava rumunskog ambasadora u Islamabadu kako njegovoj zemlji nedostaje oko milion radnika u građevinarstvu, transportu, zdravstvu…

Rumunija je jedna od zemalja sa najvećim padom stanovništva od kada je ušla u EU. Sa 23.5 miliona koliko je imala nakon svrgavanja komunističkog diktatora Nikolaja Čaušeskua spala je na zvaničnih 19.5 a nezvanično na realnijih 17.5 miliona. Pad je od preko 25  ukupnog stanovništva. Sličan pad bilježi i Bugarska koja je sa 9 spala na 7 miliona. Iseljavanje iz Hrvatske je takođe intezivno. Procjenjuje se da je preko 300 hiljada, mahom mladih i stručnih ljudi napustilo zemlju po ulasku u EU 2013. U iseljavanju prednjače nekada bogati a sada bankrotirani predjeli Zagorja i Slavonije koji su u staroj Jugoslaviji bili jedni od motora razvoja čitave zemlje.

Situacija u balkanskim zemljama kandidatima za EU članstvo je još gora. Za razliku od Hrvata, Litvanaca, Bugara i Rumuna, kojima nisu potrebne radne vize za bijeg prema zapadnim zemljama, ostali jugo narodi i istočni Evropljani se snalaze na razne načine a proces potrage za boljim životom samo dobija na intenzitetu. OEBS je ove godine objavio podatak da je Srbiju od 2000 na ovamo napustilo preko 650 hiljada, uglavnom mladih i obrazovanih. Brojke za BiH, Kosovo, Albaniju i Makedoniju se takođe mjere u stotinama hiljada.

Zajednička svim ovim zemljama (uključujući i one koje se ušle u EU od 2004) je prožetost beznađem, korupcijom i nevjerovanjem u bolje sutra koje im političke elite obećavaju kao u doba komunizma. Pod uslovom da stvari ostanu tako, EU procjenjuje da će u naredne tri decenije istočno-evropske zemlje izgubiti između 10-23 posto stanovništva. Narod će biti znatno stariji i u nemogućnosti reprodukcije postati totalno zavisne od radne snage iz Azije i Afrike. Stope nataliteta su odavno pale ispod granice minimalne biološke reprodukcije od 2.1 djeteta po ženi. Zemlje kojima priraštaj padne ispod 2.1 ulaze u fazu depopulacije, tj. smanjivanja stanovništva i njegovog starenja. Time se smanjuje i radno sposobno stanovništvo na koje pada teret izdžavanja rastuće populacije penzionera. Ako se uzme u obzir i velika stopa nezaposlenosti u istočno-evropskim i balkanskim zemljama onda teret izdržavanja društva je daleko veći.

Crna Gora je pala ispod granice biološke reprodukcije već daleke 1989. godine a naknadni ratovi, sankcije i tranzicija su samo ubrzali pad nataliteta, propadanje društva i iseljavanje. Zadnja dostupna stopa priraštaja je za 2017. i iznosi 1.66 djeteta po ženi. U Srbiji iznosi 1.46, Hrvatskoj 1.42, Albaniji 1.7, BiH 1.37 i Makedonija 1.54. Najbolje se kotira Kosovo koje je na samoj granici neophodne reprodukcije od 2.1 ali sa tendencijom stalnog pada od 2005.

Sa druge strane nekadašnje Gvozdene zavjese situacija sa natalitetom je slična a negdje i gora. Njemačko, francusko, mađarsko i druga domicilna stanovništva decenijama bilježe negativan prirodni priraštaj. Kada je sadašnja predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen postala ministar za porodicu, stare, žene i omladinu u njemačkoj vladi krajem 2005. zatekla je sumorna statistika- 30 posto njemačkih žena nikada nije rađalo dok je procenat nerotkinja sa visokim obrazovanjem prešao 40 posto. Kao majka sedmoro djece sa konzervativnim hrišćanskim ubjeđenjem pokušala je pokrenuti niz podsticaja kako bi usporila bijelu kugu. Predloženi su veći porezi za samce i podsticaji za parove koji žele više djece uključujući i obavezno porodiljsko odsustvo za očeve. Naišla je na veliki otpor liberalnih krugova.  Oni su podsticaje za više beba shvatili kao „ograničenje ličnih sloboda“. Prošle godine savezni ministar zdravlja Jens Spahn je sublimirao debatu oko toga.   „Kako možemo održati naš sistem humanosti i očuvati institucije društva ako je svaki treća osoba u Njemčkoj starija od 60 godina a osobe mlađe od 20 godina čine manje od petine stanovništva“, rekao je.

Nedostatak radne snage i biološka vitalnost se nadoknađuje imigracijom i visokim stopama nataliteta među afričkim i azijskim imigrantima. Njemačka kao najveća ekonomska sila Evrope  bori se sa  nedostatkom radne snage iako je tokom migrantske krize 2015. i 2016. širom otvorila granice za preko milion imigranata iz Sirije i Bliskog Istoka uopšte. Nakon migrantskog naleta najviše pridošlica je iz istočnih EU država i sa Balkana.

Nedavno je švajcarski Neue Zurcher Zeitung objavio da autohtoni Njemci više nisu većina u Frankfurtu na Majni. Stranci i državljani sa migracionom pozadinom čine 53.1 posto stanovništva. Takođe Njemci su pali ispod 50 posto  u Ofenbahu, Hejlbornu, Zidelfingenu… U Minhenu, Berlinu, Dizeldorfu itd. procenat stranaca je uglavnom preko 40 posto  Slična statistika postoji za Brisel, Roterdam, Pariz, London. Školska statistika je još interesantnija jer niski priraštaj se najbolje vidi po školskim klupama. U Amsterdamu je svega jedno od troje djece do 15 godina čisto holandskog porijekla. Broj njemačke djece do 10 godina na saveznom nivou iznosi oko 60 posto. U velikim gradovima su manjina. Skoro je Tajfun Keltek, njemački političar turskog porijekla i predsjednik Integracionog savjeta najmnogoljudnije države Sjeverna Rajna-Vestfalija službeno predložio saveznoj vladi da se u njemačkim osnovnim školama ukine nastava engleskog i da se kao obavezno uvede učenje turskog jezika jer je za njemačku djecu puno bitnije da uče turski ne bi li se lakše sporazumijevala sa ostalom djecom u školi.

Osim koristi, neki migranti donose i probleme. Za razliku od Jugoslovena, Grka, Italijana i drugih sa evropskog Mediterana, čija se druga generacija potpuno adaptirala na Zapadu i prihvatila tamošnji sistem vrijednosti, integracija afričkih, arapskih i azijskih pridošlica ide puno teže, a nekad nikako. Još kad se tome dodaju terorizam i islamiski radikalizam slika postaje mnogo kompleksnija. Sa druge strane vidljiv je rast ksenofobije i rasizma koji pogoduje desnim populističkim partijama koje rado lansiraju teorije zavjera i računaju na strah od ugroženosti domaćeg stanovništva. Rado citiraju statistiku o kriminalu među imigrantima i rezultate referenduma u Turskoj gdje je turska dijaspora u EU ubjedljivo glasala politiku Tajipa Erdogana (63-75 posto zavisno od države) i time pokazala da EU sistemi vrijednosti i sloboda ljudi nemaju puno uticaja na njih. Desne partije su ojačale u Francuskoj, Holandiji, Mađarskoj, u istočnom dijelu Njemačke (nekadašnji DDR), Italiji….

Na zapadnom Balkanu su imigranti „samo u prolazu“ ka Šengenu dok populizam i teorije zavjera nisu odlika ekstremne desnice kao na Zapadu, već dobro ukotvljenih i korumpiranih oportunističkih državnih elita. One u odbrani svojih privilegija po potrebi aktiviraju nacionalizme i sve podjele iz 90ih. Za sve nedaće su krivi drugi a masovni odlazak nezadovoljnog stanovništva je dobro došao kao ispusni ventil. Manje je nezadovoljstva i potencijalnih birača protiv njih.

 

                Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

OKO NAS

USPJEŠNO TURISTIČKO LJETO NA SJEVERU: Stranim gostima sve privlačnije planine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekivanja s početka ljetnje turističke sezone su se obistinila. Na sjeveru su zadovoljni brojem ostavrenih noćenja.   Inostrani gosti činili su većinu  u Kolašinu i na Žabljaku. Porastao je i broj turista, koji su za odmor odabrali  katune i seoska domaćinstva

 

Nema razloga za nezadovoljstvo- jedinstvena je ocjena protekle turističke sezone na sjeveru države. U  turističkim organizacijama kažu da je  ukoliko nije bila bolja, miinula sezona je, prema broju ostavrenih noćenja,  bar na nivou prošlogodišnje .         Takve tvrdnje, u kolašinskoj Turističkoj organizaciji (TO) , nažalost i dalje ne mogu potkrijepiti konkretnim podacima o broju gostiju.  Razlog je višegodišnja neažurnost u  naplati boravišne takse, pa tako je broj noćenja ostavrenih tokom ljeta, poznat samo za nekoliko većih hotela. No i pored skromnih prihoda, tvrde, uspjeli su da učine mnogo kad je riječ o promociji Kolašina, pa se to odrazilo i na uspješnost sezone.

„ Prema podacima iz hotela „Šeraton“ i „Bjanka“  ovo turističko ljeto bilo je znatno bilje od prošlog. Gosti tih objekata su, uglavnom, strani turisti. Kolašin je prije nekoliko mjeseci dobio još jedan hotel visoke kategorije, tako da smo, računjajući i veliki broj manjih objekata, imali šta da ponudimo turistima različite platežne moći.“- kaže za Monitor direktor TO Aleksandar Vlahović.

Nije falilo, tvrdi, ni manifestacija koje su obogatile vanpansionsku ponudu.  Tokom mula i avgusta na kolašinskim ulicama i u sali Centra za kulturu, podsjeća direktor TO,  bilo je sadržaja koji su, takođe, mogli da zadovolje različite ukuse.  Joga fest, Korifej tatar, veliki broj izložbi, promocija knjiga, Etno kamp, Pazrni dan…., samo su neki od sadržaja namijenjenih turistima.

Kolašin je ove godine, objašnjavaju u TO, imao i „adut više“. Novi Ski centar na Bjelasici otvorio je vrata turistima i tokom ljetnje sezone,,a posjeta je, tvrde, zadovoljavajuća.

Vlahović nije komentarisao hendikep s kojim je Kolašin ušao u ljetnju turističku sezonu. Naime, tokom proljeća organizatori Tango kampa su otkazali tu manifestaciju, koja je godinama  punila smještajne kapacitete tokom avgusta. Nema ni zvaničnih podataka , koliko je nedolazak tangerosa iz cijelog svijeta , štetio bilansu ovog turističkog ljeta.

Prema zvaničnim podacima,  na  Žabljaku je u toko većeg dijela  ljetnje sezone popunjenost smještajnih kapaciteta bila preko 80 odsto.I u tom gradu većinu turista činili su stranci, kojih je bilo i više od dvije trećine od ukupnog broja gostiju. Najviše  iz  Francuske, Njemačke, Češke, Poljske i Slovenije, a porastao je broj gostiju iz KINE.

Posjetioci Žabljaka i ovog ljeta najviše su se zadržavali na prostoru NP Durmitor, ali je bilo velikog interesovanja i za  rafting rijekom Tarom, planinarenje, kao i posjetu Crnom jezeru.

“Imali smo i novoteta ovog ljeta, kako što je  električni autobus Opštine  koji je prošle godine dobijen kao donacija, a sada svakodnevno više puta saobraća od centra grada do Savinog kuka. Za grupe JE organizovana panoramska vožnja do Ribljeg i Vražjeg jezera, kao i posjeta kulturno-istorijskom nasljeđu ili stećcima, koji su ušli na UNESCO-vu listu zaštite.“- kažu u Žabljačkoj TO.

Za razliku od kolega u Kolašinu, na Žabljaku su uveli red i u naplatu boravišne takse. Kampanja, koju su  prošle godine, započeli resorno ministarstvo,   lokalnu samoupravu, Poresku upravu, TO, tvrde, na žabljaku je dala rezultate.  Zbog toga je naplata boravišne takse i prijava i odjava turista za  oko 50 odsto bila  bolja u ljetnjem periodu.

I u Kolašinu i na Žabljaku kažu da je predsezpna bila značajno lošija od prošlogodišnje, pa su tokom druge polovine maja i početkom juna zabilježili osjetan pad broja noćenja  u odnosu na lani. U obje TO nadaju se, međutim, produžetku sezone. Prema najavama, gostiju neće faliti ni tokom septembra i oktobra.

“Već imamo dobar buking za septembar i prvu polovinu oktobra i iskreno očekujemo da će se taj početni gubitak nadoknaditi u periodu, koji je pred nama.”,- kažu na Žabljaku.

Prema broju rezervacija u dva najveća hotela, slično će biti i u Kolašinu. Kako je rekao Vlahović, za  kraj ljeta i početak jeseni, najavljen je veliki broj seminara, ali i grupne posjete, uglavnom, stranih gostiju.

„Međutim, posjetu privatnom smještaju može da pokvari loše vrijeme i to bi bila velika šteta. Slično se desilo i tokom proljeća. Posjeta velikim hotelima je bila standardna, dok su najviše štete od lošeg vremana imali vlasnici malih pansiona“. – objašnjava on.

Dobra vijest za sjever je što je ove godine je osjetan porast broj gostiju i u seoskim domaćinstvima  koja se bave turizmom. Prema zvaničnim podacima, Većina od oko 100 domaćinstava u Crnoj Gori, koji na taj način dopunjavaju kućni budžet,  sa sjevera su. U Regionalnoj razvojnoj  agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RDA), koja raznim projektima podspješuje tu vrstu turizma smatrjaju da će , naročito, strani gosti sve česće dolaziti na sela i katune da odmaraju.

RDA je,  prije pet godina, kaže direktorica Jelena Krivčević, vjerujući u potencijale ruralnog sjevera, kao atraktivne turističke destinacije počela da osnažuje pojedine poljoprivrednike  da na svojim domaćinstvima ugoste, turiste.

„Tada je ta ideja djelovala prilično neralno. Ljudi na našim selima nijesu vjerovali da imaju nešto vrijedno da ponude i da će prvući , ali i da će umjeti da udovolje zahtjevima turista. Ispostailo se da je drugačije, pa sada, iako se cijela priča razvijala korak po korak, imamo i zadovoljne domaćine i zadovljne goste. „- kaže ona.

Izmjenama u zakonu, od skoro se za taj vid turiza mogu registrovati i domaćinstva na katunu. Direktorica RDA, smatra da je to donijelo mnogo pogodnosti, a strani turisti su, tvrdi ona, s oduševljeme prihvatii odore na jestima „gdje je vrijeme stalo“ i gdje često nedostaje mnogo onog na šta su u civlizaciji navikli.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TREĆINA ZAPOSLENIH U KOLAŠINSKOJ OPŠTINI ANAGAŽOVANA UGOVORIMA: Partijska zapošljavanja pod šifrom „tajno“

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz obrazloženje da im je neophodan ekspertski kadar, vladajuća kolašinska koalicija zapošljava sugrađane, a od javnosti kriju podatke o njihovim kvalifikacijama, zaradama i poslu koji obavljaju

 

Skoro trećina onih koji trenutno obavljaju poslove u kolašinskoj  lokalnoj upravi su, prema nedavnom priznanju predsjednika Opština Milosava Bulatovića, angažovani prema nekoj vrsti ugovora.  Ni pola godine, od kako su mu novinari i opozicioni odbornici postavili pitanja o razlozima značajnog  povećanja broja zaposlenih u opštinskoj administraciji, on nije precizirao o kakvim je ugovorima riječ. On  smatra da štiti lične podatke svojim službenika, odbijajući da javnosti odgovori koju školsku spremu imaju, koje poslove obavljaju i koliko su za to plaćeni oni koje je ugovorima angažovao.

Bulatović tvrdi i da  lokalnoj administraciji od kako je on na funkciji predsjednika Opštine nema ni volonetara. Prije nekoliko mjeseci je tvrdio da su nekolicina službenika u njegovom kabinetu volonteri. Kad je prestao taj njihov status i kada su počeli da naplaćuju svoj rad nije odgvorio.

Prema zvaničnim podacima iz Opštine, osim šest funkcionera, sedam sekretara, odnosno,  načelnika i komandira službi i 56 zaposlenih na neodređeno vrijeme radi i 23 osobe po ugovorima.    Za njihovo angažovanje nije bilo saglasnosti Ministarstva finansija.

U kolašinskoj opoziciji smatraju da je broj angažovanih ugovorima znatno veći.  Za odbornički kluba Demokrata skrivanje podataka o  svima koji rade u Opštini predstavlja   grubu obmanu  javnosti i pokušaj da se prikriju sve nezakonitosti u radu lokalne samouprave.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 13. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTPREDSJEDNIK BERANSKE OPŠTINE MARKO LALEVIĆ OPTUŽUJE MINISTARSTVO PROSVJETE ZA DISKRIMINACIJU: Osveta za izborne poraze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Lalević je zatražio od ministra prosvjete Damira Šehovića da podnese ostavku, ako nije u stanju da djeci na sjeveru obezbijedi prevoz do škole. On je kao drastičan i nehuman primjer naveo slučaj đaka prvakava i osnovaca koji pohađaju osnovne škole u beranskim mjesnim centrima Lubnice i Štitari

 

Polemika između i potpredsjednika opštine Berane i  Pokreta za promjene (PzP) Marka Lalevića sa Ministarstvom prosvjete počela je oko organizovanja đačkog prevoza na sjeveru Crne Gore, a završila se optužbom da ovo ministarstvo diskriminiše jedinu opozicionu sjevernu opštinu.

Lalević je zatražio od ministra prosvjete Damira Šehovića da podnese ostavku, ako nije u stanju da djeci na sjeveru obezbijedi prevoz do škole. Kao drastično  nehuman primjer naveo je slučaj đaka koji pohađaju osnovne škole u mjesnim centrima Lubnice i Štitari.

“Oni od početka školske godine moraju pješice ili kolima svojih roditelja da idu na prve časove, jer su privatni prevoznici koji su do prije mjesec redovno prevozili putnike na  relaciji Štitare-Bubanje  zbog ekonomske neisplativosti obavijestili Savjet MZ Bubanje i Štitare o finansijskom neisplativosti i prestanku prevoza na tim relacija, odnosno gubicima koje imaju zbog smanjenog broja putnika” – kaže Lalević.

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 13. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo