Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pod budnim okom partija

Objavljeno prije

na

Prvi put u Crnoj Gori se desio valjan studentski protest. Brojnost, kreativnost, mladalački i urbani duh iznenadili su javnost, političare, a i same studente. U državi u kojoj je tranzicija svela radnike i seljake samo na statističke podatke, studenti su pokazali da su snaga na koju će se morati računati ili od nje pribojavati. Odmah nakon prošlonedjeljnog studentskog protesta počeo je jedan manje zanimljiv politički performans. Iz opozicije su poručili da su nezadovoljni studentskom parolom Dosta je. Očekivali su da će je proširiti na Dosta je bilo Milo. Nebojša Medojević je poručio studentima da su pali na ispitu i da za razliku od italijanskih studenata nemaju jaja. Dio studenata okupljenih u Studentskom parlamentu odgovorio mu je da je ta izjava sramna.

,,Najvažnije, najljepše i nezamjenljivo bogatstvo Crne Gore su studenti”, bila je reakcija predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića. On je šefu delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Leopoldu Maureru protest studenata predstavio kao proslavu Dana studenata. Da se ne radi o praznovanju moralo je Krivokapiću biti jasno makar zbog toga što su studenti skandirali: „Ranko, ošišaj se”.

Državna televizija je u udarnom terminu pokušala da otkrije da li će jednom od studentskih vođa, Petru Goluboviću, predsjedniku Studentskog parlamenta, partijski šef zamjeriti za skandiranje. ,,Lično što se tiče frizure mogu da kažem da mu možda i lijepo stoji, ali studentska masa ne misli tako što se tiče frizure moga šefa, tj. šefa partije čiji sam član”.

Golubović i ostali članovi Studentskog parlamenta uporno ponavljaju da su partijski predstavnici, kako vlasti, tako i opozicije, nepoželjni na studentskim protestima.

Vladajuće partije kao da ih ne čuju. ,,Većina studentskih zahtjeva opravdana je i ostvariva. A građanska aktivna u formi studentskog organizovanja neophodna je i poželjna u svim demokratskim društvima”, poručio je šef medijskog kluba SDP-a Mirko Stanić.

Savjet mladih Demokratske partije socijalista pohvalio se da je značajan broj njihovih članova i simpatizera učestvovao na protestu. Po njima , protest studenata znači da se u Crnoj Gori događaju dobre stvari. Podrazumijeva se samo dobre.

Najdirljivije je bilo reagovanje premijera Igora Lukšića koji se podsjetio svojih studentskih borbi. Nije imao kada da ih završi, jer je postao potparol, ministar, pa premijer. Sve pod okriljem partije.

Preko Fejsbuka je poručio da vjeruje ,,da su crnogorski studenti svjesni da Vlada Crne Gore snagom raspoloživih kapaciteta radi….”. Lukšić, koji je samo nekoliko dana ranije izjavio da nikad nije mogao da shvati da mladi ljudi sjede po kafićima, pozvao je predstavnike Studentskog parlamenta na kafu u kafić u kojem je on pije sa prijateljima. Studenti su, iz obzira prema državnom budžetu, smatrali da je bife tehničkih fakulteta prikladniji. Lukšić je na svom Fejsbuk profilu naveo da pozdravlja racionalnost crnogorskih studenata kada je državni budžet u pitanju. Dirljivo i (ne)ozbiljno.

Studenti već godinu traže razgovore sa Lukšićem i ministrom Slavoljubom Stijepovićem. Čak su i protestovali ispred Vlade tražeći sastanak. Do protesta nije moglo, nakon protesta može i kafa. A i još ponešto.

,,Dobra vijest iz studentskog doma za studente”, javila je TV Crne Gore u centralnom dnevniku, odmah nakon protesta. ,,Predstavnici Ministarstva prosvjete, Univerziteta, Privredne komore i Direkcije javnih radova dogovorili su da se već naredne sedmice objavi tender za renoviranje 50 soba novog studentskog doma u Podgorici. Izlazeći u susret studentskim zahtjevima Ministarstvo prosvjete je sa kolegama iz Ministarstva finansija obezbijedilo potrebna sredstva za još 1 000 studentskih kredita”, obznanio je ,,javni servis”. Najavljeno je da će za studente željeznički prevoz biti upola jeftiniji, a uskoro i drumski.

Primjetno je da nadležni, koji su naprasno postali jako zainteresovani za dijalog sa studentima, ne pominju glavne studentske zahtjeve. A to su smanjenje školarina, povećanje budžeta Univerzitetu Crne Gore i ukidanje zakonske norme po kojoj su izjednačene privatne i državne visokoškolske ustanove.

Iz Ministarstva su usput najavili da razmatraju mogućnost smanjenja školarine za narednu studijsku godinu. Do skoro su se branili da su one najniže u regionu. Po sadašnjim pravilima Vlada odlučuje o broju studenata koji će se finansirati iz državnog budžeta. Takvih je približno 40 odsto, dok se preostali samofinansiraju. Školarina za većinu studenata je 500 eura, a na nekim smjerovima, kao što je smjer psihologije na Filozofskom fakultetu, hiljadarka.

Studenti najavljuju dalje proteste ako im se zahtjevi uskoro ne ispune. A kako očekivati da Ministarstvo prosvjete i Vlada ne favorizuju Univerzitet čiji je jedan od osnivača šef partije, države i UDG-a Milo Đukanović. Da se na UDG računa pokazala je proljetos posjeta predsjednika Evropske komisije Žoze Manuela Barosa ovom univerzitetu. Državni je zaobiđen. Uostalom, na UDG-u su predavači premijer Lukšić i par ministara.

Dvije vladajuće partije su se podijelile, pa DPS ima univerzitet svog partijskog šefa, a uprava državnog Univerziteta, bliska SDP-u, je očigledno nesposobna da se izbori za prava svoje visokoobrazovne institucije. No zarobljenost univerziteta i institucija od strane vladajućih partija su pjesma spram priče o kriminalu i korupciji. Treba li onda studenti da se ljute na Medojevićevu konstatacija ,,da studenti kada dođu ispred Skupštine na ulicu, moraju da se bave najvažnijim društvenim pitanjima, jer je to njihova odgovornost i uloga, ako smiju da je prihvate”.

Uostalom, studenti nisu protestovali ispred Rektorata nego ispred centara vlasti. Nakon što im je okupljanje ispred zgrade Vlade zabranjeno, protestovali su ispred Skupštine.

U okupljanjima koja su prethodila velikom protestu od 17. novembra, studenti su, bar veći dio, pokazali da su svjesni i svoje šire društvene uloge. Tako su na protestu na Filozofskom fakultetu u Nikšiću poručili da je ,,ovo autokratija i mi treba da se borimo protiv toga”, dok je lajt motiv protesta na Fakultetu političkih nauka bio: ,,Neću u partiju, ‘oću posao”.

S druge strane članovi Studentskog parlamenta ponavljaju da neće politiku u svojim redovima, te da su isti i vlast i opozicija. To što je predsjednik ove studentske organizacije Petar Golubović član SDP-a, kažu nema veze. Da nije zamrznuo članstvo.

Studentski parlament je inače organizacija koja je prije sedam godina osnovana da bi štitila prava i interese studenata. Do sada se pokazala kao rasadnik mladih partijskih kadrova, a od aktivnosti uglavnom se pamte žurke po fakultetima. Za njihove aktivnosti budžetom Univerziteta je ove godine planirao 69 hiljada eura.

Tokom aprilskih protesta na Filozofskom fakultetu u Nikšiću podrška Studentskog parlamenta je izostala. Golubović je tada kazao da su studentski zahtjevi nerealni. U Studentskom parlamentu su čekali da im odgovore Lukšić i Stijepović na njihove uporne zahtjeve za susret. Studenti sa Filozofskog fakulteta su negodovali.

Šta očekivati od vođa studentskog bunta – članova vladajućih partija. U partije, posebno vladajuće, ne ulazi se iz ideala, već iz gole koristi. A i što bi bili ideali mladom čovjeku u DPS-u ili SDP-u? Da dosegnu visine Lukšića ili Raška Konjevića.

Studenti i dugoročno mogu biti prijetnja ovakvom režimu. Odavno je primijećeno da bolonjska reforma koja se na naš način sprovodi sa preko 100 studenata u amfiteatrima ne daje kvalitet već hiperprodukciju. Proizvod toga je preko 5.000 visokoškolaca na birou rada. Broj nezaposlenih visokoškolaca u Crnoj Gori je dvostruko veći od prosjeka u Evropskoj uniji, a godišnje oko 4.300 osoba stiče visoko obrazovanje. Armija nezadovoljnih tokom studija i nakon njih.

Na krilima uspjelog prošlonedjeljnog studentskog bunta, predsjednik Glavnog odbora Unije slobodnih sindikata Crne Gore Janko Vučinić pozvao je na smjenu vlasti uličnim protestima i formiranje vlade nacionalnog spasa. On najveću pomoć očekuje od studenata.

,,Valjda se sve ono što se desilo na Dan studenata nije dešavalo zarad sniženja karte u željezničkom saobraćaju i za dva sata tople vode. Hajdemo zajedno svi u front za slobodu, za pravdu i jednakost”.

Valjda nije?

Milioni za Milov univerzitet

Predlogom budžeta za narednu godinu, za Univerzitet Crne Gore je izdvojeno 13,29 miliona eura, što je za oko 200.000 hiljada manje nego ove, kada je budžet iznosio 13,5 miliona eura. Prošle godine država je izdvojila 14,7 miliona, a 2009. godine 17 miliona. Nije sav problem u tome što se budžet smanjuje. Profesor Filozofskog fakulteta Srđan Vukadinović najavio je da će budžet za visoko obrazovanje ostati isti (13 miliona) i 2013. godine, ali će biti drugačije raspoređen – sedam miliona za državni Univerzitet, četiri Univerzitetu Donja Gorica, a dva Mediteranu. Na državnom univerzitetu studira preko 21.000 sudenata, na privatnim oko 4.000.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo