Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ima li pilota u avionu

Objavljeno prije

na

Šta nas čeka u 2012. godini?

Većina drži da se odgovor na to pitanje krije u prijedlogu budžeta koji je Vlada nedavno pripremila i ponudila na usvajanje parlamentu. Tamo će, nema nikakve sumnje, on biti usvojen glasovima vladajuće koalicije. Rezon ne treba da čudi ako se ima u vidu da je Vlada Crne Gore – dvadeset godina nakon proklamovanog početka ekonomske tranzicije i privatizacije – i dalje najveći poslodavac u državi. I da iz državnog budžeta, nerijetko, Vlada obezbjeđuje i novac za plate i otpremnine radnicima privatizovanih preduzeća. Drugo je pitanje da li ljudi koji kormilare vladinim ,,brodom” znaju kuda su krenuli i kojim putem treba do tamo stići. ,,Budžet za 2012. je baziran na projekciji realnog ekonomskog rasta od dva odsto, dok je nominalni rast projektovan na četiri procenta”, uhvatio je muštuluk ministar finansija Milorad Katnić. ,,Ove projekcije su konzervativnije od posljednjih procjena MMF-a i Svjetske banke, čime pokazujemo dodatnu ozbiljnost i odgovornost”.

Kod premijera Igora Lukšića pojavilo se barem zrno opreza u odnosu na ministrov bezrezervni optimizam. On je poručio: ,,Vlada ima sigurnosne ventile kako da se država zaštiti od novog udara krize koja prijeti Evropi”. Recesija u Evropi može dovesti u pitanje projektovani nivo rasta BDP od 2,5 odsto kaže Lukšić, ne pominjući mogućnost da se i crnogorska privreda vrati u recesiju.

Kuražeći se ovogodišnjim uspjehom (zvaničnici tvrde da je za devet mjeseci ovdašnja privreda rasla skoro tri odsto, što zvuči nevjerovatno uz strahovit pad proizvodnje koji bilježi Elektroprivreda) Lukšić i Katnić tvrde kako ,,ne treba očekivati intenzitet krize kakav je bio krajem 2008. godine i početkom 2009. godine u Crnoj Gori”.

To bi moralo da hrabri. Da nije sitnica koje pozivaju na oprez.

Dakle, u jeku onoga što danas uzima za period krize najvećeg intenziteta, premijer Lukšić, tada ministar finansija u Vladi Mila Đukanovića, tvrdio je da Crna Gora ,,neće ostati nepogođena” globalnom finansijskom krizom koja je u tom trenutku trajala već godinu dana. Zato je Lukšić napravio ,,kriznu budžet” za 2009. godinu projektujući ekonomski rast od sedam odsto.

Pokazalo se da je to bila jedna od najlošijih budžetskih prognoza za tu fiskalnu godinu u cijeloj Evropi (crnogorska privreda je u toj godini umjesto projektovanog rasta zabilježila pad od 4-5 odsto). Računi za tako katastrofalnu procjenu nikada i nikome nijesu položeni, i ako su njome udareni temelji ekonomskih problema sa kojima će se Crne Gora nositi još godinama. Uostalom, najnoviji napad optimizma crnogorskih

zvaničnika stiže u vrijeme kada evropski mediji na naslovnim stranama donese i sljedeće naslove: Švajcarski bankari: Euro broji svoje posljednje dane, Strah od bankrota: Evropljani masovno povlače novac iz banaka…

Ali, da ne širimo priču u nedogled: U februaru 2009. godine ministar finansija Igor Lukši najavljuje da će se crnogorski ,,ino dug povećati za oko 130 miliona eura i iznosiće oko 17 odsto BDP-a”. U novembru 2011. njegov nasljednik Milorad Katnić prezentuje podatke po kojima će se naredne godine državni dug uvećati za 230 miliona eura, da bi na kraju 2012. godine iznosio skoro 47 odsto BDP-a, procijenjenog na približno 3,3 milijarde eura.

Crnogorska vlast je, dakle, za nepune četiri godine pozajmila i potrošila približno milijardu eura, a da taj novac nije ostavio vidljiv trag. Crna Gora je, istovremeno, prevalila put od slabo zadužene do država koja – dodaju li se ino dugu i (rizične) bankarske garancije teške oko 350 miliona eura – spada u red prezaduženih zemalja. Za ilustraciju: 54 miliona eura otići će naredne godine samo za plaćenje kamata na kredite koje je uzela Vlada.

Ali ovdašnji ministri ostaju optimisti. Ili im je to u opisu posla. ,,Poboljšanjem ključnih parametara fiskalne politike svrstavamo se u jednu od rijetkih zemalja u Evropi koja zadovoljava kriterijume iz Mastrihta”, samodopadljiv je ministar Katnić, bez obzira na to što su ,,crnogorske finansije” i ,,kriterijumi iz Mastrihta” dva pojma koja nemaju gotovo ništa zajedničko. ,,Time šaljemo poruku međunarodnoj političkoj i investicionoj zajednici da vodimo odgovornu fiskalnu politiku u vremenu koje dolazi i koje će karakterisati nestabilnost”, kaže Katnić.

A šta na to ima da kaže ,,međunarodna politička i investiciona zajednica”?

Činjenica da stvarni investitori već godinama Crnu Goru zaobilaze u širokom luku govori dovoljno sama za sebe. Mišljenje međunarodnih ekonomskih zvaničnika čuli smo prije neki dan. ,,Crnogorski budžet za ovu godinu je hrabar i ambiciozan”, ocijenio je šef misije Međunarodnog monetarnog fonda Gervin Bel. Nije potrebno ekspertsko poznavanje jezika međunarodne diplomatije i političke ekonomije da bi shvatilo šta izrečeno zaista znači.

Recimo, ipak, da ste u poštanskom sandučetu zatekli lijepo upakovanu dopisnicu. Avio kompanija XY poziva vašu porodicu na besplatan promotivni let do odredišta Z. ,,Uživaćete u druženju sa našom mladom posadom. Nadležna kontrola letenja ocijenila je njihov plan leta do aerodroma Z kao hrabar i ambiciozan”, stoji u pismu koje obećava ,,mnogo uzbuđenja i nezaboravan provod”.

Ne izgleda kao da jedva čekate da se ukrcate na taj let. Uostalom, ni sa budžetom koje su Skupštini predložili Igor Lukšić i Milorad Katnić neće biti dosadno. Pa, ko preživi – pričaće.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD  TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije,  kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem

 

Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.

Činilo se da je Vlada  odustala od tog posla. No, samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.  Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo  noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini  objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete.  To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA  ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i  Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao

 

 

Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru  Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.

U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…

Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su  obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.

Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.

„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.

On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.

„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.

U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata,  koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Hrvatska strana ima  obrazloženje zabrane prelaska neba službenim avionom za Bečića i Mandića . „ To je uobičajeno kada su u pitanju odluke ovakve vrste, da se neko proglasi personom non grata. Takoreći, standard u međunarodnom pravu.  Budući da se radi o vladinom, državnom  avionu, njegovi putnici moraju biti evidentirani kada se prelazi preko zemlje. Što nije slučaj sa civilnim avionima“, objasnili su za Monitor iz hrvatske diplomatske mreže. Ni oni nijesu zvanično htjeli da komentarišu slučaj.

Generalni sekretarijat Vlade je nedavno objavio Dokumenta  o korišćenju aviona u vlasništvu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore u periodu od 01. 07. do 27. 09.2024. godine. Ta dokumenta, odnosno zahtjevi za korišćenje aviona, i putni nalozi, prethodno su nosili  oznaku tajno.  Prema njima, Mandić nije u tom periodu putovao u pravcu koji bi uključivao i hrvatsko nebo, dok  Bečića nema na spsiku putnika.  Prema objašnjenju Monitorovih dobro upućenih izvora,  Bečiću po funkciji i ne pripada da koristi službeni, Vladin avion.  Ipak, mogao bi biti putnik kao član neke Vladine delegacije. Za razliku, Mandić ima pravo na korišćenje službenog aviona, i prema podacima koje su nedavno objavljeni u periodu od juna do kraja septembra, u kom je važila zabrana Hrvatske, koristio ga je dva puta – za Maroko  i Maltu. Tamo se nije išlo  preko hrvatskog neba.

Slučaj proglašenja Mandića, Bečića i Kneževića personama non grata, pominje se i u najnovijem, ove sedmice objavljenom, Izvještaju Evropske Komisije (EK) za Crnu Goru, u kontekstu pogoršanja odnosa sa Hrvatskom

U Izvještaju se ocjenjuje da su ti odnosi pogoršani, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.  Brisel takođe ocjenjuje da su tenzije, kako stoji u Izvještaju,  proizašle iz „nerazriješenih bilateralnih pitanja“.

“Nije bilo napretka u vezi sa neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata”, piše u Izvještaju.

Ovih je dana u parlamentu, povodom godinu dana Vlade Milojka Spajića, od strane Adrijana Vuksanovića,  poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI, problematizovana izjava Andrije Mandića na jednom od Vučićevih glasila. Vuksanović je pitao  premijera Spajića za komentar  Mandićeve izjave u emisiji Ćirilica na Televiziji Happy,  da se danas Hrvati “identifikuju sa NDH”.

Spajić je odgovorio da nije vidio tu izjavu,  da Hrvatsku vidi kao partnera, te da su oni potpuni diskonituitet onog što se dešavalo 90-tih.

“Mi smo mlada generacija koja kaže da sve ono što je rađeno u ime Crne Gore nije u naše ime”, saopštio je premijer. Takođe, upitan za mišljenje, kazao je da on ne povezuje Hrvatsku sa bilo kojom Hrvatskom iz prošlosti, kao i da, ko god je spreman da pomogne na evropskom putu, njegov je saveznik.

Bilo bi dobro, ako Spajić zaista planira  da uvede Crnu Goru u EU, da ipak “poveže Hrvatsku sa nekom Hrvatskom iz prošlosti”. Recimo, onom  kojoj je Crna Gora, tokom devedesetih godina,  napala Dubrovnik.  Taj ratni zločin ne samo što nije dobio epilog pred pravosuđem, nego se o njemu gotovo ne govori, izuzev na godišnjicu napada,  u rijetkim medijima.

Nerijetko se čuju upozorenja da bi Crna Gora ukoliko želi da uđe u EU, morala da popravi odnose sa Hrvatskom, koja bi mogla da  joj taj put uspori, potencijalno i blokira. U tome joj neće pomoći samo  premijerov evropski govor u parlamentu, ili posjeta Dubrovniku  predsjednika Crne Gore. Toga smo se „napretka na evoropskom putu“ nagledali.

Stvar je mnogo složenija i od  toga kako dobiti štrik za dobrosusjedske odnose u izvještaju Brisela. Ukoliko Crna Gora zaista želi da postane društvo evropskih vrijednosti, ona to mora istinski i da postane. A to ne može biti dok  politiku budu krojili oni koji podržavaju ideologije devedesetih, koje su  proizvele hiljade i hiljade žrtava  na ovim prostorima, samo zbog njihovog imena, ili vjere.

To što naši zvaničnici  moraju službenim avionom da kruže oko Hrvatske, – nije suštinski hrvatsko već naše pitanje.  Sve i da mogu, sve dok njihova politika bude kočila suočavanje ove zemlje sa ratnom prološću, budila nacionalne strasti i tenzije  i kočila stvaranje normalnog društva, uzalud će biti i štrikovi Brisela.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo