Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pod budnim okom partija

Objavljeno prije

na

Prvi put u Crnoj Gori se desio valjan studentski protest. Brojnost, kreativnost, mladalački i urbani duh iznenadili su javnost, političare, a i same studente. U državi u kojoj je tranzicija svela radnike i seljake samo na statističke podatke, studenti su pokazali da su snaga na koju će se morati računati ili od nje pribojavati. Odmah nakon prošlonedjeljnog studentskog protesta počeo je jedan manje zanimljiv politički performans. Iz opozicije su poručili da su nezadovoljni studentskom parolom Dosta je. Očekivali su da će je proširiti na Dosta je bilo Milo. Nebojša Medojević je poručio studentima da su pali na ispitu i da za razliku od italijanskih studenata nemaju jaja. Dio studenata okupljenih u Studentskom parlamentu odgovorio mu je da je ta izjava sramna.

,,Najvažnije, najljepše i nezamjenljivo bogatstvo Crne Gore su studenti”, bila je reakcija predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića. On je šefu delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Leopoldu Maureru protest studenata predstavio kao proslavu Dana studenata. Da se ne radi o praznovanju moralo je Krivokapiću biti jasno makar zbog toga što su studenti skandirali: „Ranko, ošišaj se”.

Državna televizija je u udarnom terminu pokušala da otkrije da li će jednom od studentskih vođa, Petru Goluboviću, predsjedniku Studentskog parlamenta, partijski šef zamjeriti za skandiranje. ,,Lično što se tiče frizure mogu da kažem da mu možda i lijepo stoji, ali studentska masa ne misli tako što se tiče frizure moga šefa, tj. šefa partije čiji sam član”.

Golubović i ostali članovi Studentskog parlamenta uporno ponavljaju da su partijski predstavnici, kako vlasti, tako i opozicije, nepoželjni na studentskim protestima.

Vladajuće partije kao da ih ne čuju. ,,Većina studentskih zahtjeva opravdana je i ostvariva. A građanska aktivna u formi studentskog organizovanja neophodna je i poželjna u svim demokratskim društvima”, poručio je šef medijskog kluba SDP-a Mirko Stanić.

Savjet mladih Demokratske partije socijalista pohvalio se da je značajan broj njihovih članova i simpatizera učestvovao na protestu. Po njima , protest studenata znači da se u Crnoj Gori događaju dobre stvari. Podrazumijeva se samo dobre.

Najdirljivije je bilo reagovanje premijera Igora Lukšića koji se podsjetio svojih studentskih borbi. Nije imao kada da ih završi, jer je postao potparol, ministar, pa premijer. Sve pod okriljem partije.

Preko Fejsbuka je poručio da vjeruje ,,da su crnogorski studenti svjesni da Vlada Crne Gore snagom raspoloživih kapaciteta radi….”. Lukšić, koji je samo nekoliko dana ranije izjavio da nikad nije mogao da shvati da mladi ljudi sjede po kafićima, pozvao je predstavnike Studentskog parlamenta na kafu u kafić u kojem je on pije sa prijateljima. Studenti su, iz obzira prema državnom budžetu, smatrali da je bife tehničkih fakulteta prikladniji. Lukšić je na svom Fejsbuk profilu naveo da pozdravlja racionalnost crnogorskih studenata kada je državni budžet u pitanju. Dirljivo i (ne)ozbiljno.

Studenti već godinu traže razgovore sa Lukšićem i ministrom Slavoljubom Stijepovićem. Čak su i protestovali ispred Vlade tražeći sastanak. Do protesta nije moglo, nakon protesta može i kafa. A i još ponešto.

,,Dobra vijest iz studentskog doma za studente”, javila je TV Crne Gore u centralnom dnevniku, odmah nakon protesta. ,,Predstavnici Ministarstva prosvjete, Univerziteta, Privredne komore i Direkcije javnih radova dogovorili su da se već naredne sedmice objavi tender za renoviranje 50 soba novog studentskog doma u Podgorici. Izlazeći u susret studentskim zahtjevima Ministarstvo prosvjete je sa kolegama iz Ministarstva finansija obezbijedilo potrebna sredstva za još 1 000 studentskih kredita”, obznanio je ,,javni servis”. Najavljeno je da će za studente željeznički prevoz biti upola jeftiniji, a uskoro i drumski.

Primjetno je da nadležni, koji su naprasno postali jako zainteresovani za dijalog sa studentima, ne pominju glavne studentske zahtjeve. A to su smanjenje školarina, povećanje budžeta Univerzitetu Crne Gore i ukidanje zakonske norme po kojoj su izjednačene privatne i državne visokoškolske ustanove.

Iz Ministarstva su usput najavili da razmatraju mogućnost smanjenja školarine za narednu studijsku godinu. Do skoro su se branili da su one najniže u regionu. Po sadašnjim pravilima Vlada odlučuje o broju studenata koji će se finansirati iz državnog budžeta. Takvih je približno 40 odsto, dok se preostali samofinansiraju. Školarina za većinu studenata je 500 eura, a na nekim smjerovima, kao što je smjer psihologije na Filozofskom fakultetu, hiljadarka.

Studenti najavljuju dalje proteste ako im se zahtjevi uskoro ne ispune. A kako očekivati da Ministarstvo prosvjete i Vlada ne favorizuju Univerzitet čiji je jedan od osnivača šef partije, države i UDG-a Milo Đukanović. Da se na UDG računa pokazala je proljetos posjeta predsjednika Evropske komisije Žoze Manuela Barosa ovom univerzitetu. Državni je zaobiđen. Uostalom, na UDG-u su predavači premijer Lukšić i par ministara.

Dvije vladajuće partije su se podijelile, pa DPS ima univerzitet svog partijskog šefa, a uprava državnog Univerziteta, bliska SDP-u, je očigledno nesposobna da se izbori za prava svoje visokoobrazovne institucije. No zarobljenost univerziteta i institucija od strane vladajućih partija su pjesma spram priče o kriminalu i korupciji. Treba li onda studenti da se ljute na Medojevićevu konstatacija ,,da studenti kada dođu ispred Skupštine na ulicu, moraju da se bave najvažnijim društvenim pitanjima, jer je to njihova odgovornost i uloga, ako smiju da je prihvate”.

Uostalom, studenti nisu protestovali ispred Rektorata nego ispred centara vlasti. Nakon što im je okupljanje ispred zgrade Vlade zabranjeno, protestovali su ispred Skupštine.

U okupljanjima koja su prethodila velikom protestu od 17. novembra, studenti su, bar veći dio, pokazali da su svjesni i svoje šire društvene uloge. Tako su na protestu na Filozofskom fakultetu u Nikšiću poručili da je ,,ovo autokratija i mi treba da se borimo protiv toga”, dok je lajt motiv protesta na Fakultetu političkih nauka bio: ,,Neću u partiju, ‘oću posao”.

S druge strane članovi Studentskog parlamenta ponavljaju da neće politiku u svojim redovima, te da su isti i vlast i opozicija. To što je predsjednik ove studentske organizacije Petar Golubović član SDP-a, kažu nema veze. Da nije zamrznuo članstvo.

Studentski parlament je inače organizacija koja je prije sedam godina osnovana da bi štitila prava i interese studenata. Do sada se pokazala kao rasadnik mladih partijskih kadrova, a od aktivnosti uglavnom se pamte žurke po fakultetima. Za njihove aktivnosti budžetom Univerziteta je ove godine planirao 69 hiljada eura.

Tokom aprilskih protesta na Filozofskom fakultetu u Nikšiću podrška Studentskog parlamenta je izostala. Golubović je tada kazao da su studentski zahtjevi nerealni. U Studentskom parlamentu su čekali da im odgovore Lukšić i Stijepović na njihove uporne zahtjeve za susret. Studenti sa Filozofskog fakulteta su negodovali.

Šta očekivati od vođa studentskog bunta – članova vladajućih partija. U partije, posebno vladajuće, ne ulazi se iz ideala, već iz gole koristi. A i što bi bili ideali mladom čovjeku u DPS-u ili SDP-u? Da dosegnu visine Lukšića ili Raška Konjevića.

Studenti i dugoročno mogu biti prijetnja ovakvom režimu. Odavno je primijećeno da bolonjska reforma koja se na naš način sprovodi sa preko 100 studenata u amfiteatrima ne daje kvalitet već hiperprodukciju. Proizvod toga je preko 5.000 visokoškolaca na birou rada. Broj nezaposlenih visokoškolaca u Crnoj Gori je dvostruko veći od prosjeka u Evropskoj uniji, a godišnje oko 4.300 osoba stiče visoko obrazovanje. Armija nezadovoljnih tokom studija i nakon njih.

Na krilima uspjelog prošlonedjeljnog studentskog bunta, predsjednik Glavnog odbora Unije slobodnih sindikata Crne Gore Janko Vučinić pozvao je na smjenu vlasti uličnim protestima i formiranje vlade nacionalnog spasa. On najveću pomoć očekuje od studenata.

,,Valjda se sve ono što se desilo na Dan studenata nije dešavalo zarad sniženja karte u željezničkom saobraćaju i za dva sata tople vode. Hajdemo zajedno svi u front za slobodu, za pravdu i jednakost”.

Valjda nije?

Milioni za Milov univerzitet

Predlogom budžeta za narednu godinu, za Univerzitet Crne Gore je izdvojeno 13,29 miliona eura, što je za oko 200.000 hiljada manje nego ove, kada je budžet iznosio 13,5 miliona eura. Prošle godine država je izdvojila 14,7 miliona, a 2009. godine 17 miliona. Nije sav problem u tome što se budžet smanjuje. Profesor Filozofskog fakulteta Srđan Vukadinović najavio je da će budžet za visoko obrazovanje ostati isti (13 miliona) i 2013. godine, ali će biti drugačije raspoređen – sedam miliona za državni Univerzitet, četiri Univerzitetu Donja Gorica, a dva Mediteranu. Na državnom univerzitetu studira preko 21.000 sudenata, na privatnim oko 4.000.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo