Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pod budnim okom partija

Objavljeno prije

na

Prvi put u Crnoj Gori se desio valjan studentski protest. Brojnost, kreativnost, mladalački i urbani duh iznenadili su javnost, političare, a i same studente. U državi u kojoj je tranzicija svela radnike i seljake samo na statističke podatke, studenti su pokazali da su snaga na koju će se morati računati ili od nje pribojavati. Odmah nakon prošlonedjeljnog studentskog protesta počeo je jedan manje zanimljiv politički performans. Iz opozicije su poručili da su nezadovoljni studentskom parolom Dosta je. Očekivali su da će je proširiti na Dosta je bilo Milo. Nebojša Medojević je poručio studentima da su pali na ispitu i da za razliku od italijanskih studenata nemaju jaja. Dio studenata okupljenih u Studentskom parlamentu odgovorio mu je da je ta izjava sramna.

,,Najvažnije, najljepše i nezamjenljivo bogatstvo Crne Gore su studenti”, bila je reakcija predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića. On je šefu delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Leopoldu Maureru protest studenata predstavio kao proslavu Dana studenata. Da se ne radi o praznovanju moralo je Krivokapiću biti jasno makar zbog toga što su studenti skandirali: „Ranko, ošišaj se”.

Državna televizija je u udarnom terminu pokušala da otkrije da li će jednom od studentskih vođa, Petru Goluboviću, predsjedniku Studentskog parlamenta, partijski šef zamjeriti za skandiranje. ,,Lično što se tiče frizure mogu da kažem da mu možda i lijepo stoji, ali studentska masa ne misli tako što se tiče frizure moga šefa, tj. šefa partije čiji sam član”.

Golubović i ostali članovi Studentskog parlamenta uporno ponavljaju da su partijski predstavnici, kako vlasti, tako i opozicije, nepoželjni na studentskim protestima.

Vladajuće partije kao da ih ne čuju. ,,Većina studentskih zahtjeva opravdana je i ostvariva. A građanska aktivna u formi studentskog organizovanja neophodna je i poželjna u svim demokratskim društvima”, poručio je šef medijskog kluba SDP-a Mirko Stanić.

Savjet mladih Demokratske partije socijalista pohvalio se da je značajan broj njihovih članova i simpatizera učestvovao na protestu. Po njima , protest studenata znači da se u Crnoj Gori događaju dobre stvari. Podrazumijeva se samo dobre.

Najdirljivije je bilo reagovanje premijera Igora Lukšića koji se podsjetio svojih studentskih borbi. Nije imao kada da ih završi, jer je postao potparol, ministar, pa premijer. Sve pod okriljem partije.

Preko Fejsbuka je poručio da vjeruje ,,da su crnogorski studenti svjesni da Vlada Crne Gore snagom raspoloživih kapaciteta radi….”. Lukšić, koji je samo nekoliko dana ranije izjavio da nikad nije mogao da shvati da mladi ljudi sjede po kafićima, pozvao je predstavnike Studentskog parlamenta na kafu u kafić u kojem je on pije sa prijateljima. Studenti su, iz obzira prema državnom budžetu, smatrali da je bife tehničkih fakulteta prikladniji. Lukšić je na svom Fejsbuk profilu naveo da pozdravlja racionalnost crnogorskih studenata kada je državni budžet u pitanju. Dirljivo i (ne)ozbiljno.

Studenti već godinu traže razgovore sa Lukšićem i ministrom Slavoljubom Stijepovićem. Čak su i protestovali ispred Vlade tražeći sastanak. Do protesta nije moglo, nakon protesta može i kafa. A i još ponešto.

,,Dobra vijest iz studentskog doma za studente”, javila je TV Crne Gore u centralnom dnevniku, odmah nakon protesta. ,,Predstavnici Ministarstva prosvjete, Univerziteta, Privredne komore i Direkcije javnih radova dogovorili su da se već naredne sedmice objavi tender za renoviranje 50 soba novog studentskog doma u Podgorici. Izlazeći u susret studentskim zahtjevima Ministarstvo prosvjete je sa kolegama iz Ministarstva finansija obezbijedilo potrebna sredstva za još 1 000 studentskih kredita”, obznanio je ,,javni servis”. Najavljeno je da će za studente željeznički prevoz biti upola jeftiniji, a uskoro i drumski.

Primjetno je da nadležni, koji su naprasno postali jako zainteresovani za dijalog sa studentima, ne pominju glavne studentske zahtjeve. A to su smanjenje školarina, povećanje budžeta Univerzitetu Crne Gore i ukidanje zakonske norme po kojoj su izjednačene privatne i državne visokoškolske ustanove.

Iz Ministarstva su usput najavili da razmatraju mogućnost smanjenja školarine za narednu studijsku godinu. Do skoro su se branili da su one najniže u regionu. Po sadašnjim pravilima Vlada odlučuje o broju studenata koji će se finansirati iz državnog budžeta. Takvih je približno 40 odsto, dok se preostali samofinansiraju. Školarina za većinu studenata je 500 eura, a na nekim smjerovima, kao što je smjer psihologije na Filozofskom fakultetu, hiljadarka.

Studenti najavljuju dalje proteste ako im se zahtjevi uskoro ne ispune. A kako očekivati da Ministarstvo prosvjete i Vlada ne favorizuju Univerzitet čiji je jedan od osnivača šef partije, države i UDG-a Milo Đukanović. Da se na UDG računa pokazala je proljetos posjeta predsjednika Evropske komisije Žoze Manuela Barosa ovom univerzitetu. Državni je zaobiđen. Uostalom, na UDG-u su predavači premijer Lukšić i par ministara.

Dvije vladajuće partije su se podijelile, pa DPS ima univerzitet svog partijskog šefa, a uprava državnog Univerziteta, bliska SDP-u, je očigledno nesposobna da se izbori za prava svoje visokoobrazovne institucije. No zarobljenost univerziteta i institucija od strane vladajućih partija su pjesma spram priče o kriminalu i korupciji. Treba li onda studenti da se ljute na Medojevićevu konstatacija ,,da studenti kada dođu ispred Skupštine na ulicu, moraju da se bave najvažnijim društvenim pitanjima, jer je to njihova odgovornost i uloga, ako smiju da je prihvate”.

Uostalom, studenti nisu protestovali ispred Rektorata nego ispred centara vlasti. Nakon što im je okupljanje ispred zgrade Vlade zabranjeno, protestovali su ispred Skupštine.

U okupljanjima koja su prethodila velikom protestu od 17. novembra, studenti su, bar veći dio, pokazali da su svjesni i svoje šire društvene uloge. Tako su na protestu na Filozofskom fakultetu u Nikšiću poručili da je ,,ovo autokratija i mi treba da se borimo protiv toga”, dok je lajt motiv protesta na Fakultetu političkih nauka bio: ,,Neću u partiju, ‘oću posao”.

S druge strane članovi Studentskog parlamenta ponavljaju da neće politiku u svojim redovima, te da su isti i vlast i opozicija. To što je predsjednik ove studentske organizacije Petar Golubović član SDP-a, kažu nema veze. Da nije zamrznuo članstvo.

Studentski parlament je inače organizacija koja je prije sedam godina osnovana da bi štitila prava i interese studenata. Do sada se pokazala kao rasadnik mladih partijskih kadrova, a od aktivnosti uglavnom se pamte žurke po fakultetima. Za njihove aktivnosti budžetom Univerziteta je ove godine planirao 69 hiljada eura.

Tokom aprilskih protesta na Filozofskom fakultetu u Nikšiću podrška Studentskog parlamenta je izostala. Golubović je tada kazao da su studentski zahtjevi nerealni. U Studentskom parlamentu su čekali da im odgovore Lukšić i Stijepović na njihove uporne zahtjeve za susret. Studenti sa Filozofskog fakulteta su negodovali.

Šta očekivati od vođa studentskog bunta – članova vladajućih partija. U partije, posebno vladajuće, ne ulazi se iz ideala, već iz gole koristi. A i što bi bili ideali mladom čovjeku u DPS-u ili SDP-u? Da dosegnu visine Lukšića ili Raška Konjevića.

Studenti i dugoročno mogu biti prijetnja ovakvom režimu. Odavno je primijećeno da bolonjska reforma koja se na naš način sprovodi sa preko 100 studenata u amfiteatrima ne daje kvalitet već hiperprodukciju. Proizvod toga je preko 5.000 visokoškolaca na birou rada. Broj nezaposlenih visokoškolaca u Crnoj Gori je dvostruko veći od prosjeka u Evropskoj uniji, a godišnje oko 4.300 osoba stiče visoko obrazovanje. Armija nezadovoljnih tokom studija i nakon njih.

Na krilima uspjelog prošlonedjeljnog studentskog bunta, predsjednik Glavnog odbora Unije slobodnih sindikata Crne Gore Janko Vučinić pozvao je na smjenu vlasti uličnim protestima i formiranje vlade nacionalnog spasa. On najveću pomoć očekuje od studenata.

,,Valjda se sve ono što se desilo na Dan studenata nije dešavalo zarad sniženja karte u željezničkom saobraćaju i za dva sata tople vode. Hajdemo zajedno svi u front za slobodu, za pravdu i jednakost”.

Valjda nije?

Milioni za Milov univerzitet

Predlogom budžeta za narednu godinu, za Univerzitet Crne Gore je izdvojeno 13,29 miliona eura, što je za oko 200.000 hiljada manje nego ove, kada je budžet iznosio 13,5 miliona eura. Prošle godine država je izdvojila 14,7 miliona, a 2009. godine 17 miliona. Nije sav problem u tome što se budžet smanjuje. Profesor Filozofskog fakulteta Srđan Vukadinović najavio je da će budžet za visoko obrazovanje ostati isti (13 miliona) i 2013. godine, ali će biti drugačije raspoređen – sedam miliona za državni Univerzitet, četiri Univerzitetu Donja Gorica, a dva Mediteranu. Na državnom univerzitetu studira preko 21.000 sudenata, na privatnim oko 4.000.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo