Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ima li pilota u avionu

Objavljeno prije

na

Šta nas čeka u 2012. godini?

Većina drži da se odgovor na to pitanje krije u prijedlogu budžeta koji je Vlada nedavno pripremila i ponudila na usvajanje parlamentu. Tamo će, nema nikakve sumnje, on biti usvojen glasovima vladajuće koalicije. Rezon ne treba da čudi ako se ima u vidu da je Vlada Crne Gore – dvadeset godina nakon proklamovanog početka ekonomske tranzicije i privatizacije – i dalje najveći poslodavac u državi. I da iz državnog budžeta, nerijetko, Vlada obezbjeđuje i novac za plate i otpremnine radnicima privatizovanih preduzeća. Drugo je pitanje da li ljudi koji kormilare vladinim ,,brodom” znaju kuda su krenuli i kojim putem treba do tamo stići. ,,Budžet za 2012. je baziran na projekciji realnog ekonomskog rasta od dva odsto, dok je nominalni rast projektovan na četiri procenta”, uhvatio je muštuluk ministar finansija Milorad Katnić. ,,Ove projekcije su konzervativnije od posljednjih procjena MMF-a i Svjetske banke, čime pokazujemo dodatnu ozbiljnost i odgovornost”.

Kod premijera Igora Lukšića pojavilo se barem zrno opreza u odnosu na ministrov bezrezervni optimizam. On je poručio: ,,Vlada ima sigurnosne ventile kako da se država zaštiti od novog udara krize koja prijeti Evropi”. Recesija u Evropi može dovesti u pitanje projektovani nivo rasta BDP od 2,5 odsto kaže Lukšić, ne pominjući mogućnost da se i crnogorska privreda vrati u recesiju.

Kuražeći se ovogodišnjim uspjehom (zvaničnici tvrde da je za devet mjeseci ovdašnja privreda rasla skoro tri odsto, što zvuči nevjerovatno uz strahovit pad proizvodnje koji bilježi Elektroprivreda) Lukšić i Katnić tvrde kako ,,ne treba očekivati intenzitet krize kakav je bio krajem 2008. godine i početkom 2009. godine u Crnoj Gori”.

To bi moralo da hrabri. Da nije sitnica koje pozivaju na oprez.

Dakle, u jeku onoga što danas uzima za period krize najvećeg intenziteta, premijer Lukšić, tada ministar finansija u Vladi Mila Đukanovića, tvrdio je da Crna Gora ,,neće ostati nepogođena” globalnom finansijskom krizom koja je u tom trenutku trajala već godinu dana. Zato je Lukšić napravio ,,kriznu budžet” za 2009. godinu projektujući ekonomski rast od sedam odsto.

Pokazalo se da je to bila jedna od najlošijih budžetskih prognoza za tu fiskalnu godinu u cijeloj Evropi (crnogorska privreda je u toj godini umjesto projektovanog rasta zabilježila pad od 4-5 odsto). Računi za tako katastrofalnu procjenu nikada i nikome nijesu položeni, i ako su njome udareni temelji ekonomskih problema sa kojima će se Crne Gora nositi još godinama. Uostalom, najnoviji napad optimizma crnogorskih

zvaničnika stiže u vrijeme kada evropski mediji na naslovnim stranama donese i sljedeće naslove: Švajcarski bankari: Euro broji svoje posljednje dane, Strah od bankrota: Evropljani masovno povlače novac iz banaka…

Ali, da ne širimo priču u nedogled: U februaru 2009. godine ministar finansija Igor Lukši najavljuje da će se crnogorski ,,ino dug povećati za oko 130 miliona eura i iznosiće oko 17 odsto BDP-a”. U novembru 2011. njegov nasljednik Milorad Katnić prezentuje podatke po kojima će se naredne godine državni dug uvećati za 230 miliona eura, da bi na kraju 2012. godine iznosio skoro 47 odsto BDP-a, procijenjenog na približno 3,3 milijarde eura.

Crnogorska vlast je, dakle, za nepune četiri godine pozajmila i potrošila približno milijardu eura, a da taj novac nije ostavio vidljiv trag. Crna Gora je, istovremeno, prevalila put od slabo zadužene do država koja – dodaju li se ino dugu i (rizične) bankarske garancije teške oko 350 miliona eura – spada u red prezaduženih zemalja. Za ilustraciju: 54 miliona eura otići će naredne godine samo za plaćenje kamata na kredite koje je uzela Vlada.

Ali ovdašnji ministri ostaju optimisti. Ili im je to u opisu posla. ,,Poboljšanjem ključnih parametara fiskalne politike svrstavamo se u jednu od rijetkih zemalja u Evropi koja zadovoljava kriterijume iz Mastrihta”, samodopadljiv je ministar Katnić, bez obzira na to što su ,,crnogorske finansije” i ,,kriterijumi iz Mastrihta” dva pojma koja nemaju gotovo ništa zajedničko. ,,Time šaljemo poruku međunarodnoj političkoj i investicionoj zajednici da vodimo odgovornu fiskalnu politiku u vremenu koje dolazi i koje će karakterisati nestabilnost”, kaže Katnić.

A šta na to ima da kaže ,,međunarodna politička i investiciona zajednica”?

Činjenica da stvarni investitori već godinama Crnu Goru zaobilaze u širokom luku govori dovoljno sama za sebe. Mišljenje međunarodnih ekonomskih zvaničnika čuli smo prije neki dan. ,,Crnogorski budžet za ovu godinu je hrabar i ambiciozan”, ocijenio je šef misije Međunarodnog monetarnog fonda Gervin Bel. Nije potrebno ekspertsko poznavanje jezika međunarodne diplomatije i političke ekonomije da bi shvatilo šta izrečeno zaista znači.

Recimo, ipak, da ste u poštanskom sandučetu zatekli lijepo upakovanu dopisnicu. Avio kompanija XY poziva vašu porodicu na besplatan promotivni let do odredišta Z. ,,Uživaćete u druženju sa našom mladom posadom. Nadležna kontrola letenja ocijenila je njihov plan leta do aerodroma Z kao hrabar i ambiciozan”, stoji u pismu koje obećava ,,mnogo uzbuđenja i nezaboravan provod”.

Ne izgleda kao da jedva čekate da se ukrcate na taj let. Uostalom, ni sa budžetom koje su Skupštini predložili Igor Lukšić i Milorad Katnić neće biti dosadno. Pa, ko preživi – pričaće.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo