Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Idi mi, dođi mi

Objavljeno prije

na

Izbore u Podgorici zvanično je tražila opozicija, o republičkim izborima tu i tamo se zucka, kruže čak i abrovi da Filip Vujanović ne bi morao predsjednikovati baš do kraja mandata. Nekoliko prebjega sa opozicione liste, čvršće od karijatida, podupiru vlast podgoričkog gradonačelnika dr Miomira Mugoše, tih izbora biti neće. Ostalo zavisi od toga šta će smisliti predsjednik Demokratske partije socijalista. Misli, dakle, postoji. Odbornici Socijalističke narodne partije, Pokreta za promjene i Nove srpske demokratije podnijeli su inicijativu za skraćenje mandata parlamenta zbog odluka Upravnog suda koji je poništio izbor predsjednika i sekretara parlamenta Slobodana Stojanovića i Slavke Maraš.

Prema ocjenama iz opozicije u Podgorici postoji samo matematička, ali ne i demokratska većina. Nakon proljetos održanih lokalnih izbora dr Miomir Mugoša izabran je za gradonačelnika većinom skrpljenom od odbornika DPS-a, Slaviše Guberinića, kviska iz Narodne i Dragana Ostojića iz Demokratske srpske stranke. Zlatne rezerve bili su Mihailo Ivanović iz Stranke penzionera i Boban Vujačić, kasnije iz partije isključeni, odbornik Nove. Uoči izbora SDP je obećela da neće glasati za Mugošu i nije.

Odbornički klubovi opozicione koalicije Bolja Podgorica – bolja Crna Gora tvrde da Skupština Glavnog grada, nema legalnu niti legitimnu većinu. „Otkad je Socijaldemokratska partija napustila koaliciju nema većine od najmanje 29 odbornika”, kazao je Velizar Kaluđerović iz Socijalističke narodne partije

Branka Bošnjak, odbornica Pokreta za promjene objašnjava za Monitor da je opozicija inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada podnijela kako bi ukazali da Podgoricom vlada vještačka većina stvorena političkom korupcijom. ,,Od Skupštine Glavnog grada napravljena je farsa. Bilo bi izbora kad bi se oni koji su izabrani na opozicionoj listi ponašali opoziciono, ali nemamo iluzija da će tako biti”, kaže Branka Bošnjak.

Predsjednik Kluba odbornika SDP Đorđe Suhih kazao je da će SDP glasanjem u Skupštini podržati svaku inicijativu koja označava skraćivanje mandata nelegitimne i nelegalne koalicije Mugoša-NS-DSS i raspisivanje izbora.

Slaviša Guberinić se kandidovao za pravednika i velikomučenika. Ponovio je da ,,u bilo kojoj političkoj akciji koja ima za cilj da opozicija bude vodonoša SDP-u, Narodna stranka neće učestvovati ni po koju cijenu, posebno ne poslije svega što je rađeno Narodnoj stranci i sveštenstvu Mitropolije crnogorsko-primorske”. Oh.

Odbornik DSS-a Dragan Ostojić kaže da nije htio da potpiše inicijativu „za koju se unaprijed zna da neće proći”. Predstavnik Stranke penzionera je potpisao.

Od 57 odbornika u podgoričkom parlamentu DPS sa Liberalnom partijom i Bošnjačkom strankom ima 28, za odluku o skraćenju mandata neophodno je 29 glasova. Mugoša kontroliše najmanje tri odbornika izabrana glasovima protivnika njegovih pregnuća. Niko precizno ne zna koliko košta laserska operacija uklanjanja savjesti, ali je jasno da Mugi nije džabe učio hirurgiju.

Čaršija razmatra mogućnost da DPS riješi da na proljeće raspiše vanredne parlamentarne izbore. Ide ovako: ukoliko u decembru Crna Gora dobije datum početka pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, vlast bi mogla proglasiti da joj izbori trebaju kako bi imala ,,puni kapacitet” za ispunjavanje obaveza na putu ka Evropi.

Nešto slično već su uradili. Izbori 2009. očekivali su se tek u jesen, bili su dio političkog dogovora pomoću kojeg je PZP glasao za Ustav. Vlast ih je u januaru raspisala za mart uz obrazloženje da o važnim pitanjima evroatlantskih integracija treba da odlučuju institucije sa punim četvorogodišnjim mandatom. Opozicija je tvrdila da vlast žuri da osvoji mandate prije nego stignu efekti ekonomske krize. Rezultati ovogodišnjih lokalnihizbora, pošteno govoreći, pokazali su da nije bila nužda. Izdržljiv je ovo narod.

Postoji i drugi, našoj iskrivljenoj stvarnosti mnogo primjereniji, razlog za priče o izborima. Smišlja se kako li bi se mogao vratiti šef. Postoje razne verzije, izbori za neke nijesu neophodni. Da čežnja nije bez osnova vidi se iz izjave političkog direktora DPS-a Branimira Gvozdenovića koji je Pobjedi otkrio da, ,,ne treba isključivati nijedno rješenje koje bi, u konkretnim okolnostima, nalagalo potrebu ponovnog aktiviranja Mila Đukanovića. Gospodin Đukanović jeste jedan od stubova naše partijske snage, pa, ako dozvolite, i kadrovski kapacitet Crne Gore”, rekao je Gvozdenović i zaslužio mjesto u istoriji.

Ni predsjedniku SDP-a Ranku Krivokapiću ne bi bilo mrsko da se Đukanović pripovrne. ,,DPS će odlučivati koju će mu funkciju dati u političkom životu. Svuda u Evropi je ta funkcija vezana za državne funkcije ako ste na vlasti ili za parlamentarni život ako ste u opoziciji” poučio je.

,,Đukanović ima jasan plan za povratak na neku od najvažnijih državnih funkcija, i od tog njegovog plana zavisi da li će biti izbora”, ocijenio je ovih dana predsjednik Nove Andrija Mandić. Prema njegovim riječima, nakon nedavne presude Đukanovićevom poslovnom partnera Stanku Subotiću, u očekivanju presuda čitavom nizu osoba sa kojima je poslovao u prošlosti, ,,za njega bi otpočinjanje pregovora bilo prihvatljivo pod uslovom da se nalazi na nekoj zaštićenoj državnoj funkciji”.

Ako ne drugačije, Đukanović bi među Crnogorcima mogao vaskrsnuti i na poziciji predsjednika države. Filipu Vijanoviću mandat ističe 2013, ali ko kaže da se baš mora ispuniti cijeli mandat. Recimo, raspišu se parlamentarni izbori, pa stigne odluka da se, uštede radi, istovremeno održe i predsjednički.

Kad god ti izbori bili, postoji pravna dilema da li bi Vujanović na njima mogao biti kandidat. On služi drugi predsjednički mandat, Ustav zabranjuje treći. Ali, postoji prigodno ,,ali”. Vujanović je za predsjednika prvi put izabran izabran 2003, jedva. Pet godina kasnije, bez muke je izabran za prvog predsjednika nezavisne Crne Gore. Ako zatreba stvar se može pravnički rastegnuti tako da se onaj prvi mandat ne računa jer se odigravao u drugoj državi. Može, a ne mora. Tumačenje će zavisiti od volje Partije, a zna se ko volju Partije čini. Ostalo su trice i kučine.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVA VLAST BIRA SAVJET RTCG PO ZAKONU DPS-A: Stari model za nove gazde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Administrativni odbor utvrdio je listu kandidata za članove novog Savjeta RTCG, koje bi na sljedećoj sjednici trebala da izglasa Skupština Crne Gore. Predloženi su:

 

Demokratska partija socijalista (DPS) i dalje kontroliše Radio televiziju Crne Gore (RTCG). Ovo je ocjena Reportera bez granica (RSF), iznijeta u okviru svog godišnjeg Svjetskog indeksa slobode medija, prema kojem je Crna Gora i dalje najgore rangirana zemlja regiona. Oni upozoravaju na to da Javnom servisu i dalje nedostaje uravnoteženi, profesionalni odnos prema svim apsektima društva.

﮼Nova Vlada je obećala da će jačanje slobode medija i poboljšanje uslova za rad medija i novinara biti prioritet. Konkretno, saopštili su da će biti promijenjeni zakoni o medijima, sa ciljem uklanjanja kontroverznih odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkrivaju svoje izvore, ali i način izbora Savjeta RTCG, koji trenutno ne uspijeva da tu medijsku kuću zaštiti od političkog uticaja. Međutim, nakon ovih obećanja nijesu uslijedile nikakve zakonske izmjene ili bilo kakva poboljšanja u istragama nasilja nad novinarima”, ocjenjuje se u Svjetskom indeksu slobode medija.

Protekle sedmice utvrđena je lista kandidata za novi Savjet – gotovo osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora i četiri mjeseca nakon formiranja Vlade. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je da kandidati za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore budu: sociolog Bojan Baća, akademik i bivši direktor Muzičkog centra Žarko Mirković, slikar Naod Zorić, predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović, predsjednik Udruženja sportskih novinara Crne Gore Veselin Drljević, programska direktorka LGBT Forum Progres Milica Špajak, aktivistkinja Građanke alijanske Amina Murić, predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta Predrag Marsenić.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE VOĐE KAVAČKOG KLANA SLOBODANA KAŠĆELANA: Krenula ruka pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak, kazao je vicepremijer Dritan Abazović. Umjesto hvalospjeva, valja podsjetiti da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane

 

Ruka pravde je krenula. To je ocjena, za neše prilike,  spektakulatne akcije u kojoj je sinoć uhapšen Slobodana Kašćelan, koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana. Za drugim šefom ove kriminalne grupe Radojem Zvicerom intenzivno se traga. Osim Kašćelana uhapšeni su još njegov tjelohranitelj Vladimir Vučković, Miloš Radonjić, Krsto Maroš, Darko Prelević i Zoran Kažić.

Kivičnom prijavom će biti obuhvaćeno najmanje deset osoba, jer se za nekima još traga. Njihovim hapšenje, vjeruje se, rasvijetljeno je najmanje jedno ubistvo od na desetine koliko ih se prethodnih godina dogodilo u krvavom ratu zbog droge koja je 2014. godine nestala u Valensiji.

Da ovo neće biti samo još jedno hapšenje u nizi bez efekta, uvjerava nas naš sagovornih iz bezbjednosnih struktura. Za sada su crnogorski istražitelji, tvrdi Monitorov sagovornik, uspjeli da prikupe dokaze koji ukazuju na sumnju da je ovaj klan odgovoran za nestanak i ubistvo jednog člana suprotstavljene kriminalne grupe (škaljarskog klana) kojom, prema operativnim podacima šefuju Jovan Vukotić i Milić – Minja Šaković.

,,Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak. Ruka pravde je, neko može da kritikuje, ali ruka pravde je definitivno krenula. Ruka pravde do ovih ljudi nije dosad mogla da stigne”, kazao je vicepremijer zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović.

Da ,,kavčane” stigne ruka pravde crnogorskim istražiteljima pomogle su partnerske službe ali i Interpol.

,,Ovo je, po mom skromnom sudu, najveći uspjeh koji je crnogorska policija ostvarila u proteklih 10 godina. Radi se o kriminalcima koji nemaju državni značaj, nego koji imaju regionalni, da ne kažem evropski značaj”,  poručio je Abazović. Podijelio je: ,,Znate da je velika priča oko organizovanog kriminala, mi smo obećali da će to da bude prioritet Vlade, da će Vlada sve svoje aktivnosti usmjeriti u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito protiv korupcije na visokom nivou, ovo je borba protiv organizovanog kriminala klasična, vjerujem da je niko nije očekivao i svi oni koji kritikuju Upravu policije i Sektor bezbjednosti treba da znaju da nas interesuju ovakve stvari. Abazović je ujedno čestitao pripadnicima policije na uspješno izvedenoj akciji, a isto je putem Tvitera uradio i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

„Ali ne samo njih. Danas su u kolu afirmacije šovinizma od tradicionalnih nacional-šovinista do nekadašnjih antiratnih predstavnika. Taj vid društvene nezrelosti novi je i vjerovatno jedan od najvećih izazova pred crnogorskim društvom. Policija je neki vid tampon zone i njen demokratski osjećaj ima ogroman značaj. Pitanje je koliko će policija uspjeti da izdrži stalni pritisak i ne učini neki represivniji korak. Sistem prekršajnih prijava očigledno ima efekta, ali odmah se u medijima jedne strane povela kampanja protiv primjene zakona, a isto se dešava kada su na udaru zakona predstavnici druge strane. Teško je crnogorskoj policiji kanalisati i procesuirati dva narativa spremna na svaki vid političkog perfomansa u koje spada i ciljano izazivanje incidenata“, pojašnjava Marić.

I Savjet za građansku kontrolu policije ocijenio je da priprema Uprave policije za ta okupljanja širom države nije bila adekvatna i da je izostala odgovarajuća prevencija i procjena situacije koja je dovela u opasnost kako građane tako i štićenu osobu (premijerovu kćerku). Kazali su da, na osnovu dostupnih podataka, nisu uvjereni da je UP osigurala plansku i organizovanu aktivnost. Međutim, iz tog tijela još nema stava o eventualnom prekoračenju ovlašćenja vozača Krivokapićeve ćerke.

I bivši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković smatra da rukovodioci Uprave policije nisu razjasnili odkud selektivno postupanje policije. On je za Monitor precizirao da je Uprava policije ostala dužna odgovore o postupanju službenika obezbjeđenja premijera Krivokapića na Bogetićima, o kažnjenim i procesuiranim građanima sa mitinga podrške ministru Leposaviću i sa okupljanja u Nikšiću kada je obilježena godišnjice bitke na Košarama.

„Prethodno rukovodstvo policije je bilo pod uticajem snažne negativne političke kampanje. Sadašnja vlast je toga svjesna i vidi se da uči iz tog iskustva. Odnos, svih u društvu, posebno sadašnje opozicije i medija, prema sadašnjem rukovodstvu policije je mnogo konstruktivniji, objektivniji i bez emocija što im olakšava djelovanje i dosljednu primjenu zakona. Percepcija javnosti, i tada i sada, o selektivnom postupanju najbolje se otklanja otvorenošću i blagovremenim podacima“, smatra Zeković.

Kaže da se nijesu dogodile opstrukcije policije prema novim vlastima iako je bilo onih, naročito među političarima, koji su tvrdili da će toga biti najviše u toj instituciji. Podsjetio je da je problem pretjerenog uticaja Vlade na policiju prepoznat u izvještajima nespornog političkog i međunarodnog značaja.

„To je i jasno usmjerenje novim vlastima da nastave sa reformama ali i da odustanu od ukidanja samostalnosti i ograničavanja operativne nezavisne Uprave policije“, ocjenjuje Zeković.

Iako u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoje namjere da se donošenjem sistemskih zakona reformiše policija i taj aparat vrati tom resoru, više izvora Monitora tvrde da to neće biti moguće. Kažu i da pored opstrukcija starog režima, koji i dalje ima mehanizme u policiji, izostanak adekvatne reakcije policije ogleda se i u opstrukcijama novih starješina kada je riječ o procesuiranju pristalica nove vladajuće većine. Tako, nekadašnji direktor policije Veselin Veljović ohrabruje proteste „patriota“ šaljući poruku svojim nekadašnjim službenicima, dok nove starješine ne pokreću postupke protiv organizatora protestnih aktivnosti s druge strane političkog spektra. Drugačije modele ponašanja državnih službi, očito je, još će pričekati građani koji ne žele ni „komitsku“  Crnu Goru niti „srpski svet“. Već  svoju domovinu sa jakim demokratskim institucijama koje mogu zaštiti suigurnost i mir svih.

 

Boris Marić: Smijenjeni kadrovi DPS-a su opasnost po reforme

Boris Marić u smjenama načelnika policije vidi nadu u jačanje potencijala crnogorske policije. Smatra da je na čelo policije došao profesionalac (Brđanin) i da takvi potezi ohrabruju.

„Ovi početni potezi ohrabruju, ali to je samo osnova. Kako će se reforma crnogorske policije u do kraja profesionalnu, operativnu i efikasnu odvijati, ostaje da se vidi“, kaže Marić.

Smatra da smijenjeni rukovodeći kadar u policiji, blizak Demokratskoj partiji socijalista, predstavlja realnu opasnost po proces reformi. Pojašnjava da se tako složena služba ne može za kratko vrijeme pročistiti od negativnog uticaja „partijskih kadrova koji su i dalje pod kontrolom bivših šefova policije, a sada partijskih aktivista otvoreno“.

 

Građani i novinari žrtve atmosfere nasilja

Više desetina građana prijavilo je da je fizički napadnuto ili da je doživjelo neprijatnost tokom ili nakon protestnih skupova na crnogorskim ulicama. Mnogi od njih bili su samo slučajni prolaznici ili bezazleni posmatrači.

Stvorena je atmosfera nasilja u kojoj je napadnuto nekoliko novinara. U Nikšiću je prlikom proslave pobjede, povrijeđena novinarka Vijesti Jelena Jovanović. Tokom „patriotskog“ skupa u Bijelom Polju napadnut je novinar Televizije Vijesti Sead Sadiković. Ispred ulaza u zgradu u kojoj živi napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. Pravosudni postupci u ovim slučajevima još nijesu okončani. Nova vlast ima prilike da pokaže kako je  prekinula sa dosadašnjom praksom, tako što će, tamo gdje za to ima indicija, otkriti motive napada i naručioce. Bez toga sve je stara priča.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo