Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ima li pilota u avionu

Objavljeno prije

na

Šta nas čeka u 2012. godini?

Većina drži da se odgovor na to pitanje krije u prijedlogu budžeta koji je Vlada nedavno pripremila i ponudila na usvajanje parlamentu. Tamo će, nema nikakve sumnje, on biti usvojen glasovima vladajuće koalicije. Rezon ne treba da čudi ako se ima u vidu da je Vlada Crne Gore – dvadeset godina nakon proklamovanog početka ekonomske tranzicije i privatizacije – i dalje najveći poslodavac u državi. I da iz državnog budžeta, nerijetko, Vlada obezbjeđuje i novac za plate i otpremnine radnicima privatizovanih preduzeća. Drugo je pitanje da li ljudi koji kormilare vladinim ,,brodom” znaju kuda su krenuli i kojim putem treba do tamo stići. ,,Budžet za 2012. je baziran na projekciji realnog ekonomskog rasta od dva odsto, dok je nominalni rast projektovan na četiri procenta”, uhvatio je muštuluk ministar finansija Milorad Katnić. ,,Ove projekcije su konzervativnije od posljednjih procjena MMF-a i Svjetske banke, čime pokazujemo dodatnu ozbiljnost i odgovornost”.

Kod premijera Igora Lukšića pojavilo se barem zrno opreza u odnosu na ministrov bezrezervni optimizam. On je poručio: ,,Vlada ima sigurnosne ventile kako da se država zaštiti od novog udara krize koja prijeti Evropi”. Recesija u Evropi može dovesti u pitanje projektovani nivo rasta BDP od 2,5 odsto kaže Lukšić, ne pominjući mogućnost da se i crnogorska privreda vrati u recesiju.

Kuražeći se ovogodišnjim uspjehom (zvaničnici tvrde da je za devet mjeseci ovdašnja privreda rasla skoro tri odsto, što zvuči nevjerovatno uz strahovit pad proizvodnje koji bilježi Elektroprivreda) Lukšić i Katnić tvrde kako ,,ne treba očekivati intenzitet krize kakav je bio krajem 2008. godine i početkom 2009. godine u Crnoj Gori”.

To bi moralo da hrabri. Da nije sitnica koje pozivaju na oprez.

Dakle, u jeku onoga što danas uzima za period krize najvećeg intenziteta, premijer Lukšić, tada ministar finansija u Vladi Mila Đukanovića, tvrdio je da Crna Gora ,,neće ostati nepogođena” globalnom finansijskom krizom koja je u tom trenutku trajala već godinu dana. Zato je Lukšić napravio ,,kriznu budžet” za 2009. godinu projektujući ekonomski rast od sedam odsto.

Pokazalo se da je to bila jedna od najlošijih budžetskih prognoza za tu fiskalnu godinu u cijeloj Evropi (crnogorska privreda je u toj godini umjesto projektovanog rasta zabilježila pad od 4-5 odsto). Računi za tako katastrofalnu procjenu nikada i nikome nijesu položeni, i ako su njome udareni temelji ekonomskih problema sa kojima će se Crne Gora nositi još godinama. Uostalom, najnoviji napad optimizma crnogorskih

zvaničnika stiže u vrijeme kada evropski mediji na naslovnim stranama donese i sljedeće naslove: Švajcarski bankari: Euro broji svoje posljednje dane, Strah od bankrota: Evropljani masovno povlače novac iz banaka…

Ali, da ne širimo priču u nedogled: U februaru 2009. godine ministar finansija Igor Lukši najavljuje da će se crnogorski ,,ino dug povećati za oko 130 miliona eura i iznosiće oko 17 odsto BDP-a”. U novembru 2011. njegov nasljednik Milorad Katnić prezentuje podatke po kojima će se naredne godine državni dug uvećati za 230 miliona eura, da bi na kraju 2012. godine iznosio skoro 47 odsto BDP-a, procijenjenog na približno 3,3 milijarde eura.

Crnogorska vlast je, dakle, za nepune četiri godine pozajmila i potrošila približno milijardu eura, a da taj novac nije ostavio vidljiv trag. Crna Gora je, istovremeno, prevalila put od slabo zadužene do država koja – dodaju li se ino dugu i (rizične) bankarske garancije teške oko 350 miliona eura – spada u red prezaduženih zemalja. Za ilustraciju: 54 miliona eura otići će naredne godine samo za plaćenje kamata na kredite koje je uzela Vlada.

Ali ovdašnji ministri ostaju optimisti. Ili im je to u opisu posla. ,,Poboljšanjem ključnih parametara fiskalne politike svrstavamo se u jednu od rijetkih zemalja u Evropi koja zadovoljava kriterijume iz Mastrihta”, samodopadljiv je ministar Katnić, bez obzira na to što su ,,crnogorske finansije” i ,,kriterijumi iz Mastrihta” dva pojma koja nemaju gotovo ništa zajedničko. ,,Time šaljemo poruku međunarodnoj političkoj i investicionoj zajednici da vodimo odgovornu fiskalnu politiku u vremenu koje dolazi i koje će karakterisati nestabilnost”, kaže Katnić.

A šta na to ima da kaže ,,međunarodna politička i investiciona zajednica”?

Činjenica da stvarni investitori već godinama Crnu Goru zaobilaze u širokom luku govori dovoljno sama za sebe. Mišljenje međunarodnih ekonomskih zvaničnika čuli smo prije neki dan. ,,Crnogorski budžet za ovu godinu je hrabar i ambiciozan”, ocijenio je šef misije Međunarodnog monetarnog fonda Gervin Bel. Nije potrebno ekspertsko poznavanje jezika međunarodne diplomatije i političke ekonomije da bi shvatilo šta izrečeno zaista znači.

Recimo, ipak, da ste u poštanskom sandučetu zatekli lijepo upakovanu dopisnicu. Avio kompanija XY poziva vašu porodicu na besplatan promotivni let do odredišta Z. ,,Uživaćete u druženju sa našom mladom posadom. Nadležna kontrola letenja ocijenila je njihov plan leta do aerodroma Z kao hrabar i ambiciozan”, stoji u pismu koje obećava ,,mnogo uzbuđenja i nezaboravan provod”.

Ne izgleda kao da jedva čekate da se ukrcate na taj let. Uostalom, ni sa budžetom koje su Skupštini predložili Igor Lukšić i Milorad Katnić neće biti dosadno. Pa, ko preživi – pričaće.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo